POSLOVNI PREGLED BROJ 339

POSLOVNI PREGLED broj 339 24. - 30. listopada 2003. SADRŽAJ: PRIOPĆENJE SA ZATVORENE SJEDNICE VLADE VLADA IZMIJENILA ZAKON O DOPRINOSIMA ZA OBVEZNA OSIGURANJA PARTNERSTVO MINISTARSTVA GOSPODARSTVA I DAIMLERCHRYSLERA HGK I NJEMAČKA KOMORA DIHK POTPISALI SPORAZUM O SURADNJI JURČIĆ O LENCU: RAIFFEISENBANK I DEG ODUSTAJU, OSTALI ZAINTERESIRANI JURČIĆ NAJAVIO VLASNIČKI PREUSTROJ "ĐURE ĐAKOVIĆA" PO STOPI ZAPOSLENOSTI STANOVNIŠTVA HRVATSKA ZAOSTAJE INDUSTRIJSKA PROIZVODNJA VEĆA 3,8 POSTO DALJNJI PAD BROJA ZAPOSLENIH U INDUSTRIJI ZALIHE GOTOVIH INDUSTRIJSKIH PROIZVODA U RUJNU SMANJENE 3,2 POSTO BANKE: KREDITI STANOVNIŠTVU 'PRETEKLI' KREDITE PODUZEĆIMA KREDIT DEG-A ZAGREBAČKOJ BANCI VRIJEDAN 25 MILIJUNA EURA ESB: OD 3. STUDENOGA JEDINSTVENI INFORMACIJSKI SUSTAV PREDSTAVLJENA "HYPO TEENS ŠTEDNJA";, SPLITSKA BANKA S NOVIM POSLOVNICIMA E. N. TESLA PRVA HRVATSKA KOMPANIJA SA CERTIFIKATOM ZA POSLOVNU IZVRSNOST NOVA HRVATSKO-TALIJANSKA TVORNICA U BREZNIČKOM HUMU OSIJEK: OTVOREN HIPERMARKET "IPERCOOP" AGROKOR ŽELI OTKUPITI I DIONICE "FRIKOMA" OD MALIH DIONIČARA AGROKOR I EKONOMSKI FAKULTET POTPISALI UGOVOR O SURADNJI GISDATA POTPISALA UGOVOR SA GEODETSKOM UPRAVOM SLOVENIJE ČETIRI NEOBVEZUJUĆE PONUDE ZA PRIVATIZACIJU KUTJEVA VARTEKS U PRVIH DEVET MJESECI POSLOVAO S GUBITKOM OD 10,1 MILIJUN KUNA SKUPŠTINA ACI-JA: POVEĆANJE TEMELJNOG KAPITALA ZA 15,8 MILIJUNA KUNA POČELA PRERADA MASLINA U NOVOJ ULJARI U GRADCU NOVI NO INE: DRAGIČEVIĆ OSTAJE PREDSJEDNIK UPRAVE, DOPREDSJEDNIK GESZTI SPORAZUM OMOGUĆUJE PRISTUP PREDPRISTUPNIM FONDOVIMA EU MOTOVUN: ODRŽAN HRVATSKO-SLOVENSKI GOSPODARSKI SKUP HST: NEZADOVOLJAN ODGODOM PRODAJE DIONICE HT-A RADNICIMA PROSVJED SINDIKATA HŽ-A JER UPRAVA NIJE POTPISALA KOLEKTIVNI UGOVOR RADNIM SASTANCIMA POČELI DANI HRVATSKOG TURIZMA HTZ: TURISTIČKA SEZONA 2003. USPJEŠNA; NIKO BULIĆ PONOVO DIREKTOR HTZ-A ZA RAZVOJ TURIZMA PRESUDNA SURADNJA JAVNOG I PRIVATNOG SEKTORA TRIBINA VIJEĆA ZA RAZVOJ O (NE)RAZVIJENOSTI DOMAĆEG TRŽIŠTA KAPITALA OTVORENA KONFERENCIJA O INFORMACIJSKOJ INFRASTRUKTURI FESTO 2003. : GRADOVI KAO BRANDOVI SEMINAR O NOVIM TEHNOLOGIJAMA UPRAVLJANJA PUT RAZVOJA GOSPODARSTVA RIJEKA: ZAVRŠILA GODIŠNJA SKUPŠTINA FORUMA JADRANSKO-JONSKIH GRADOVA ZAVRŠEN SAJAM "SASO 2003" PATTEN S PICULOM I HRVATSKIM GOSPODARSTVENICIMA HRVATSKI GOSPODARSTVENICI ODRŽALI PREZENTACIJU U EUROPSKOJ KOMISIJI 1. AKTIVNOSTI VLADE, HRVATSKOG SABORA I OSTALIH INSTITUCIJA PRIOPĆENJE SA ZATVORENE SJEDNICE VLADE Hrvatska Vlada na zatvorenoj je sjednici održanoj u srijedu odlučila je pokrenuti postupak za sklapanje Ugovora o jamstvu između Republike Hrvatske i Europske investicijske banke za financiranje izgradnje plinovodnog sustava u razdoblju od 2003. do 2006. Dala je i suglasnost za sklapanje Ugovora o financiranju između iste banke i trgovačkog društva Plinacro. Europska investicijska banka izrazila je spremnost s 90 milijuna EUR-a sufinancirati projekt čija se vrijednost procjenjuje na 197 milijuna EUR. Preostali iznos planira se financirati dijelom sredstvima Plinacroa, a dijelom kreditima poslovnih banaka u Hrvatskoj. VLADA IZMIJENILA ZAKON O DOPRINOSIMA ZA OBVEZNA OSIGURANJA Uredbom o izmjenama i dopunama Zakona o doprinosima za obvezna osiguranja, koju je u srijedu prihvatila hrvatska Vlada, osobe koje su zaposlene ili su u mirovini, a imaju i registriranu poljoprivrednu djelatnost, obrt, ili su slobodnog zanimanja, doprinose će plaćati prema ostvarenom dohotku, što znači prema godišnjoj prijavi poreza na dohodak. Zakonom je, naime, bilo utvrđeno da te osobe, sa registriranom djelatnošću, doprinose plaćaju paušalno, odnosno bez obzira na ostvareni dohodak. PARTNERSTVO MINISTARSTVA GOSPODARSTVA I DAIMLERCHRYSLERA Ministar gospodarstva Ljubo Jurčić potpisao je u četvrtak s predstavnicima njemačke kompanije Debis International Trading, tvrtke u sklopu koncerna DaimlerChrysler, "Dugoročni okvirni sporazum o strateškom partnerstvu" za nekoliko tekućih i novih razvojnih i industrijskih projekata. Nakon potpisivanja sporazuma direktor Debisa Volker Schmidt je izjavio da interes ove kompanije nije samo izvoziti u Hrvatsku, već prvenstveno osposobiti domaće tvrtke da i same sudjeluju u proizvodnji i stvaraju nove vrijednosti te na taj način povećavaju izvoz. Istaknuo je da bi suradnja temeljena na ovom sporazumu u idućih deset godina, odnosno do 2013. godine, trebala rezultirati izvozom iz Hrvatske u Njemačku u visini od oko 650 milijuna eura. Uvoz iz Njemačke, temeljem te suradnje, istodobno bi trebao iznositi 597,7 milijuna eura, odnosno suradnja bi trebala rezultirati pozitivnim vanjskotrgovinskim saldom na hrvatskoj strani, kazao je ministar Jurčić. HGK I NJEMAČKA KOMORA DIHK POTPISALI SPORAZUM O SURADNJI Dalji razvoj uzajamnih kontakata hrvatskih i njemačkih gospodarstvenika, razmjena tržišnih iskustava i informacija između komora s ciljem jačanja gospodarskih odnosa čine okosnicu u četvrtak potpisanog Sporazuma o suradnji Hrvatske gospodarske komore (HGK) i Njemačke industrijsko-trgovinske komore (DIHK). Sporazum su u sklopu posjete njemačkog kancelara Gerharda Schroedera Hrvatskoj i otvaranja