POSLOVNI PREGLED BROJ 337

POSLOVNI PREGLED broj 337 11. - 16. listopada 2003. SADRŽAJ: ŠIMONOVIĆ NAJAVIO JOŠ JEDAN KRUG RAZGOVORA O ZONI PRIJE VENECIJE RAČAN: U MALOM GOSPODARSTVU DO 2006. OTVARANJE 151.000 RADNIH MJESTA SABOR: RAD NEDJELJOM - JEDNA TRGOVINA NA SVAKIH 5000 STANOVNIKA JURČIĆ: MINGO PRIPREMA NIZ MJERA ZA RAZVOJ HRVATSKE DRVNE INDUSTRIJE MINISTAR ŽUVANIĆ: DO 2007. HRVATSKA ĆE IMATI CESTE NA EUROPSKOJ RAZINI MINISTARSTVO RADA: SKUP "RAZLIČITI SPOLOVI, JEDNAKA PRAVA" PANKRETIĆ: PRIVATIZACIJU KUTJEVA PROVESTI PO PROCEDURI KAO ZA PIK VRBOVEC HZZO U PRVIH DEVET MJESECI POSLOVAO POZITIVNO GSV: PODRŽANI PRIJEDLOZI DRŽAVNOG INSPEKTORATA ZA DODATNE OVLASTI U PRVOM POLUGODIŠTU 990 MILIJUNA DOLARA INOZEMNIH ULAGANJA U HRVATSKU PROMET U MALOPRODAJI U KOLOVOZU SMANJEN ZA VIŠE OD 11 POSTO PODBACILI PRIRODI RANIH USJEVA: PŠENICE ZA 38 POSTO MANJE NEGO LANI U KOLOVOZU U HRVATSKOJ IZDANO 1.027 GRAĐEVNIH DOZVOLA UGOSTITELJSKE USLUGE U HRVATSKOJ U DEVET MJESECI POSKUPJELE 6,2 POSTO SAVJET HNB-A: INFLACIJA NISKA I TEČAJ STABILAN SAVJET HNB-A: INFLACIJA NISKA I TEČAJ STABILAN SAVJET HNB: ODUZETO ODOBRENJE ZA RAD MEĐIMURSKOJ ŠTEDIONICI OBILJEŽENA PRVA GODINA RAIFFEISEN DOBROVOLJNOG MIROVINSKOG FONDA INA: POSKUPLJUJU DIZEL, LOŽ ULJE I PLAVI DIZEL; ISTE CIJENE BENZINA I EURODIZELA CROATIA OSIGURANJE I VARDAR OSIGURANJE OSNOVALI ZAJEDNIČKU TVRTKU HFP: STIGLE SVE ČETIRI POBOLJŠANE PONUDE ZA DUBROVAČKI HOTEL NEPTUN REAKCIJE NA POZIV HFP-A ZA KUPNJU DIONICA "KUTJEVA" D.D. TVRTKA VIPNET PREDSTAVILA NOVI VIZUALNI IDENTITET TEMELJEN NA CRVENOJ BOJI UPRAVA SUNČANOG HVARA PREDLOŽILA TRI VARIJANTE LUKŠIĆ NEMA NAMJERU PRODATI VEĆINSKI PAKET DIONICA PLAVE LAGUNE PROMJENA U VLASNIČKOJ STRUKTURI RIJEČKE INDUSTRIJE ODJEĆE D.D. "ULJANIK": ISPORUČEN TANKER ZA PRIJEVOZ NAFTE PICULA S VELEPOSLANICIMA EU O HAGU I RIBOLOVNOM POJASU EU O SURADNJI S ICTY-EM I O RIBOLOVNO-EKOLOŠKOJ ZONI UGOVOR O KREDITU OD 250 MILIJUNA EURA ZA AUTOCESTU ZAGREB-SPLIT ZAVRŠEN SASTANAK JADRANSKO-JONSKE INICIJATIVE HRVATSKA ZADOVOLJNA ZAKLJUČCIMA SASTANKA JADRANSKO-JONSKE INICIJATIVE RUPEL: SLOVENIJA ĆE U VENECIJI OSUDITI "UNILATERALIZAM" TALIJANSKA TVRTKA FASSA PLANIRA GRADNJU TVORNICE ŽBUKE U OBROVCU HRVATSKA I IRAN POTPISALE MEMORANDUM O SURADNJI U TURIZMU SREDNJOŠKOLSKI SINDIKAT TRAŽI 5,6 POSTO BDP-A ZA ODGOJ I OBRAZOVANJE SINDIKAT UPOZORAVA NA LOŠ POLOŽAJ ZAPOSLENIH U REMONTNIM ZAVODIMA 1. AKTIVNOSTI VLADE, HRVATSKOG SABORA I OSTALIH INSTITUCIJA ŠIMONOVIĆ NAJAVIO JOŠ JEDAN KRUG RAZGOVORA O ZONI PRIJE VENECIJE Hrvatska namjerava obaviti još jedan krug razgovora sa susjednim zemljama i Europskom komisijom o ekološko-ribolovnoj zoni prije Venecijanske konferencije, u koje će ući s jasnih pozicija i spremna zaštititi svoje nacionalne interese, izjavio je u utorak u Zagrebu zamjenik ministra vanjskih poslova Ivan Šimonović. "Očekujemo da ćemo i prije Venecijanske konferencije obaviti jedan krug razgovora sa susjednim zemljama i Europskom komisijom", rekao je Šimonović dodajući da "sada u te razgovore ulazimo sa dosta jasnih pozicija". "Spremni smo na suradnju, ali imamo i čvrstu namjeru štititi svoje nacionalne interese", izjavio je Šimonović, koji je sudjelovao u radu okruglog stola na temu ribarske politike u Mediteranu i širenja jurisdikcije na Jadranu, održanog u organizaciji Instituta za međunarodne odnose. RAČAN: U MALOM GOSPODARSTVU DO 2006. OTVARANJE 151.000 RADNIH MJESTA Vladinim Programom razvoja malog gospodarstva do 2006. godine predviđa se otvaranje 151.000 novih radnih mjesta, kazao je u četvrtak premijer Ivica Račan. Tu je procjenu premijer potkrijepio dosadašnjim rezultatima ulaganja u malo i srednje poduzetništvo, u koje je kroz više od 6600 odobrenih kredita omogućeno otvaranje 16 tisuća novih tvrtki, obrta i zadruga te otvoreno više od 40 tisuća novih radnih mjesta. Govoreći na otvaranju prve Međunarodne konferencije o malom gospodarstvu, koja je okupila 70-ak predstavnika međunarodnih i državnih institucija, vlada i ministarstava iz Hrvatske i deset zemalja regije, Račan je kazao da je doprinos poduzetništva obnovi gospodarstva nemjerljiv. Jedan od velikih koraka prema Europskoj uniji učinjen je upravo u malom gospodarstvu. Zna li se da ono i EU dobiva sve veći značaj, ponosni smo što je Hrvatska u tome dijelu već ispunila uvjete i nalazi se pred potpisivanjem Europske povelje o malom poduzetništvu, rekao je Račan. SABOR: RAD NEDJELJOM - JEDNA TRGOVINA NA SVAKIH 5000 STANOVNIKA Hrvatski sabor je donio izmjene Zakona o trgovini, kojim će se regulirati rad nedjeljom, a zakon će se primjenjivati od 1. siječnja 2004. Prihvaćen je SDP-ov amandman da nedjeljom može raditi jedna trgovina (ne veća od 200 četvornih metara, koja prodaje prehrambene proizvode) na svakih pet tisuća stanovnika. JURČIĆ: MINGO PRIPREMA NIZ MJERA ZA RAZVOJ HRVATSKE DRVNE INDUSTRIJE Ministarstvo gospodarstva priprema niz mjera za razvoj hrvatske drvne industrije, među kojima su projekt dizajna hrvatskog namještaja, projekt poticanja plasmana proizvoda, projekt tehnološke obnove te projekt unapređenja konkurentnosti hrvatskih poduzeća