ZAGREB, 7. studenoga (Hina) - Hrvatska po broju poslovnih subjekata certificiranima normama kvalitete znatno zaostaje za europskim prosjekom, ali i za prosjekom zemalja u okruženju.
ZAGREB, 7. studenoga (Hina) - Hrvatska po broju poslovnih subjekata
certificiranima normama kvalitete znatno zaostaje za europskim
prosjekom, ali i za prosjekom zemalja u okruženju.#L#
Po posjedovanju certifikata ISO 9000, koji propisuje uspostavu
sustava upravljanja kvalitetom u poduzeću na svim razinama,
Hrvatska je od europskih zemalja bolja jedino od Bugarske, Litve i
Turske. Stanje vezano uz certifikat 14000 koji propisuje norme
upravljanja okolišem (eko certifikat) podjednako je loše, gdje smo
bolji samo od Rumunjske i Bugarske.
Po podacima za 2001. godinu, sa 27 izdanih certifikata ISO 9000 na
milijun stanovnika Hrvatska zaostaje, primjerice za Irskom (751),
Slovenijom (521), Austrijom (406), Italijom (314), Njemačkom
(293), Rumunjskom (251), Mađarskom (166) i Češkom (141).
Kod eko certifikata ISO 14000, sa 1 certifikatom na milijun
stanovnika za leđima smo Irskoj, koja ih ima 25, Austriji (17),
Njemačkoj (8), Sloveniji (6), Češkoj (4), Mađarskoj (3) i Italiji
(2).
Ovi podaci Međunarodne organizacije za standardizaciju
(International Organization for Standardization) koje prenosi
Nacionalno vijeće za konkurentnost, govore da je svijest o potrebi
uspostave sustava kvalitetom u hrvatskoj poslovnoj zajednici još
uvijek na niskoj razini. Susjedna Slovenija, recimo, na prvom je
mjestu po broju izdanih certifikata ISO 14000 po apsolutnom
vrijednostima, sa 68 izdanih certifikata, među zemljama koje je
analizirala Međunarodna organizacija za standardizaciju.
Jedan od problema vezanih uz uvođenje standarda kvalitete u
Hrvatskoj je procedura i cijena uvođenja ISO standarda u malim i
srednjim poduzećima. U Hrvatskoj, ali i drugdje, mala poduzeća čine
više od 90 posto ukupnog broja poduzeća. Za njih su procedure
previše komplicirane, preduge i preskupe. Dobivanje ISO standarda
u Hrvatskoj traje najmanje devet mjeseci, ovisno o
certifikacijskoj kući koja obavlja postupak.
U Hrvatskoj postoji devet certifikacijskih tvrtki od kojih njih
samo dvije, i to u hrvatskom vlasništvu, imaju ovlaštenje Državnog
zavoda za normizaciju i mjeriteljstvo (DZNM). Te dvije tvrtke imaju
samo hrvatsku licencu. Zanimljivo je da ni jedna strana
cerifikacijska kuća u Hrvatskoj nema ovlaštenje DZNM-a, ali imaju
na desetke akreditacija diljem svijeta. Zatvorenost domaćeg
tržišta usluga kvalitete vrlo je nepovoljna za širenje standarda
kvalitete u Hrvatskoj jer poskupljuje cijenu usluga i onemogućuje
srednjim i malim poduzećima stjecanje kvalitetnog znaka kvalitete
u izvozu, zaključuje Nacionalno vijeće za konkurentnost.
(Hina) duk ds