Njemačko-hrvatske komore u Zagrebu potpisali predsjednik HGK Nadan Vidošević i voditelj predstavništva DIHK-a u Hrvatskoj Thomas Gindele. To predstavništvo u Zagrebu djeluje od 2000. godine. Vidošević je dosadašnju suradnju dviju zemlja i njihovih komora ocijenio dobrom te dodao da će sporazum i osnivanje mješovite komore još više pridonijeti toj suradnji, posebno u dugoročnim investicijskim projektima vezanih za industriju, trgovinu i turizam.Naglasio je da je Njemačka sa uloženih 1,7 milijardi američkih dolara od 1993. do 2002. po stranim ulaganjima u Hrvatsku na drugom mjestu (iza Italije), a što čini 22,8 ukupnih direktnih ulaganja u tom razdoblju. Ukupna robna razmjena Hrvatske i Njemačke prošle je godine iznosila 2,3 milijarde dolara ili 3,5 posto više nego u godini prije. Pri tome je hrvatski izvoz u Njemačku od 611,3 milijuna dolara bio manji 11,3 posto, dok je hrvatski uvoz iz Njemačke povećan 10 posto, na 1,7 milijardi dolara. JURČIĆ O LENCU: RAIFFEISENBANK I DEG ODUSTAJU, OSTALI JOŠ UVIJEK ZAINTERESIRANI Ministar gospodarstva Ljubo Jurčić izjavio je da odluka o sudbini brodogradilišta "Viktor Lenac" još nije donesena, no da će to biti učinjeno najkasnije na idućoj sjednici Vlade. Tri su izbora - stečaj s likvidacijom, stečaj s preustrojem, te preustroj formalno bez stečaja, kaže Jurčić, naglašavajući da je "financijski i matematički" sve poznato, ali i da je teško donositi odluke u izbornoj političkoj atmosferi. Bez obzira na to, odluka o Lencu više se ne može odgađati, mora se donijeti vrlo brzo, uz, među ostalim, nažalost, i "političke procjene rješenja", kazao je. Ministrov će stoga prijedlog, kaže, ići za iznalaženjem sredstava za podmirenje obveza prema dobavljačima i nastavak proizvodnje. Pritom je dobro da se tekućim poslovanjem uredno pokrivaju tekuće obveze, a Lenac za iduću godinu ima već ugovorenih 70 milijuna dolara vrijednih poslova. Ako bi se pak morali platiti svi dobavljači i kreditori, iznos bi premašio 110 milijuna dolara, pojašnjava Jurčić. Stoga se s investitorima i kreditorima sada održavaju završni razgovori. Raiffeisenbank i njemačka investicijska kuća DEG odustaju od vlasništva i spremni su ga ustupiti za 1 euro, financijska institucija Svjetske banke IFC želi ostati, kao i HVB banka te pojedinačno najveći dioničar Giancarlo Zachello. JURČIĆ NAJAVIO VLASNIČKI PREUSTROJ "ĐURE ĐAKOVIĆA" Ministar gospodarstva Ljubo Jurčić najavio je početak vlasničkog rekonstruiranja "Đure Đakovića". To je model po kojemu bi društva radno intenzivne djelatnosti Grupacije "Đaković" pripala PIF- ovima, a društva kapitalno intenzivne djelatnosti u većinsko vlasništvo države. Jurčić je rekao da je taj model želio najprije predstaviti socijalnim partnerima: Upravi i sindikatima te predstavnicima lokalne vlasti. Najavio je da će se za tjedan dana sastati Nadzorni odbor koji će sazvati Skupštinu na kojoj će biti razmatran prijedlog vlasničkog preustroja Grupacije. Podsjetio je kako se zadnjih godinu dana u "Đakoviću" održala popunjenost kapaciteta, a zaposlenost povećala s 1900 na 2200 radnika. "Ako se ostvare planovi proizvodnje, ukupna bi realizacija ove godine premašila 600 milijuna kuna u usporedbi sa 430 milijuna kuna prošle godine", dodao je Jurčić. 2. MAKROEKONOMSKI POKAZATELJI PO STOPI ZAPOSLENOSTI STANOVNIŠTVA HRVATSKA ZAOSTAJE Po školovanosti svojih građana u dobi od 25 do 64 godine Hrvatska je među 31 europskom zemljom otprilike negdje oko ili blizu sredine, dok smo po stopi zaposlenosti stanovništva radne dobi (od 15 do 64 godine) u 2002. bili pri samom dnu ljestvice. Tako stopa zaposlenosti stanovništva radne dobi za Hrvatsku iznosi svega 53,1 posto, po čemu smo među 31 europskom zemljom na trećem mjestu odzada. Nižu stopu zaposlenosti stanovništva radne dobi, po podacima za prošlu godinu, imaju još samo Bugarska (51,1 posto) i Poljska (51,7 posto). Pokazuju to podaci iz Analitičkog biltena Hrvatskog zavoda za zapošljavanje, u kojem je, između ostalog, analiziran sastav stanovništva i radne snage u nekim europskim zemljama u 2002. (na temelju procjena iz anketa radne snage). Bolje stojimo kad je riječ o školovanosti stanovništva u dobi od 25 do 64 godine. Više od polovine stanovništva te dobi u Hrvatskoj ili 54,7 posto ima završenu neku od srednjih škola, 30,1 posto je s osnovnom školom, a 15,3 posto s visokim obrazovanjem. Najbolje stojimo po udjelu stanovništva sa srednjom školom, tu je od 31 analizom obuhvaćene zemlje od nas "bolje" samo njih 12. INDUSTRIJSKA PROIZVODNJA VEĆA 3,8 POSTO Industrijska proizvodnja u Republici Hrvatskoj u razdoblju od srpnja do rujna ove godine veća je od proizvodnje ostvarene u istom razdoblju prethodne godine za 3,8 posto. U usporedbi pak sa prethodna tri mjeseca (od travnja do lipnja ove godine) ukupna je industrijska proizvodnja u razdoblju od srpnja do rujna veća je za 1,0 posto. Ovi podaci Državnog zavoda za statistiku izračunati su na temelju indeksa trend-ciklusa, uz kojeg je isključen utjecaj slučajne sastavnice. U usporedbi s podacima iz prethodnih mjeseci ove u odnosu na isto razdoblje prošle godine najnoviji pokazatelji ukazuju na određeno