pod nazivom "20 ključeva", koji bi uskoro trebala odobriti i hrvatska Vlada. Najavio je to ministar gospodarstva Ljubo Jurčić na Poslovnom klubu, tradicionalnom razgovoru predstavnika drvne branše sa predstavnicima Vlade, održanom u srijedu u sklopu 30. međunarodnog sajma namještaja, unutarnjeg uređenja i prateće industrije "Ambienta". Jurčić je najavio i kako je u pripremi prijedloga proračuna za iduću godinu, Ministarstvo gospodarstva predvidjelo i sredstva za poticanje izvoza i tehnološku obnovu drvne, tekstilne i brodograđevne industrije. Pritom bi se, primjerice, 60 milijuna kuna odnosilo za poticaje u drvnom sektoru. MINISTAR ŽUVANIĆ: DO 2007. HRVATSKA ĆE IMATI CESTE NA EUROPSKOJ RAZINI Ministar pomorstva, prometa i veza Roland Žuvanić, otvarajući u ponedjeljak 3. hrvatski kongres o cestama, kazao je da će Hrvatska do 2007. imati ceste po europskom standardu. Vladin program cestovne izgradnje temelji se na podizanju standarda cesta i što bržoj izgradnji autocesta, poluautocesta i brzih cesta, rekao je ministar. Rezultati te nove cestovne politike najbolje se vide u ovoj godini u kojoj je izgrađeno 150 kilometara autocesta, dodao je. Hrvatski kongres o cestama, koji će trajati do 15. studenoga, organiziralo je Hrvatsko društvo za ceste pod pokroviteljstvom Vlade i Svjetske cestovne federacije (IRF). MINISTARSTVO RADA: SKUP "RAZLIČITI SPOLOVI, JEDNAKA PRAVA" Ministarstvo rada i socijalne skrbi i tvrtka Ericsson Nikola Tesla organizirali su u ponedjeljak skup pod nazivom "Različiti spolovi, jednaka prava" sa ciljem upoznavanja javnosti s odredbama Zakona o ravnopravnosti spolova i Zakona o radu. Ministar rada Davorko Vidović istaknuo je da svi moraju javno progovoriti o problemima vezanim uz ravnopravnost spolova, te pobuditi javnu svijest o nužnosti aktivnog sudjelovanja u promicanju toga temeljnog ustavnog načela. "Hrvatska bi bila luda kada bi se odrekla polovice svojega radnog potencijala, stoga žene treba poticati i ohrabrivati na preuzimanje inicijative u poduzetništvu", rekao je Vidović. Djelotvorna primjena Zakona o ravnopravnosti spolova moguća je jedino uz suradnju nevladinih udruga, socijalnih partnera i Vladinih ustanova, zaključio je ministar rada. Ericsson Nikola Tesla dobitnik je Ericssonove nagrade za jednakost položaja žena i muškaraca u poslovnom okružju, i to na svim razinama kompanijske hijerarhije. Skupu su prisustvovali brojni predstavnici nevladinih udruga, županijskih povjerenstava za ravnopravnost spolova, sindikata, poslodavaca, studenata i najuspješnijih poslovnih žena Hrvatske. PANKRETIĆ: PRIVATIZACIJU KUTJEVA PROVESTI PO PROCEDURI KAO ZA PIK VRBOVEC Ministar poljoprivrede i šumarstva Božidar Pankretić ponovio je u utorak svoj prijedlog, izrečen na sjednici Upravnog odbora Hrvatskog fonda za privatizaciju (HFP), da bi privatizaciju PIK-a Kutjevo trebalo provesti po sličnoj proceduri kao što je to bilo učinjeno za PIK Vrbovec. Pankretić je prošloga tjedna predložio, a UO Fonda prihvatio, da se Vladi predloži objava natječaja za neobvezujuće ponude za prodaju tog kombinata u cjelini, nakon čega bi trebale slijediti i obvezujuće ponude. Želja je svih (sindikata, radnika i svih u Kutjevu), kazao je u utorak ministar poljoprivrede, da se još jednom pokuša tvrtka prodati u cjelini. Kako bi mogli udovoljiti svima koji su se dosad informativno javljali i koji će se javljati na natječaj otvorit će se mogućnost podnošenja neobvezujuće ponude u roku dva tjedna. Nakon toga bi se primijenio sistem kao i kod PIK-a Vrbovec - odabrat će se najbolji i dalje će se s njima pregovarati, rekao je Pankretić. HZZO U PRVIH DEVET MJESECI POSLOVAO POZITIVNO Hrvatski zavod za zdravstveno osiguranje (HZZO) u prvih je devet mjeseci ove godine poslovao pozitivno te zahvaljujući uspješnoj naplati starih potraživanja ostvario dobit od 302 milijuna kuna, rečeno je na konferenciji za novinare nakon sjednice Upravnog vijeća. Članovi Vijeća upoznati su i s prijedlogom rješavanja dugova vukovarske Opće bolnice koji su dosegnuli 11,3 milijuna kuna, čime je bolnici praktički onemogućen rad. Najveći dio duga od sedam milijuna kuna, koji se odnosi se na dugove dobavljačima, podmirio bi HZZO, ako Upravno vijeće takvu odluku prihvati na slijedećoj sjednici. GSV: PODRŽANI PRIJEDLOZI DRŽAVNOG INSPEKTORATA ZA DODATNE OVLASTI Predstavnici Vlade, sindikata i poslodavaca u srijedu su na sjednici Gospodarsko-socijalnog vijeća (GSV) podržali sve prijedloge Državnog inspektorata za dodatne ovlasti kojima bi se trebalo smanjiti rad na crno i suzbiti sivu ekonomiju, izjavio je novinarima predsjednik GSV-a Krešimir Sever. Glavni državni inspektor Branko Jordanić socijalnim partnerima predložio je ubrzano donošenje zakona o evidenciji rada, mogućnost izricanja zabrane rada na određeno vrijeme poslodavcima koji se zateknu u nedopuštenim radnjama i uvođenje iskaznica pomoću kojih bi se moglo lako utvrditi plaća li poslodavac radniku sve doprinose. Socijalni partneri na sjednici GSV-a raspravljali su i o prihvaćenim izmjenama Zakona o trgovini, kojima se regulira rad trgovina nedjeljom, a koji će se primjenjivati od 1. siječnja 2004. Prema tim izmjenama nedjeljom može raditi jedna trgovina prehrambenih proizvoda (ne veća od 200 četvornih metara) na svakih pet tisuća stanovnika. Poslodavci nisu podržali taj zakon tvrdeći da je donesen na brzinu i da će biti teško primjenjiv pa će ga uskoro trebati mijenjati. 