OZALJ, 16. studenoga (Hina) - Hrvatski speleolozi nezadovoljni su Zakonom o zaštiti prirode, koji je stupio na snagu krajem listopada ove godine, te najavljuju da će zatražiti njegove izmjene.
OZALJ, 16. studenoga (Hina) - Hrvatski speleolozi nezadovoljni su
Zakonom o zaštiti prirode, koji je stupio na snagu krajem listopada
ove godine, te najavljuju da će zatražiti njegove izmjene. #L#
Na tradicionalnom godišnjem Skupu speleologa Hrvatske, koji se
održava u Starom gradu Ozlju od 14. do 17. studenog 2003., istaknuto
je kako je taj zakon u speleološkom aspektu neprovodiv, te da
speleologe stavlja u "nemoguć položaj".
Primjerice, rečeno je, prema jednom članku Zakona o zaštiti
prirode, istraživači speleoloških objekata dužni su nadležnom
tijelu podnijet izvješće najkasnije tjedan dana po završetku
istraživanja, što speleolozi smatraju nemogućim. Ocjenjuju da je
takvu odredbu mogao donijeti samo onaj tko nikada nije bio u
špilji.
Također, speleolozi smatraju da ih zakon "vrijeđa" i stavlja u isti
položaj s onima koji ne skrbe o speleološkim vrijednostima
Hrvatske, pa čak i onima koji bacaju smeće u jame, iako je, kako
kažu, zakonodavac sve što je doznao o špiljama doznao od
speleologa.
Hrvatski speleolozi su se požalili i da zakonodavac nije uvažio
njihove prijedloge i primjedbe na onaj dio Zakona o zaštiti prirode
koji se odnosi na speleološke specifičnosti.
Na godišnjem Skupu speleologa Hrvatske u Ozlju - u organizaciji
Speleološkog društva Karlovac, Komisije za speleologiju Hrvatskog
planinarskog saveza i Hrvatskog speleološkog saveza - kroz
predavanja uz dijapozitive ili video snimke, izložbene panoe i
štandove s literaturom i opremom, speleološke udruge iz cijele
Hrvatske predstavljaju svoju djelatnost. Kao gosti sudjeluju
speleolozi iz Bosne i Hercegovine.
U Hrvatskoj ima oko osam tisuća speleoloških objekata. Špilje se
smatraju jednim od najzanimljivijih fenomena hrvatskoga krša, koji
u svjetskim razmjerima slovi kao "školski primjer" krša.
(Hina) iluc sp