usporavanje rasta industrijske proizvodnje. DALJNJI PAD BROJA ZAPOSLENIH U INDUSTRIJI Nastavlja se pad broja zaposlenih u hrvatskoj industriji, uz istodoban rast proizvodnosti rada. Tako je broj zaposlenih radnika u industriji u Hrvatskoj krajem rujna ove godine bio manji za 0,2 posto nego u kolovozu. U usporedbi pak s rujnom 2002. broj zaposlenih u hrvatskoj industriji u istom je mjesecu ove godine manji za 3,3 posto. Istodobno, proizvodnost rada u razdoblju od siječnja do rujna 2003. veća je za 8,8 posto u usporedbi s istim prošlogodišnjim razdobljem, objavio je Državni zavod za statistiku. ZALIHE GOTOVIH INDUSTRIJSKIH PROIZVODA U RUJNU SMANJENE 3,2 POSTO Zalihe gotovih industrijskih proizvoda pri proizvođačima na kraju rujna ove godine bile su manje za 3,2 posto u odnosu na zalihe s kraja prethodnog mjeseca, dok su u odnosu na kraj rujna prošle godine povećane za 0,2 posto, objavio je Državni zavod za statistiku. U rujnu su u odnosu na kolovoz zalihe gotovih proizvoda u prerađivačkoj industriji smanjene za 4,4 posto, dok su u rudarstvu i vađenju povećane za 23,6 posto, kao posljedica 44 postotnog povećanja zaliha u vađenju ostalih ruda i kamena. Usporedi li se stanje zaliha gotovih industrijskih proizvoda s kraja rujna ove godine sa stanjem na kraju istog mjeseca prošle godine, u prerađivačkoj se industriji bilježi pad od 0,2 posto, a u rudarstvu i vađenju porast od 7,1 posto. 3. BANKARSTVO I FINANCIJE BANKE: KREDITI STANOVNIŠTVU 'PRETEKLI' KREDITE PODUZEĆIMA Sa udjelom od 55,2 posto u ukupnoj aktivi banaka u Hrvatskoj krediti, koji iznose ukupno 101 milijardu kuna, dostigli su svoj najveći udio u aktivi u posljednje četiri godine. Istodobno, prvi je put zabilježen i veći udio kredita stanovništvu nego kredita trgovačkim društvima. Povećanje udjela kreditiranja stanovništva pak dobrim bi se dijelom moglo tumačiti orijentacijom banaka na 'isplativije' poslove, jer su kamatne stope na kredite građanima osjetno veće nego poduzećima. Ukupna aktiva 45 banaka u Hrvatskoj na kraju prvog polugodišta ove godine iznosila je 182,9 milijardi kuna, što je za 5 posto više nego u istom prošlogodišnjem razdoblju, podaci su iz najnovijeg Biltena o bankama koji je objavila Hrvatska narodna banka. Ukupno dani krediti (svim sektorima) stalnim su povećanjem svoje razine od kraja 2000. krajem lipnja 2003. godine, kada su iznosili 101 milijardu kuna, ostvarili svoj najveći udio, od 55,2 posto, u ukupnoj aktivi svih banaka u posljednje četiri godine. Ukupni krediti na kraju prve polovice 2003. u odnosu na kraj 2002. porasli su za 9,4 posto ili za 8,7 milijardi kuna. Pritom je krajem prvog polugodišta ove godine prvi put zabilježen veći udio kredita stanovništvu (46,7 posto) nego kredita trgovačkim društvima (42,4 posto). U usporedbi s krajem prošle godine udio kredita trgovačkim društvima smanjio se za 2,6 postotnih bodova, a udio kredita stanovništvu povećao za 2,2 postotna boda. Kako navode analitičari središnje banke to je rezultat bržeg rasta kredita stanovništvu (za 14,7 posto) od rasta kredita poduzećima (za 3,1 posto) tijekom prvih šest mjeseci ove godine. Stanje kredita stanovništvu krajem lipnja ove godine iznosilo je 47,1 milijardi kuna, što je za oko 6 milijardi više nego krajem prošle godine. KREDIT DEG-A ZAGREBAČKOJ BANCI VRIJEDAN 25 MILIJUNA EURA Njemačka razvojna financijska institucija DEG i Zagrebačka banka potpisali su u četvrtak ugovor o dugoročnom kreditu u iznosu od 25 milijuna eura, koji će biti korišten za financiranje investicija u segmentu malih i srednjih poduzetnika u Hrvatskoj. Kako se navodi u zajedničkom priopćenju Zagrebačke banke i DEG-a, mali i srednji poduzetnici od vitalnog su značaja i za njemačko i za hrvatsko gospodarstvo, a u velikoj mjeri doprinose gospodarskom rastu i zapošljavanju u obje zemlje. U nadolazećim godinama taj će sektor očekivano bilježiti rast brži od bilo kojeg drugog, čime se otvaraju nove mogućnosti za investitore, kažu u Zagrebačkoj banci te dodaju da će kredit DEG-a imati značajnu ulogu u daljnjem promoviranju razvoja malog i srednjeg poduzetništva u okviru različitih sektora gospodarstva. Ukupna ZABA-ina aktiva krajem lipnja iznosila je 54,8 milijardi kuna, što predstavlja 26,3 posto ukupne bankarske aktive u Hrvatskoj. ESB: OD 3. STUDENOGA JEDINSTVENI INFORMACIJSKI SUSTAV Novim, jedinstvenim informacijskim sustavom Erste & Steiermarkische Banke d.d. Rijeka (ESB) od 3. studenoga bit će objedinjeni sustavi spojenih Riječke banke i Erste & Steiermarkische Banke. Pravno spajanje tih dvaju banaka završeno je u kolovozu ove godine, do kada su objedinjeni i kreditno poslovanje i platni promet tih banaka. U početku studenoga očekuje se početak jedinstvenog depozitnog poslovanja s građanima, kazali su u srijedu na susretu s novinarima predstavnici ESB-e. PREDSTAVLJENA "HYPO TEENS ŠTEDNJA";, SPLITSKA BANKA S NOVIM POSLOVNICIMA Povodom Svjetskog dana štednje, 31. listopada, Hypo Alpe-Adria Bank (HAAB) predstavila je novi štedni proizvod "Hypo teens štednju", namijenjenu mladima od 14 do 18 godina, dok je Splitska banka najavila otvaranje nove novouređene poslovnice u splitskoj Zračnoj luci. Predstavnici HAAB banke na konferenciji za novinare su istaknuli da se kod "Hypo Teens štednje", kamatne stope kreću od 3 posto za štednju u kunama, odnosno 2,5 posto za štednju u eurima; minimalni polog je 200 kuna ili 30 eura, a maksimalni 100 tisuća kuna ili 14 tisuća eura. Iz Splitske banke najavljuju u idućih pet mjeseci otvaranje 32 nove poslovnice, čime će njihov ukupan broj dosegnuti 110. 