2. MAKROEKONOMSKI POKAZATELJI U PRVOM POLUGODIŠTU 990 MILIJUNA DOLARA INOZEMNIH ULAGANJA U HRVATSKU Inozemna izravna ulaganja u Hrvatsku u prvom su polugodištu ove godine iznosila 990,65 milijuna američkih dolara, a od 1993. inozemna su ulaganja dosegnula ukupno 8,4 milijarde dolara, najnoviji su podatci Hrvatske narodne banke. Strana su ulaganja u prvih šest mjeseci ove godine već premašila ukupna prošlogodišnja inozemna ulaganja od 980,51 milijun dolara. Prema podatcima središnje banke, od ukupno 990 milijuna dolara inozemnih ulaganja u prvoj polovici ove godine, više od dvije trećine, ili točnije 684,3 milijuna dolara su zadržane zarade, odnosno reinvestirana dobit. Statistika prema djelatnostima pokazuje da je u prvom polugodištu ove godine više od četvrtine stranih ulaganja, 27,54 posto, bilo usmjereno u djelatnost trgovine na malo u nespecijaliziranim prodavaonicama, dok je nešto manje od četvrtine, 24,23 posto, bilo u sektoru bankarstva. Promatrano prema zemljama, i u prvih šest mjeseci ove godine, kao i u proteklih deset godina, glavnina inozemnih ulaganja dolazi iz Austrije. Iz te je države u prvoj polovici ove godine pristiglo 30,23 posto inozemnih ulaganja, iz SAD-a 27,54 posto, Njemačke i Nizozemske po nešto više od 10 posto. Podatci središnje banke pokazuju da su stranci u proteklih deset godina najveći dio svojih ulaganja usmjerili u vlasnička ulaganja - od ukupno 8,4 milijarde dolara ulaganja, na vlasnička se ulaganja odnosi oko 5,2 milijarde dolara. Gotovo polovica tih ulaganja ostvarena je pak privatizacijom telekomunikacija i banaka. Naime, više od četvrtine, ili 25,52 posto inozemnih izravnih vlasničkih ulaganja u proteklih je deset godina ostvareno u telekomunikacijama, a 22,98 posto u ostalom novčarskom posredovanju. Slijedi potom farmaceutska industrija na koju se odnosi 13,04 posto ulaganja, proizvodnja cementa sa 3,81 posto, te hoteli i moteli, s restoranima s udjelom 3,24 posto. Gotovo petina inozemnih izravnih ulaganja u Hrvatsku u proteklih je deset godina došla iz Austrije (24,68 posto), potom Njemačke (21,95 posto), SAD- a (16,87 posto), Luksemburga (5,79 posto), Italije (5,57 posto), itd. Prema podatcima središnje banke, hrvatske su tvrtke u proteklih deset godina u inozemstvo uložile ukupno 1,08 milijardi dolara. U prvom polugodištu ove godine tvrtke iz Hrvatske u inozemstvo su uložile 26,58 milijuna dolara, od čega najviše u dvije susjedne zemlje - Srbiju i Crnu Goru (41,92 posto), te BiH (32,37 posto). PROMET U MALOPRODAJI U KOLOVOZU SMANJEN ZA VIŠE OD 11 POSTO Promet u trgovini na malo u Hrvatskoj je u kolovozu zabilježio smanjenje u usporedbi s mjesecom prije. Tako je kolovozu ukupan promet svih poduzeća - trgovačkih društava kojima je trgovina na malo ili prodaja, održavanje i popravci motornih vozila pretežna djelatnost bio manji u odnosu na srpanj nominalno za 11,2 posto, a realno za 11,4 posto, podaci su Državnog zavoda za statistiku. U odnosu na isti mjesec prošle godine, pak, promet u trgovini na malo povećan je nominalno za 4,5 posto, a realno za 3,2 posto, dok je promet u prvih osam ovogodišnjih mjeseci, u odnosu na isto lanjsko razdoblje nominalno povećan za 6,1 posto, a realno za 5 posto. U kolovozu je, na mjesečnoj razini (kolovoz/srpanj), nominalno smanjene prometa zabilježeno u gotovo svim djelatnostima. Izuzetak su trgovina na malo knjigama, novinama, papirnom robom i pisaćim priborom, gdje se bilježi rast od 4,1 posto, zatim trgovina na malo u nespecijaliziranim prodavaonicama pretežno hranom, pićima i duhanskim proizvodima (rast od 2,7 posto), kao i maloprodaja motornih goriva i maziva (rast od 1,1 posto). PODBACILI PRIRODI RANIH USJEVA: PŠENICE ZA 38 POSTO MANJE NEGO LANI Proizvodnja ranih usjeva - poglavito pšenice, zatim ječma, raži, zobi, ranog krumpira u Hrvatskoj je ove godine bila znatno manja nego lani, dok je među rijetkim kulturama porast priroda zabilježen kod uljene repice. Ostvareni prirod pšenice (ozime, jare i sjemenske) u 2003. u Hrvatskoj sa 205.998 hektara iznosio je 609.258 tona, što je za 38 posto manje u odnosu na prošlu godinu, objavio je Državni zavod za statistiku. U uvjetima izrazite suše prosječni prirod po hektaru iznosi svega 2,96 tona pšenice. Usporedbe s prošlogodišnjim podacima pokazuju da je prosječan prirod manji za gotovo trećinu. Lani je tako prosječna proizvodnja po hektaru bila 4,23 tone pšenice. (U 2002. sa ukupno 233,7 tisuća hektara ostvarena je proizvodnja 988,2 tisuće tona pšenice). U proizvodnja ostalih ranih usjeva također se bilježi osjetno smanjenje u odnosu na prošlu godinu - kod ječma za 21 posto, raži 35 posto, zobi 7 posto, ranog krumpira za 32 posto, dok je proizvodnja uljene repice povećana za 12 posto. U KOLOVOZU U HRVATSKOJ IZDANO 1.027 GRAĐEVNIH