CAMBRIDGE/ZAGREB, 17. studenoga (Hina) - Za mračne, puste dijelove svemira možda vrijede različita pravila, misle britanski astrofizičari.
CAMBRIDGE/ZAGREB, 17. studenoga (Hina) - Za mračne, puste dijelove
svemira možda vrijede različita pravila, misle britanski
astrofizičari.#L#
To je zabrinjavajuće, upozoravaju stručnjaci i dodaju kako mi
obično gledamo samo svijetle dijelove čime možda dobivamo
iskrivljenu sliku svemira.
Najveći dio svemira sastoji se od neosvjetljenih praznina u kojima
se ne mogu formirati zvijezde i galaktike, kaže Jeremiah Ostriker s
Cambridgea. No ta tamna područja možda nisu prazna kao što se čini,
dodaje britanski stručnjak.
Astronomi su uglavnom mislili da ondje gdje ima više svjetla ima i
razmjerno više materije. Dio materije je vidljiv u obliku svijetlih
zvijezda i galaktika, a dio čini misteriozna "tamna materija".
Nitko ne zna što je tamna tvar zapravo, a otkrivena je zahvaljujući
tomu što koristi gravitacijsku snagu osvjetljene materije.
Ostrikerov tim zaključio je, međutim, da svjetlost nije nužno
najbolji način za otkrivanje materije. Kompjutorske simulacije
strukture svemira upućuju na to da se svjetlo gasi i pali sasvim
slučajno, ovisno o ukupnoj gustoći materije.
Ispod određene gustoće materije zvijezde ne mogu nastati, pa stoga
nije nužno da su tamna područja svemira potpuno prazna,
pretpostavljaju stručnjaci.
"Mračne praznine su dijelovi svemira manje gustoće, gdje ima
materije, ali nema zvijezda", kaže Ostriker.
Prema procjenama stručnjaka, ta područja zauzimaju 85 posto
svemira.
(Hina) bcav vm