4. TVRTKE E. N. TESLA PRVA HRVATSKA KOMPANIJA SA CERTIFIKATOM ZA POSLOVNU IZVRSNOST Ericsson Nikola Tesla (ETK) prva je hrvatska kompanija, a ujedno i prva kompanija u korporaciji Ericsson, kojoj je Europska zaklada za upravljanje kvalitetom (EFQM - European Foundation for Quality Management) iz Bruxellesa dodijelila certifikat za poslovnu izvrsnost (Recognised for Exellence). Kako je istaknuto na konferenciji za novinare održanoj u ponedjeljak, ovaj certifikat potvrđuje da ETK već godinama ostvaruje izvrsne poslovne rezultate i zaslužuje uvrštenje među malobrojne kompanije s tim priznanjem. Pojašnjavajući EFQM model izvrsnosti, Ivica Oslić, menadžer za kvalitetu ETK-a, naglasio je da model predstavlja sustavni pristup koji usko povezuje različite aspekte izvrsnosti u integriranu strategiju poboljšavanja, odnosno u istovremeno, usklađeno i dugoročnije primjenjivanje više inicijativa, alata ili modela. Taj pristup, dodao je, povezuje usvojene vizije, politike i strategije poboljšavanja s planovima operativnih akcija, upravljanjem postignućima, uspoređivanjem s najboljima u klasi te s nagrađivanjem zaposlenika. NOVA HRVATSKO-TALIJANSKA TVORNICA U BREZNIČKOM HUMU Talijanska tvrtka Wamgroup i hrvatski Metal product otvorili su u petak u Brezničkom Humu novi pogon za proizvodnju spremnika za građevinarstvo - Wam product. Novi je pogon na prigodnoj svečanosti otvorio predsjednik Hrvatskog sabora Zlatko Tomčić. Ove nova mješovita hrvatsko-talijanska tvrtka smještena je uz autocestu Zagreb - Varaždin na ukupnoj površini od 22 tisuće četvornih metara. U proizvodnoj hali površine tri tisuće četvornih metara, te pjeskarnici i lakirnici površine tisuću kvadratnih metra, tvrtka Wam product godišnje će prerađivati dvije tisuće tona čelika, već sada zapošljava 20 radnika, a iduće godine zaposlit će ih još 30. OSIJEK: OTVOREN HIPERMARKET "IPERCOOP" Tvrtka "Hipermarketi Coop" otvorila je u petak u Osijeku hipermarket "Ipercoop", što je, nakon dva otvorena hipermarketa u Zagrebu, treći trgovački objekt ove tvrtke u Hrvatskoj. Investicija je vrijedna oko 16 milijuna eura. U objektu veličine 6.500 četvornih metara zaposleno je 140 djelatnika, a ponuđeno je više od 30.000 prehrambenih, tehničkih, tekstilnih i drugih proizvoda. Uz predstavnike poduzeća "Hipermarketi Coop" i talijanske tvrtke "Coop Consumatori Nordest" te talijanskog Veleposlanstva u RH otvorenju novoga hipermarketa bili su nazočni osječko-baranjski župan Zdravko Bosančić i osječki gradonačelnik Zlatko Kramarić. U tvrtki "Hipermarketi Coop" najavili su kako iduće godine planiraju otvoriti novi hipermarket u Splitu, te treći hipermarket u Zagrebu te da, nakon puštanja u rad svih pet hipermarketa, očekuju godišnju prodaju od 200 milijuna eura. AGROKOR ŽELI OTKUPITI I DIONICE "FRIKOMA" OD MALIH DIONIČARA Hrvatski koncern Agrokor objavio je u beogradskim medijima poziv za otkup preostalih dionica "Frikoma", najvećeg proizvođača sladoleda i smrznute hrane u Srbiji, u kojem Agrokor već posjeduje većinski paket. Agrokor namjerava u idućih pet godina, do zaključno 19. veljače 2008. godine, otkupiti sve pojedinačne dionice i to po cijeni od 95,66 dolara po dionici (u dinarskoj protuvrijednosti). Godišnje će od od svakog malog dioničara biti otkupljivano maksimalno 20 posto dionica, ističe Agrokorov broker "M&V Investments", čija je predstavnica Danijela Milenković potvrdila da "Agrokor" želi kupiti sve dionice malih dioničara. Koncern Agrokor postao je 19. veljače ove godine vlasnikom većinskog paketa od 55,49 posto dionica Frikoma. Frikom, osnovan 1976. kao zajednička tvrtka Poljoprivrednog kombinata Beograd (PKB), Unilevera i Medjunarodne financijske korporacije (IFC), već zauzima oko 50 posto tržišta Srbije te je u značajnoj mjeri prisutan u Makedoniji. AGROKOR I EKONOMSKI FAKULTET POTPISALI UGOVOR O SURADNJI Predsjednik Koncerna Agrokor Ivica Todorić i dekan zagrebačkog Ekonomskog fakulteta Ivan Lovrinović potpisali su u utorak Ugovor o poslovnoj suradnji i strateškom partnerstvu, vrijedan 3,2 milijuna kuna, koje Agrokor zapravo donira fakultetu. Sredstva će biti iskorištena za različite strateške projekte, kako na Fakultetu tako i za potrebe Agrokora, za različita istraživanja, usavršavanja studenata, njihovu praksu u članicama Koncerna Agrokor i td. GISDATA POTPISALA UGOVOR SA GEODETSKOM UPRAVOM SLOVENIJE Zagrebačka geoinformacijska tvrtka Gisdata potpisala je ugovor sa slovenskom Geodetskom upravom o osuvremenjivanju informacijskog sustava evidencije nekretnina u Sloveniji, projektu vrijednom četiri milijuna eura. Direktor Gisdate Andrej Lončarić na konferenciji za novinare te tvrtke održanoj u utorak kazao je da je posao dobila njihova slovenska podružnica