DOZVOLA U Hrvatskoj je tijekom kolovoza ove godine izdano ukupno 1.027 građevnih dozvola, što je za 6,6 posto više u odnosu na isti mjesec prošle godine, ali i 10,2 posto manje u odnosu na broj dozvola izdanih u srpnju ove godine, podaci su Državnog zavoda za statistiku. Ukupno je u prvih osam ovogodišnjih mjeseci u Hrvatskoj izdano 8.840 građevnih dozvola ili 4 posto više u odnosu na isto razdoblje lani. Tim je dozvolama predviđeno izvođenje građevinskih radova u vrijednosti 17,65 milijardi kuna, uključujući izgradnju 13.574 stana ukupne korisne površine od 1,13 milijuna četvornih metara ili prosječno 83,57 četvornih metara po stanu. UGOSTITELJSKE USLUGE U HRVATSKOJ U DEVET MJESECI POSKUPJELE 6,2 POSTO Ugostiteljske usluge u Hrvatskoj su u devet mjeseci ove godine poskupjele 6,2 posto u odnosu na isto razdoblje prošle godine, a za najviših 11,4 posto poskupjela su noćenja. Po podacima Državnog zavoda za statistiku u ovogodišnjem su rujnu, u odnosu na isti prošlogodišnji mjesec, cijene ugostiteljskih usluga u Hrvatskoj povećane 9,7 posto, pri čemu su za najvećih 18,5 posto porasle cijene noćenja. U odnosu na ovogodišnji kolovoz u rujnu su te cijene bile više za 0,3 posto. Podaci za prvih devet mjeseci u odnosu na isto prošlogodišnje razdoblje pokazuju da su za najmanjih 1,2 posto povećane cijene hrane, pri čemu su u devet ovogodišnjih mjeseci najviše porasle cijene ribljih jela, za 4,6 posto. Porasle su cijene i druge hrane pa su tako gotova jela u ugostiteljskim objektima bila skuplja 2,5 posto, salate 2,4 posto, kolači 1,8 posto, gotova jela 1,5 posto, a pečenja i jela po narudžbi 1,3 posto. Za najmanjih 0,7 posto poskupjela su variva, dok su brza jela i kruh u odnosu na prošlogodišnjih devet mjeseci bili "jeftiniji", za 3 odnosno 1,8 posto. Cijene alkoholnih pića u tom su razdoblju povećane za 3,3 posto, a bezalkoholnih za 2,1 posto. 3. BANKARSTVO I FINANCIJE SAVJET HNB-A: INFLACIJA NISKA I TEČAJ STABILAN Savjet Hrvatske narodne banke na sjednici, održanoj u srijedu pod predsjedanjem guvernera dr. Željka Rohatinskog, razmotrio najnovija gospodarska i novčana kretanja, usvojio projekciju monetarne politike za četvrto tromjesečje 2003. i izvješće o upravljanju međunarodnim pričuvama u prvom polugodištu ove godine, te donio nekoliko odluka iz svoje nadležnosti, izviješćeno je iz HNB-a. Raspoloživi podaci upućuju na umjereno ubrzanje gospodarskog rasta. U prvom tromjesečju 2003. godine bruto domaći proizvod porastao je za 4,9 posto u odnosu na isto razdoblje prošle godine, dok je u drugom tromjesečju ove godine ostvaren rast bruto domaćeg proizvoda od 5 posto. Osnovno obilježje ekonomskih kretanja u prvoj polovici godine je snažna investicijska aktivnost i jačanje međunarodne razmjene roba i usluga. Inflacija je i dalje niska: godišnja stopa rasta maloprodajnih cijena iznosila je u rujnu 1,6 posto, a stopa temeljne inflacije 0,9 posto. Tijekom trećeg tromjesečja tečaj kune prema euru bio je stabilan. Stoga, kao i u prethodnom tromjesečju, nije bilo potrebe za intervencijom središnje banke na deviznom tržištu. SAVJET HNB-A: INFLACIJA NISKA I TEČAJ STABILAN Savjet Hrvatske narodne banke na sjednici, održanoj u srijedu pod predsjedanjem guvernera dr. Željka Rohatinskog, razmotrio najnovija gospodarska i novčana kretanja, usvojio projekciju monetarne politike za četvrto tromjesečje 2003. i izvješće o upravljanju međunarodnim pričuvama u prvom polugodištu ove godine, te donio nekoliko odluka iz svoje nadležnosti, izviješćeno je iz HNB-a. Raspoloživi podaci upućuju na umjereno ubrzanje gospodarskog rasta. U prvom tromjesečju 2003. godine bruto domaći proizvod porastao je za 4,9 posto u odnosu na isto razdoblje prošle godine, dok je u drugom tromjesečju ove godine ostvaren rast bruto domaćeg proizvoda od 5 posto. Osnovno obilježje ekonomskih kretanja u prvoj polovici godine je snažna investicijska aktivnost i jačanje međunarodne razmjene roba i usluga. Inflacija je i dalje niska: godišnja stopa rasta maloprodajnih cijena iznosila je u rujnu 1,6 posto, a stopa temeljne inflacije 0,9 posto. Tijekom trećeg tromjesečja tečaj kune prema euru bio je stabilan. Stoga, kao i u prethodnom tromjesečju, nije bilo potrebe za intervencijom središnje banke na deviznom tržištu. SAVJET HNB: ODUZETO ODOBRENJE ZA RAD MEĐIMURSKOJ ŠTEDIONICI Savjet Hrvatske narodne banke na sjednici održanoj u srijedu donio je odluke o oduzimanju odobrenja za rad Međimurskoj štedionici d.d., Čakovec i o pokretanju postupka prisilne likvidacije poslovanja te štedionice. Navedene odluke donesene su nakon gotovo dvije godine intenzivnog rada Hrvatske narodne banke na poboljšanju stanja u Štedionici i na njezinom osposobljavanju za rad u skladu sa Zakonom o bankama i podzakonskim propisima, priopćeno je iz HNB-a. Aktiva Međimurske štedionice d.d. iznosi oko 173 milijuna kuna, što predstavlja 0,09 posto ukupne aktive bankarskog sektora u Republici Hrvatskoj. Štedionica ima dvadesetak zaposlenih i posluje putem tri podružnice i dvije poslovnice. OBILJEŽENA PRVA GODINA RAIFFEISEN DOBROVOLJNOG MIROVINSKOG FONDA