unutar konzorcija sastavljenog još od HermesSoftlaba Slovenija, švedskog Swedesurvey i Geodetskog zavoda Slovenije. Taj bi konzorcij u roku od 18 mjeseci trebao ostvariti opsežan projekt modernizacije registracije nekretnina koji financira Svjetska banka, a provodi se u dijelovima od 1999. ČETIRI NEOBVEZUJUĆE PONUDE ZA PRIVATIZACIJU KUTJEVA Četiri tvrtke - Božjakovina d.d., riječka tvrtka Vinova, brazilska tvrtka Construktora Atnante LTDA te Uprava, menadžment, radnici i kooperanati Kutjeva koje zastupa predsjednik Uprave tvrtke Đuro Šimić - zainteresirane su za kupnju većinskog paketa poljoprivrednog kombinata Kutjeva. Ponude su otvorene u srijedu u Hrvatskom fondu za privatizaciju (HFP), temeljem javnog poziva za prikupljanje neobvezujućih ponuda za 76,02 posto dionica Kutjeva, koji je HFP objavio 15. listopada ove godine. Ponuditelji koje HFP izabere u uži krug, moći će dostaviti svoje obvezujuće ponude i samo će oni moći obaviti vlasitti dubinski pregled poslovanja Kutjeva. VARTEKS U PRVIH DEVET MJESECI POSLOVAO S GUBITKOM OD 10,1 MILIJUN KUNA Varaždinska tekstilna industrija Varteks u prvih je devet ovogodišnjih mjeseci ostvarila gubitak od 10,1 milijun kuna. Ukupni su prihodi Varteksa u tom razdoblju iznosili 342,5 milijuna kuna i bili su 14,5 posto manji nego u istom lanjskom razdoblju, podaci su iz izvješća o desetomjesečnom poslovanju koje je Varteks dostavio Varaždinskoj burzi. Varteksovi prihodi od prodaje u zemlji bili su 144,7 milijuna kuna, što je pad od 4,8 posto, a smanjeni su i prihodi od prodaje u inozemstvu, za 21,5 posto, na 186,1 milijun kuna. Ukupni rashodi Varteksa u prvih devet ovogodišnjih mjeseci u odnosu na isto lanjsko razdoblje smanjeni su 13,5 posto, na 352,6 milijuna kuna. U tvrtki su pojasnili kako povremene teškoće u likvidnosti rješavaju povećanjem kreditnih obveza. SKUPŠTINA ACI-JA: POVEĆANJE TEMELJNOG KAPITALA ZA 15,8 MILIJUNA KUNA Glavna skupština Adriatic Croatia International Cluba d.d. (ACI) odlučila je u petak da se gubitak u 2002. od 5,3 milijuna kuna pokrije iz budućeg poslovanja, te da se temeljni kapital tvrtke poveća za 15,8 milijuna kuna. Tijekom slijedeće godine trebala bi početi financijska konsolidacija ACI-ja što uključuje razrješenje problema neobračunate amortizacije tijekom 90-ih i drugih financijskih problema, izjavio je po završetku skupštine njen predsjednik Slavko Linić. ACI ostaje tvrtka u državnom vlasništvu jer se sve njene marine nalaze na pomorskom dobru, kazao je Linić, dodajući da je država spremna ulagati u njegov razvoj. Članovi Glavne skupštine u petak su prihvatili financijsko izvješće i izvješća o stanju društva, o obavljenu nadzoru i reviziji poslovanja u 2002. Skupština je prihvatila i odluku kojom se temeljni kapital ACI-ja povećava za 15,8 milijuna kuna, na ukupno 398 milijuna kuna. Povećanje je ostvareno ulaganjem Ministarstva financija koje će svoje tražbine prema ACI-ju uložiti u njegovu dokapitalizaciju, a na osnovi ugovora o nagodbi iz lipnja ove godine i Zakona o naplati dospjelih, a nenaplaćenih poreza, carina i doprinosa. POČELA PRERADA MASLINA U NOVOJ ULJARI U GRADCU Preradom prvih maslina, u subotu je u Gradcu, na Makarskome primorju, počela raditi Uljara "Radelić". Na više od 180 četvornih metara, u najmodernijoj uljari u Podbiokovlju na dan se preradi oko osam tona maslina. U tu su uljaru ugrađeni suvremeni talijanski strojevi i postavljeni strogi ekološki standardi za proizvodnju maslinova ulja. Po riječima vlasnika Uljare Danila Radelića, u Gradcu je lani prerađeno oko 300 tona maslina od kojih je dobiveno oko 60 tona ulja visoke kakvoće. Ove se godine, zbog nezapamćene suše i znatno manjeg uroda, očekuje manje od 100 tona maslina. NOVI NO INE: DRAGIČEVIĆ OSTAJE PREDSJEDNIK UPRAVE, DOPREDSJEDNIK GESZTI Novi Nadzorni odbor Ine Industrije nafte na svojoj je konstituirajućoj sjednici, održanoj u srijedu, za predsjednika imenovao Slavka Linića, a za njegova zamjenika Zoltana Aldotta. Nadzorni odbor imenovao je pritom i sedmeročlanu Upravu Ine s mandatom od četiri godine, a predsjednik Uprave i nadalje će biti Tomislav Dragičević. Dopredsjednik Uprave postao je Laszlo Geszti, a u Upravi su još Željko Belošić, Milan Ujević, Sanjin Kirigin, Boris Čavrak i Bela Csaba Cseh, priopćeno je u srijedu iz Ine. 5. MEĐUNARODNA SURADNJA SPORAZUM OMOGUĆUJE PRISTUP PREDPRISTUPNIM FONDOVIMA EU Sporazumom o međusobnoj suradnji između hrvatskog i talijanskog ministarstva financija, koji će biti potpisan početkom studenog, Hrvatska će imati mogućnost korištenja kohezionih i predpristupnih fondova Europske unije. Pomoćnik ministra financija Tihomir Domazet rekao je to na razgovoru s novinarima održanom u četvrtak, dodajući da taj sporazum pruža mogućnosti povezivanja hrvatskih s talijanskim regijama, a ujedno predstavlja konkretnu potporu Italije ulasku Hrvatske u EU i osnovu za razvoj projekata. Sporazum će biti potpisan 4. studenog između hrvatskog ministarstva financija i talijanskog ministarstva gospodarstva i financija, a plod je dogovora o uspostavi čvršće bilateralne suradnje na više područja ostvarenog prilikom posjeta u veljači 2003. ministra financija Mate Crkvenca talijanskom kolegi Giuliu Tremontiu. MOTOVUN: ODRŽAN HRVATSKO-SLOVENSKI GOSPODARSKI SKUP Predvođeni čelnicima hrvatske i slovenske gospodarske komore te predstavnicima hrvatskih i slovenskih ministarstava gospodarstva i europskih integracija u petak su se u Motovunu na gospodarskom forumu "Zajedno u Europi" okupili gospodarstvenici Hrvatske i Slovenije. Predsjednik Hrvatske gospodarske komore Nadan Vidošević istaknuo je važnost takvih skupova gospodarstvenika, bez obzira na političke prijepore, navodeći kako se međusobnom trgovinskom razmjenom ostvaruje više od milijardu dolara te osigurava desetke tisuća radnih mjesta s jedne i s druge strane. "Ne postoji takva politika koja bi takvu suradnju mogla ugroziti", naglasio je Vidošević. Gospodarski forum "Zajedno u Europi" završen je bilateralnim razgovorima između slovenskih i hrvatskih gospodarstvenika. 6. SINDIKATI HST: NEZADOVOLJAN ODGODOM PRODAJE DIONICE HT-A RADNICIMA Hrvatski sindikat telekomunikacija (HST) izrazio je u ponedjeljak nezadovoljstvo vladinim zaključkom da se odluka o prodaji sedam posto dionica radnicima Hrvatskog Telekoma (HT) prebaci novoj Vladi zbog nadolazećih izbora. Predsjednik HST-a Josip Pupić izjavio je novinarima nakon sastanka sa socijalnim partnerima da su razgovori o prodaji sedam posto dionica sadašnjim i bivšim radnicima HT-a i Hrvatske pošte završeni još u travnju pa sada nema razloga za njezino odgađanje. Predsjednik Republičkog sindikata radnika HPT-a Jadranko Vehar također je izrazio nezadovoljstvo s Vladinim odnosom prema HT-u, dodajući da se ona ne brine za sigurnost radnih mjesta. PROSVJED SINDIKATA HŽ-A JER UPRAVA NIJE POTPISALA KOLEKTIVNI UGOVOR Sindikat infrastrukture HŽ-a i Sindikat Hrvatskih željezničara organizirali su srijedu prosvjede u više hrvatskih gradova jer Uprava HŽ-a još uvijek nije potpisala kolektivni ugovor za tvrtku Održavanje vučnih vozila. Polusatni prosvjedi organizirani su između 9 i 11 sati u Zagrebu, Rijeci, Vinkovcima, Osijeku, Splitu, Kninu i Varaždinu. Sindikati tvrde da je radnicima tvrtke Održavanje vučnih vozila, koja je iz HŽ-a izdvojena u lipnju, zajamčeno da će u roku od tri mjeseca biti potpisan kolektivni ugovor kojim bi im se primanja izjednačila s prosječnim primanjima HŽ-a. 8. SAJMOVI, KONFERENCIJE, FORUMI, SIMPOZIJI, SEMINARI, SKUPŠTINE, TRIBINE RADNIM SASTANCIMA POČELI DANI HRVATSKOG TURIZMA Radnim sastancima turističkih strukovnih udruga i direktora inozemnih predstavništava Hrvatske turističke zajednice sa direktorima županijskih i gradskih turističkih zajednica, u Cavtatu su počeli dvodnevni "Dani hrvatskog turizma", koji su okupili više od 200 turističkih djelatnika. "Dani hrvatskog turizma" održavaju se u cavtatskom hotelu Croatia pod pokroviteljstvom hrvatske Vlade i Ministarstva turizma te u organizaciji HTZ-a. Hrvatski je turizam, po izvješćima koje su podnijeli direktori inozemnih predstavništava HTZ-a, na većini glavnih tržišta ovogodišnji pobjednik sezone, a sa svih su tržišta u odnosu na prošlu godinu zabilježeni porasti. I dalje je najviše turističkih dolazaka i noćenja u prvih 9 mjeseci ostvareno sa njemačkog tržišta, a najzanimljivije poraste, veće i od 60 posto, Hrvatska je zabilježila sa francuskog, nizozemskog i skandinavskog tržišta. Naglašeno je i da su iz tih zemalja većinom dolazili 'bolje platežni gosti', čemu je pridonijelo i ovogodišnje povećanje avionskih charter linija prema Hrvatskoj. Slično je i sa Velikom Britanijom iz koje je došlo 20 posto više turista. Sa tradicionalnih tržišta poput Austrije, Slovenije i Italije zabilježeni su porasti broja turista od 2 do 12 posto, dok je Češka po rezultatima slična prošloj godini. Zajednička je procjena da za 2004. na gotovo svim tržištima postoji veliki interes za Hrvatsku te se stoga i dalje mogu očekivati porasti. HTZ: TURISTIČKA SEZONA 2003. USPJEŠNA; NIKO BULIĆ PONOVO DIREKTOR HTZ-A Ovogodišnja turistička sezona u Hrvatskoj je bila uspješna, ostvaren je planirani porast broja turista od 5 posto, a temeljem toga u 2004. godini predviđa se povećanje broja turista od 3 posto, te financijski rast za oko 7 posto. Ustvrdilo je to Turističko vijeće Hrvatske turističke zajednice na sjednici održanoj u ponedjeljak u sklopu "Dana hrvatskog turizma" koji se u Cavtatu održavaju do 28. listopada. Na sjednici Vijeća Niko Bulić je ponovo izabran za direktora Glavnog ureda HTZ-a za iduće četiri godine. Kako se čulo, on je jedini i dostavio ponudu na natječaj za to mjesto. Iako su neki članovi Vijeća planirani rast od 3 posto za 2004. ocijenili malim, posebno ako se želi produljiti sezona, predsjednica Turističkog vijeća i ministrica turizma Pave Župan Rusković kazala da je to realno s obzirom na postojeće smještajne kapacitete. Iznova je upozorila da je budućnost hrvatskog turizma u izgradnji malih obiteljskih hotela i pansiona te se založila da se što prije zakonski oteža izgradnju apartmana koji sve više vode 'betonizaciji' hrvatske obale. Bulić je naglasio i da je tijekom ove godine postignuta kvalitetna promjena u promociji na inozemnim tržištima koja sada u većini Hrvatsku doživljavaju