Raiffeisen dobrovoljni mirovinski fond (DMF) prvu je godinu rada završio s 3.707 članova te ukupnom neto imovinom u iznosu od 12,57 milijuna kuna, kazala je na konferenciji za novinare predsjednica Uprave tog prvog i jedinog dobrovoljnog mirovinskog fonda u Hrvatskoj Renata Kašnjar-Putar. Predstavljajući promjene koje su uslijedile nakon stupanja na snagu izmjena i dopuna Zakona o obveznim i dobrovoljnim mirovinskim fondovima, Kašnjar-Putar je naglasila kako će te izmjene pridonijeti razvoju i oživljavanju sustava dobrovoljnog mirovinskog osiguranja. Kao dokaz tome navela je činjenicu da su i konkurentski fondovi nakon donošenja izmjena i dopuna zakona najavili početak rada svojih dobrovoljnih mirovinskih fondova. Iako zakonskim promjenama nisu ispunjeni svi zahtjevi fondova, Kašnjar-Putar ističe kako one ipak predstavljaju pozitivan pomak, navodeći kao primjer ukidanje naknade za uspješnost fonda, čime su umanjene naknade članovima, popuštanje strogih pravima oko vođenja DMF-a te ograničenja ulaganja imovine, kao i uvođenje mogućnosti da član postane maloljetna osoba koja radi. 4. TVRTKE INA: POSKUPLJUJU DIZEL, LOŽ ULJE I PLAVI DIZEL; ISTE CIJENE BENZINA I EURODIZELA Hrvatska naftna kompanija INA neće ovaj tjedan mijenjati maloprodajne cijene motornih benzina i eurodizela, ali će dizel i lož ulje poskupiti u prosjeku za 4,6 posto, pri čemu će najviše, za 10,6 posto poskupiti plavi dizel, izvijestili su iz Ine o provođenju Pravilnika o utvrđivanju cijena naftnih derivata. Tako će se od noćas, od ponoći na Ininim benzinskim crpkama dizel prodavati po cijeni od 5,19 kuna po litri, što je 4,8 posto više od dosadašnjih 4,95 kuna. Lož ulje će se prodavati po cijeni od 2,69 kuna po litri, što je 4,3 posto više od dosadašnjih 2,58 kuna. U postotku, najviše će, za 10,6 posto poskupiti plavi eurodizel koji će se na Ininim crpkama prodavati po cijeni od 2,51 kunu, što je 24 lipe više od sadašnjih 2,27 kuna po litri. CROATIA OSIGURANJE I VARDAR OSIGURANJE OSNOVALI ZAJEDNIČKU TVRTKU Najveća hrvatska osiguravateljna tvrtka Croatia osiguranje i makedonsko Vardar osiguranje potpisali su ugovor o osnivanju zajedničke tvrtke za osiguranje u Makedoniji, koja će poslovati pod imenom Vardar Croatia osiguranje. U novom će društvu, koje će imati sjedište u Skopju i koje će s radom početi 1. siječnja 2004. Croatia osiguranje imati vlasnički udjel od 70 posto, a Vardar osiguranje preostalih 30 posto, doznaje se u četvrtak u Croatia osiguranju. Temeljni kapital nove tvrtke bit će milijun eura, a ta će tvrtka za Croatia osiguranje znači nastavak širenja poslovanja u regiji. HFP: STIGLE SVE ČETIRI POBOLJŠANE PONUDE ZA DUBROVAČKI HOTEL NEPTUN Sva četiri ponuđača, koja su na prvotni natječaj za kupnju dioničkog paketa dubrovačkog Hotela Neptun dostavili svoje ponude, dostavile su do srijede Hrvatskom fondu za privatizaciju (HFP) svoje poboljšane ponude i to za 20-30 posto bolje od prvotnih te uglavnom veća ulaganja. U HFP su 1. rujna stigle četiri valjane ponude, a temeljem odluke Upravnog odbora HFP-a od 6. listopada zatražena su od sva četiri ponuditelja poboljšanja ponuda, koje je u srijedu Povjerenstvo HFP-a i otvorilo. Za 87,84 posto dionica hotela Neptun, s početnom cijenom od 20,3 milijuna kuna, poslovni čovjek iz SAD-a (Kalifornija) hrvatskog podrijetla Chris Kristich nudi 30,77 milijuna kuna za dionice (ranije 27,7 milijuna kuna) te program ulaganja u visini 75 milijuna kuna (prvotno 34,58 milijuna kuna). Splitska tvrtka Zvijezda mora, koju je 2003. osnovala tvrtka iz ruskog Nižnjinovgoroda, ponudila je sada za dionice 28,2 milijuna kuna (ranije 25,7 milijuna kuna) te ulaganja do 2006. koja će se kasnije razraditi, uz napomenu da bi upravljanje hotela povjerili svjetskom uglednom lancu (prvotno su ponudili ulaganje od 19,8 milijuna kuna). Tvrtka Patrick Pamela iz Zagreba nudi sada za dionice Neptuna 25,4 milijuna kuna (ranije 21,4 milijuna kuna) te ulaganje do 2006. od 28,25 milijuna kuna (prvotno 13,8 milijuna kuna). Gotovo 31,5 milijuna kuna (ranije 24 milijuna kuna) za dionice Neptuna nudi i zagrebačka tvrtka Importanne kao i program ulaganja u idućih pet godina od 81,5 milijuna kuna (ranije 143,6 milijuna kuna). REAKCIJE NA POZIV HFP-A ZA KUPNJU DIONICA "KUTJEVA" D.D. Predsjednik Nezavisnog sindikata "Kutjeva" d.d. Vinko Jušić, komentirajući objavljivanje Poziva Hrvatskog fonda za privatizaciju za prikupljanje neobvezujućih ponuda za kupnju dionica "Kutjeva", izjavio je kako "misli da su najbolje prilike za privatizaciju propuštene i to isključivo krivnjom Upravnog vijeća Fonda i aktualne vlasti". Kako je rekao novinarima nakon zajedničkog sastanka radnika, rukovodstva i čelništva Požeško- slavonske županije, "dvije su kvalitetne ponude odbijene i ovaj pozivni natječaj mogao bi imati samo jednu dobru stranu, a to je da se konačno otkrije onaj u čiju se korist rade sve makinacije oko 'Kutjeva' d.d." Po njegovim riječima, "radnici 'Kutjeva' ogorčeni su najnovijim potezom HFP-a koji je raspisao pozivni natječaj za prodaju 'Kutjeva' te od Vlade traže žurne pregovore s dva jedina ozbiljna ponuđača - Moralićevom 'Božjakovinom' d.d. te talijanskobrazilskom korporacijom Constructore Atlanta ltd." TVRTKA VIPNET PREDSTAVILA NOVI VIZUALNI IDENTITET TEMELJEN NA CRVENOJ BOJI Telekomunikacijska tvrtka VIPnet, koja uz mobilnu telefoniji daje i Internet usluge na hrvatskom tržištu, predstavila je u četvrtak svoj novi vizualni identitet temeljen na crvenoj boji, koja je sada u pozadini zaštitnog znaka (logotipa) i slogana tvrtke "VIP-snaga komunikacije". Time su u jedan tržišni znak (brand) objedinjena dosadašnja četiri logotipa i proizvoda VIPnet-a, s kojima su u zadnje četiri godine komunicirali sa tržištem (krovni brand VIP te proizvodi VIPsmart, VIPonline i VIPme). UPRAVA SUNČANOG HVARA PREDLOŽILA TRI VARIJANTE Uprava hotelsko-turističkog poduzeća Sunčani Hvar predložila je Vladi i Hrvatskom fondu za privatizaciju tri modela financijske konsolidacije i moguće privatizacije, po kojem bi 25 posto dionica zadržali mali dioničari, kontrolni paket od 26 posto prepustio bi se djelatnicima i gradu Hvaru, a ostatak od 49 posto prodao strateškom partneru. O tri rješenja-modela za financijsku konsolidaciju i privatizaciju Sunčanog Hvara, Uprava je prije dva mjeseca obavijestila HFP i hrvatsku Vladu, no do ponedjeljka nije stigao nikakav odgovor, rekao je predsjednik Uprave Sunčanog Hvara Pero Pavičić na konferenciji za novinare. Nikakvog odgovora nema iako je riječ o najboljem rješenju za restrukturiranje tvrtke za koju je zainteresirano i nekoliko domaćih investitora, kaže Pavičić. Uprava Sunčanog Hvara predlaže HFP-u i Vladi varijantu "A" prema kojoj bi 25 posto dionica zadržali mali dioničari. Kontrolni paket od 26 posto prepustio bi se djelatnicima i gradu Hvaru, a ostatak od 49 posto prodao bi se strateškom partneru. Uz to, Uprava traži da država preuzme dio dugovanja u iznosu od 9,8 milijuna eura nastalih tijekom rata zbog smještaja prognanika i izbjeglica. Prodaja dijela imovine, a riječ je o šest od ukupno 11 objekata, ukupne vrijednosti prema elaboratu o pretvorbi, od 10,8 milijuna eura, čija bi se realna vrijednost odredila prije samog natječaja, predviđena je varijantom "B" za financijsku konsolidaciju i privatizaciju. No, ne bi se sve prodavalo odjednom, rekao je Pavičić, nego postupno sukladno trenutačnim potrebama za ulaganja u preostale dijelove koji bi ostali u vlasništvu tvrtke. Konzorcij vodećih hrvatskih tvrtki, čija imena Pavičić ne navodi, zbog poslovne tajne, spreman je ući u ulaganje i dokapitalizaciju tvrtke, ne tražeći kao uvjet kontrolni paket dionica. To bi smanjilo potrebu za prodajom dijela imovine odnosno omogućilo Sunčanom Hvaru ubrzani razvoj i ostatak u hrvatskom vlasništvu. Svoj su dolazak predstavnici tih tvrtki najavili za sredinu ovog tjedna, ističu iz Uprave Sunčanog Hvara. LUKŠIĆ NEMA NAMJERU PRODATI VEĆINSKI PAKET DIONICA PLAVE LAGUNE Tvrtka Sutivan Investment Anstalt iz Lichtenstaina u ime većinskog vlasnika porečke hotelsko-turističke tvrtke "Plava laguna" Andronika Lukšića izvijestila je u srijedu Zagrebačku burzu da nema namjeru prodati većinski paket dionica te porečke tvrtke. Ta je obavijest dostavljena Zagrebačkoj burzi na izričit zahtjev Lukšića, a zbog nedavnih napisa u dnevnom tisku o mogućoj prodaji većinskog paketa dionica Plave lagune. S obzirom da ne postoji namjera prodaje, iz tvrtke Sutivan Investment Anstalt napominju i da se sukladno tome ne vode ni pregovori vezani uz eventualnu prodaju većinskog paketa dionica Plave lagune. PROMJENA U VLASNIČKOJ STRUKTURI RIJEČKE INDUSTRIJE ODJEĆE D.D. Hrvatski fond za privatizaciju (HFP) i tvrtka Rijeka vrijednosnice d.o.o. odvojeno su prodale ukupno 40,1 posto dionica Riječke industrije odjeće (RIO) dvojici kupaca -Anti Samaržiji i Branku Pahoru. U obavijesti iz Riječke industrije odjeće, koju u utorak prenosi Varaždinska burza, stoji kako je HFP Branku Pahoru iz Rijeke prodao 10.302 dionice RIO-a, nakon čega HFP u vlasništvu ima još 211 dionica tog društva. Ante Samaržija iz Viškova, pak, kupio je od Rijeka vrijednosnica 16.887 dionica, nakon čega je ta tvrtka u vlasništvu još 2.320 dionica RIO-a. "ULJANIK": ISPORUČEN TANKER ZA PRIJEVOZ NAFTE Potpisivanjem primopredajnog protokola u četvrtak je u pulskom brodogradilištu "Uljanik" isporučen tanker za prijevoz nafte i naftnih prerađevina kompaniji "Voyager Limited", pod novim imenom "Stena conqueror". Riječ je o gradnji koja je prigodom porinuća krštena imenom "Hellenica" a koju je u međuvremenu naručitelj "Voyager Limited", tvrtka sa sjedištem na Malti, iznajmila na pet godina američkoj kompaniji "Stena". 