kao simpatičnu poželjnu turističku destinaciju. ZA RAZVOJ TURIZMA PRESUDNA SURADNJA JAVNOG I PRIVATNOG SEKTORA Obzirom na ovogodišnje dobre turističke rezultate te porast zanimanja na inozemnim tržištima, Hrvatska ima velike šanse za razvoj turizma pri čemu će u budućnosti presudna biti suradnja turističkih zajednica, javnog i privatnog sektora, kao i što manje upletanje politike u turizam. Kazala je to u utorak u Cavtatu na Danima hrvatskog turizma ministrica turizma Pave Župan Rusković sumirajući rezultate ove, ali i prošle tri godine od kako je na čelu Ministarstva turizma. Posebnim problemom ministrica je označila nedovoljne kapacitete hotelskog smještaja u Hrvatskoj, a za kojim je potražnja veća nego za privatnim. U Hrvatskoj je registrirano ukupno 727,5 tisuća kreveta, od čega je u 445 hotela samo 97,7 tisuća. Problem je i nedostatak hotela s 4 i 5 zvjezdica kojih je trenutno u Hrvatskoj nakon nove rekategorizacije tek 9, a iduće godine ih možda bude 15, što je još uvijek premalo u odnosu na konkurente na Mediteranu. Kazala je da je i to rezultat loše provedene privatizacije za koju ministrica priznaje da nije uspjela. Dodaje da se i dalje kao i na početku mandata zalaže za pojedinačnu prodaju hotela, a ne cijelih tvrtki, jer se tako smanjuje monopol investitora i povećava konkurentnost. TRIBINA VIJEĆA ZA RAZVOJ O (NE)RAZVIJENOSTI DOMAĆEG TRŽIŠTA KAPITALA Hrvatski financijski, posebice bankarski sektor, dosegnuo je značajnu razinu stabilnosti, no razvoj tržišta kapitala izostao je, barem što se tiče obujma aktivnosti te razvoja mogućnosti za investicije na tom tržištu. Ustvrdio je to otvarajući tribinu Vijeća za razvoj posvećenu razvoju tržišta kapitala u Hrvatskoj u srijedu jedan od članova Inicijativnog odbora Vijeća Žarko Primorac, dodavši kako se domaće tržište razvijenim može smatrati vjerojatno samo po velikom broju sudionika. O nerazvijenosti tržišta kapitala govori i podatak da se oko 180 milijardi kuna ili gotovo 90 posto imovine ukupnog hrvatskog financijskog sektora nalazi u bankama, koje na tržištu kapitala imaju jako malu ulogu, istaknuo je predsjednik Uprave AZ obveznog mirovinskog fonda (OMF) Dinko Novoselec. OTVORENA KONFERENCIJA O INFORMACIJSKOJ INFRASTRUKTURI Konferencija "Informacijsko društvo - temelj razvoja Hrvatske u 21. stoljeću" otvorena je u srijedu s ciljem da potakne društvenu diskusiju o ulozi informacijsko-komunikacijske infrastrukture (ICT), kao i da se sagleda položaj Hrvatske na tom području i put kojim bi trebala ići. Predstojnik Vladinog ureda za Internetizaciju Mladen Mauher govorio je o prijedlogu razvoja hrvatske ICT infrastrukture u idućih pet godina. Na tom području Mauher smatra da je sektor usluga prostor u kojem Hrvatska ima najviše izgleda, jer, drži, da za novu generaciju Interneta treba pružiti i nove usluge. Bitnim za Hrvatsku smatra uvođenje širokopojasnih mreža, koje bi omogućile priključivanje na informatičke resurse EU. Voditelj zagrebačkog ureda analitičke kuće IDC Boris Žitnik kazao je da su zadnje dvije godine hrvatskog ICT tržišta bile uspješne i ekspandirajuće, posebice u potrošnji. Lani je u Hrvatskoj na tom polju potrošeno 55 milijuna dolara, a ove godine to bi moglo iznositi 75 milijuna dolara, kazao je, dodajući da to pokazuje spremnost države na ulaganja u informacijsku tehnologiju. Po IDC-evom Information technology indexu, kojim se mjeri sposobnost zemlje da primjeni ICT tehnologije, Hrvatska je lani bila na 35. mjestu u svijetu, kazao je Žitnik, ustvrdivši da nije bitno gdje smo sada, već da li ćemo se pomaknuti s tog mjesta, budući da Hrvatskoj nedostaje set pokazatelja do kuda smo došli s razvojem informacijskog društva. FESTO 2003. : GRADOVI KAO BRANDOVI Drugog dana festivala marketinškog oglašavanja FESTO i EVENTUM 2003. u Opatiji održan je okrugli stol "Gradovi kao brandovi", na kojemu su predavanja održali vodeći stručnjaci u tom području Tony Hodges, Lord Tom Mcnally i Michael G. Meyer. Hodges ističe da se stvaranje branda nekoga grada temelji na ulaganjima, razvoju turizma, trgovine i transporta te poticanju lojalnosti. "Suvremeni gradovi više nisu samo industrijska središta već brandovi ili turistička odredišta među kojima se razvija konkurencija, npr. za domaćinstvo sportskih manifestacija", kazao je Hodges. Po njemu, za stvaranje dobroga branda grada potrebno je stvoriti i dobru priču o tom gradu, odnosno priču o povijesti, događanjima, načinu života ili njegovim stanovnicima . SEMINAR O NOVIM TEHNOLOGIJAMA UPRAVLJANJA KAO PUTU RAZVOJA GOSPODARSTVA Nove tehnologije upravljanja daju optimizam na putu razvoja hrvatskoga gospodarstva, u kojem i sustav poslovne inteligencije (Business Intelligence), kao vrlo sofisticirano informatičko i tehnološko rješenje, pridonosi brzom internom protoku poslovnih informacija, uštedama i stvaranju novih vrijednosti. Istaknuo je to Zlatan Froehlich, predsjednik Komore Zagreb, na seminaru "Poslovna inteligencija - koncepti i metodologije", koji je održan u utorak a okupio je 40-tak gospodarstvenika iz različitih sektora. Business Intelligence sustav (BI), s naglaskom na njegovoj primjeni u