5. MEĐUNARODNA SURADNJA PICULA S VELEPOSLANICIMA EU O HAGU I RIBOLOVNOM POJASU Hrvatski ministar vanjskih poslova Tonino Picula razgovarao je u srijedu s veleposlanicima zemalja članica EU o suradnji Hrvatske s Haškim sudom (ICTY) i ribolovno-ekološkom pojasu kojeg je Hrvatska netom proglasila. "U ovom trenutku... odnose s EU ne obilježava samo pozitivno ozračje stvoreno predajom četiri i pol tisuće odgovora na Upitnik, nego i jednim dijelom njima dominira i pokušaj odgovora na dva otvorena pitanja, a radi se o suradnji s Haškim sudom i ribolovno ekološkom pojasu", kazao je Picula nakon dvosatnog sastanka s veleposlanicima Unije. "Nakon luksemburškog sastanka EU percepcija Hrvatske očito ovisi o suradnji s haškim sudom, ali i o brzini kojom ćemo sa susjednim zemljama komunicirati o problemu proglašenja ribolovno-ekološkog pojasa", rekao je Picula. Istaknuo je pritom da na pitanja treba reagirati argumentima koji će naše saveznike u Uniji ohrabriti, a skeptične pridobiti dobrom politikom. EU O SURADNJI S ICTY-EM I O RIBOLOVNO-EKOLOŠKOJ ZONI Vijeće ministara EU-a trebalo bi u ponedjeljak u Luxembourgu ponovno pozvati sve zemlje nastale na tlu bivše Jugoslavije na punu suradnju s Međunarodnim sudom za ratne zločine u Den Haagu te izraziti "zabrinutost" zbog odluke Hrvatskog sabora o proglašenju ekološko-ribolovne zone. "Priznajući da je učinjen stanoviti napredak, Vijeće sa zabrinutošću bilježi da neke zemlje i strane u regiji još uvijek u potpunosti ne surađuju s Tribunalom", kaže se u nacrtu zaključaka, koje bi ministri vanjskih poslova trebali prihvatiti na sastanku u Luxembourgu. U dijelu nacrta zaključaka koji se odnosi na regionalnu suradnju, Vijeće ponavlja da je ta suradnja bitan element procesa približavanja EU-u. "U tom kontekstu i bez dovođenja u pitanje suverenih prava države, koja proizlaze iz relevantnog međunarodnog zakona, Vijeće sa žaljenjem bilježi da je hrvatski parlament odlučio proglasiti ekološku i ribolovnu zonu bez odgovarajućeg dijaloga i suradnje sa zemljama kojih se to tiče. Vijeće poziva Hrvatsku da hitno nastavi konstruktivni dijalog sa svojim susjedima u kojem bi se uzelo u obzir njihove interese", kaže se u nacrtu zaključaka, koji bi trebali biti usvojeni kasno poslije podne. UGOVOR O KREDITU OD 250 MILIJUNA EURA ZA AUTOCESTU ZAGREB-SPLIT U Splitu je u utorak potpisan ugovor o kreditiranju izgradnje šest dionica autoceste Zagreb - Split, ukupne dužine 86 kilometara od čvora Zadar dva do čvora Prgomet, u iznosu 250 milijuna eura sa Deutsche Bank, Bank of Tokyo - Mitsubishi i Mizuho Corporate Bank te sindikatom šest europskih banaka, uz državno jamstvo i osiguranje Nippon Export & Insurance (NEXI) - japanskog državnog osiguravateljskog društva. Kredit je ugovoren na rok od 13 godina uz tri godine počeka i s kamatnom stopom od 3,5 posto. S predstavnicima banaka ugovor o zajmu potpisao je predsjednik Uprave Hrvatskih autocesta Stanko Kovač koji je naglasio kako je ovim kreditom gotovo zaokruženo financiranje izgradnje autoceste, čime se osigurava njezin dovršetak u rokovima, dakle do lipnja 2005. godine. Ministar financija Mato Crkvenac koji je potpisao Ugovor o državnom jamstvu naglasio je kako je to veoma povoljan kredit koji osigurava da Hrvatska i dalje bude jedno od najvećih gradilišta u Europi. Neke od banaka s kojima je potpisan ugovor i do sada su bile značajan partner hrvatskom gospodarstvu, rekao je napominjući kako je veoma važna zainteresiranost japanskih banaka za hrvatsko tržište. Za nas je, međutim, najznačajnije, naglasio je Crkvenac, što se kao osiguravatelj kredita pojavljuje japanski NEXI, jer je to prvi put da jedna japanska financijska institucija podupire ulaganje svog kapitala u financiranje cestovne infrastrukture u Hrvatskoj i to u tako velikom iznosu. ZAVRŠEN SASTANAK JADRANSKO-JONSKE INICIJATIVE Na Brdu kod Kranja završen je u ponedjeljak popodne sastanak država Jadransko-jonske inicijative na kojemu je bilo riječi o više projekata zaštite mora i obale u tom prostoru, a hrvatsko je izaslanstvo u zaključcima uspjelo ublažiti stajalište o neprihvatljivosti jednostranih poteza u ekološkoj zaštiti Jadrana, na čemu je osobito inzistirala Slovenija. Slovenski ministar za okoliš i prostor Janez Kopač na konferenciji za novinare nakon sastanka potvrdio je da se na samom sastanku nije raspravljalo o proglašenju hrvatskog zaštićenog pojasa u Jadranu, ali je ponovio da je za Sloveniju takav pojas neprihvatljiv kao jednostrani potez, te da je ekološku zaštitu mora i priobalja moguće voditi samo aktivnošću svih zemalja u jadransko-jonskom prostoru. HRVATSKA ZADOVOLJNA ZAKLJUČCIMA SASTANKA JADRANSKO-JONSKE INICIJATIVE Hrvatsko izaslanstvo zadovoljno je zaključcima s sastanka zemalja Jadransko-jonske inicijative, održanog na Brdu kod Kranja, u Sloveniji kao zemlji koja u ovoj godini predsjedava tom inicijativom, doznaje se od predstavnika izaslanstva koje je prisustvovalo tom sastanku. Kako je izjavio dr. Roko Andričević, pomoćnik ministra za okoliš i prostorno uređenje, na sastanku je bilo riječi o više zanimljivih i korisnih inicijativa potaknutih na ministarskom sastanku u Zadru u lipnju ove godine, a u zaključcima je izbjegnuta osuda odluke Hrvatskog sabora o proglašenju zone u Jadranu. Ministri i šefovi izaslanstva podržali su implementaciju jadranskog akcijskog plana, zacrtanog u Zadru, koji već rezultira nekim uspjesima. Sve te mjere odnose se na multidisciplinarnu i multisektorsku zaštitu mora i priobalja u skladu sa svjetskim summitom o održivom razvoju u Johannesburgu 2002. godine. RUPEL: SLOVENIJA ĆE U VENECIJI OSUDITI "UNILATERALIZAM" Na