praksi, predstavio je Dražen Oreščanin, direktor tvrtke Poslovna inteligencija, koju su za uvođenje tog sustava angažirale već mnoge tvrtke, poput Lure, Agrokora, VIPneta, Instituta za turizam itd. RIJEKA: ZAVRŠILA GODIŠNJA SKUPŠTINA FORUMA JADRANSKO-JONSKIH GRADOVA Godišnja skupština Foruma jadransko-jonskih gradova, koja se održavala protekla dva dana, u subotu je završila u Rijeci.O integracijskim procesima i međuregionalnoj suradnji na skupštini je razgovaralo stotinjak sudionika iz Hrvatske, Italije, Slovenije, Grčke, Albanije, te Srbije i Crne Gore. Teme skupštine bile su odnosi između Europske unije i država jugoistočne Europe, "Adriatic Action Plan 2020", koji je proistekao iz Jadransko- jonske agende 21, i uloga lokalne samouprave u integracijskim procesima jugoistočne Europe. Forum jadransko-jonskih gradova je međunarodna dobrovoljna udruga utemeljena godine 1999. radi gospodarske suradnje, te suradnje u socijalnoj skrbi, kulturi i zaštiti okoliša sa svrhom jačeg povezivanja gradova i općina na obalama tih dvaju mora. Forum ima 43 člana - gradove i općine, a njime ove godine predsjeda Rijeka. ZAVRŠEN SAJAM "SASO 2003" Okruglim stolom o hrvatskoj mreži autocesta u Splitu je u nedjelju završen Sajam graditeljstva, drvne i metalne industrije, obrtništva i telekomunikacija SASO 2003. Ministar obnove i graditeljstva Radimir Čačić, koji je sudjelovao na okruglome stolu, istaknuo je kako model brze gradnje može postati hrvatskim izvoznim proizvodom jer se mnoge zemlje u tranziciji za njega već zanimaju. Direktor Hrvatskih autocesta Stanko Kovač je rekao kako bi Hrvatska, da je nastavila dosadašnjim tempom izgradnje, autoceste gradila još stotinu godina, a zahvaljujući modelu po kojemu sada radi, oko 1500 planiranih kilometara izgradit će za manje od desetljeća. Do kraja godine u Hrvatskoj će, kako je i planirano, biti izgrađeno 150 kilometara novih autocesta, a 2004. predviđa se izgradnja još 192 kilometra. 9. POSEBAN PRILOG PATTEN S PICULOM I HRVATSKIM GOSPODARSTVENICIMA Europski povjerenik za vanjske odnose Cris Patten rekao je u utorak u Bruxellesu da je hrvatska Vlada posljednjih godina napravila veliki posao, te da sada članovi Europske komisije mogu "s puno entuzijazma" razmatrati hrvatski zahtjev za početak pregovora o članstvu u Europskoj uniji. Patten je to izjavio nakon neformalnog razgovora tijekom večere s hrvatskim ministrom vanjskih poslova Toninom Piculom i vodećim hrvatskim gospodarstvenicima, koji bi u srijedu trebali održati prezentaciju hrvatskoga gospodarstva pred članovima Europske komisije. "Razgovor s ministrom i čelnicima privatnog sektora ponovno mi je potvrdio koliko smo daleko došli u posljednje četiri godine", rekao je Patten. "Svi mi u Europskoj uniji mislimo da je Vlada napravila veliki posao, tako da sada možemo razmatrati s puno entuzijazma, ali, naravno, i objektivno, zahtjev Hrvatske za početak pregovora" rekao je Patten. "Naravno, da još uvijek ima problema", rekao je Patten dodajući da je siguran "da se oni odlučnom političkom akcijom mogu riješiti". Ministar Picula je rekao da su se razgovori s Pattenom fokusirali na "jaku kartu hrvatske kandidature za EU - gospodarstvo". "Našoj javnosti je poznato koje političke kriterije moramo zadovoljiti. To su suradnja s Haaškim sudom, povratak izbjeglica, dovršenje reforme pravosuđa, te reforma medija", rekao je Picula. "Ali kad Patten i drugi povjernici Europske komisije budu donosili sud o našoj kandidaturi, morat će uzeti u obzir ne samo ono što jesno, ili nismo uspjeli napraviti u političkoj sferi, nego će morati razmišljati i o uspjehu hrvatskoga gospodarstva", rekao je Picula. Hrvatsko gospodarstvo u Bruxellesu predstavljaju čelni ljudi Plive, Podravke, HT-a, Ericona - Nikole Tesle, Eurocabela, Atlantic grupe i Agrokora. HRVATSKI GOSPODARSTVENICI ODRŽALI PREZENTACIJU U EUROPSKOJ KOMISIJI Hrvatski ministar vanjskih poslova Tonino Picula i vodeći hrvatski gospodarstvenici održali su u srijedu u Bruxellesu prezentaciju hrvatskog gospodarstva, kojom su predstavnike Europske komisije željeli bolje upoznati s gospodarskim perspektivama Hrvatske u kontekstu približavanja Europskoj uniji. Picula je tijekom susreta s novinarima hrvatskih i europskih medija, održanog nakon prezentacije, rekao da smatra kako je bilo važno dužnosnicima Europske komisije predstaviti hrvatske težnje za približavanjem Uniji iz kuta gospodarstvenika. Na prezentaciji pod nazivom "Hrvatska i hrvatsko gospodarstvo: ususret članstvu u Europskoj uniji", koja je bila zatvorena za novinare, sudjelovali su čelni ljudi Plive, HT-a, Podravke, Agrokora, Ericssona Nikole Tesle, Eurocabela i Atlantic grupe. Oni su govorili o konkurentnosti hrvatskog gospodarstva, poduzetničkoj klimi, regionalnom širenju, malom i srednjem poduzetništvu te o važnosti kandidature Hrvatske za članstvo u EU za razvoj hrvatskog gospodarstva. Picula i hrvatski gospodarstvenici u utorak su se sastali s europskim povjerenikom za vanjske odnose Chrisom Pattenom, a kasnije u srijedu trebali bi održati neformalni sastanak tijekom večere s europskim povjerenikom za proširenje Guenterom Verheugenom.