skorašnjoj konferenciji o održivom ribarenju u Sredozemlju koje se u organizaciji Europske komisije održava u Veneciji potkraj studenoga Slovenija će osuditi unilateralne poteze, izjavio je u ponedjeljak slovenski ministar vanjskih poslova Dimitrij Rupel. "U našem je interesu da Hrvatska prihvati europske standarde na svim područjima i u tome ćemo je podupirati. No, za rješavanje problematike u odnosima s Hrvatskom bit će potrebno mnogo vremena i tolerancije", izjavio je Rupel govoreći o slovenskoj vanjskoj politici na forumu o budućnosti Slovenije koji je otpočeo pod predsjedanjem slovenskog predsjednika Janeza Drnovšeka. Po riječima slovenskog ministra vanjskih poslova, Slovenija će se na skorašnjoj venecijanskoj konferenciji o Sredozemlju zalagati za "načelo dogovaranja i za osudu unilateralizma". Pri tom je Rupel rekao da je nedavni potez hrvatske vlade s proglašenjem zaštićenog pojasa u Jadranu nije bio pojedinačni eksces, nego da je riječ o "konstanti" u odnosima dviju država. TALIJANSKA TVRTKA FASSA PLANIRA GRADNJU TVORNICE ŽBUKE U OBROVCU Talijanska tvrtka Fassa kupila je u industrijskoj zoni grada Obrovca 283.000 četvornih metara zemljišta na kojemu planira izgradnju tvornice žbuke, vrijedne oko 100 milijuna eura, te je o tome pismom namjere izvijestila obrovačku gradsku upravu, zadarsku županiju i Vladu. Gradonačelnik Obrovca Grga Šoša potvrdio je da je prije nekoliko dana zaprimljeno obvezujuće pismo namjere talijanske tvrtke Fassa. Ističe da Poglavarstvo i Gradsko vijeće Obrovca podupiru ostvarenje toga projekta te da su ga procijenili kao dobar posao. Prema podacima dobivenima u obrovačkoj gradskoj upravi nova tvornica žbuke bila bi među najmodernijim tvornicama žbuke u Europi u kojoj bi se zaposlilo od 300 do 500 radnika. Uz proizvodnju žbuke razvijale bi se i druge djelatnosti kao što je proizvodnja strojeva za žbukanje. Gradonačelnik Šoša kazao je da je riječ o projektu koji nije značajan samo za Obrovac već i na državnoj razini. Obrovac se nalazi na području od posebne državne skrbi, a otvaranje tvornice značajno bi pridonijelo smanjenju nezaposlenostiu tom kraju, smatra Šoša. Posebno ističe da gradska uprava ne bi podupirala gradnju tvornice ako bi ona na bilo koji način narušila stanje okoliša te da su od ulagača zatražili sva jamstva o tome. Dodao je da Fassa u gradu Pescari 25. listopada otvara tvornicu sličnih karakteristika. HRVATSKA I IRAN POTPISALE MEMORANDUM O SURADNJI U TURIZMU Hrvatski ministar vanjskih poslova Tonino Picula i iranski ministar kulture i islamske upute Ahmed Masjed Jamei u ime svojih vlada potpisali su u četvrtak u Zagrebu Memorandum o razumijevanju o suradnji na području turizma. "Odnosi između Hrvatske i Irana nakon potpisivanja Memoranduma o razumijevanju o suradnji na području turizma odmaknuli su još jedan korak naprijed", izjavio je ministar Picula u izjavi za novinare nakon potpisivanja memoranduma. Picula je rekao kako je tijekom njegova službenog posjeta Teheranu u svibnju ove godine u razgovorima s najvišim iranskim dužnosnicima - predsjednikom Mohamadom Hatamijem, ministrom vanjskih poslova Kamalom Harazijem te ministrima gospodarstva i prometa - zaključeno da su politički odnosi između dviju zemalja dobri, ali zaostaje gospodarska suradnja. "Osim klasičnim povećanjem robne razmjene, složili smo se da je poboljšanje suradnje moguće i na višoj razini - osnivanjem joint venturea (mješovitih poduzeća), prijenosom tehnologije i "know- how"-a te zajedničkim nastupom na trećim tržištima", rekao je Picula. 6. SINDIKATI SREDNJOŠKOLSKI SINDIKAT TRAŽI 5,6 POSTO BDP-A ZA ODGOJ I OBRAZOVANJE Nezavisni sindikat zaposlenih u srednjim školama zatražio je u ponedjeljak od Vlade i Hrvatskog sabora da se izdvajanje za odgoj i obrazovanje poveća na barem 5,6 posto BDP-a. Sindikat je u priopćenju zatražio da Vlada i Sabor prestanu s "proizvodnjom umjetnog sukoba između socijalnih staleža kao odraz nemoći u raspodjeli proračunskih sredstava", već da ispoštuju odrednice svojega programa po kojem su odgoj i obrazovanje hrvatski prioritet. Stoga bi izdvajanja za odgoj i obrazovanje trebala minimalno iznositi 5,6 posto BDP-a, te 20 posto sredstava za Ministarstvo prosvjete i športa na razini državnog proračuna, ističe sindikat. Sindikat također zahtijeva donošenje koncepcije razvoja obrazovanja i pedagoškog standarda, te izmjene Zakona o srednjem školstvu i pravilnika o napredovanju. SINDIKAT UPOZORAVA NA LOŠ POLOŽAJ ZAPOSLENIH U REMONTNIM ZAVODIMA Sindikat državnih službenika i namještenika i Samostalni sindikat djelatnika u zrakoplovstvu upozorili su u srijedu da zaposleni u remontnim zavodima suprotno zakonu još ne ostvaruju pravo na povećanu plaću. Stoga traže razgovor s ministricom obrane Željkom Antunović kako bi je upoznali s položajem zaposlenih u Remontnom zavodu i Zrakoplovno-tehničkom zavodu i iznijeli joj prijedloge za ostvarivanje njihovih prava. Ne dođe li do zatraženog razgovora sindikati najavljuju da će poduzeti sve zakonom propisane mjere za zaštitu prava službenika i namještenika, te tražiti odgovornost čelnika državnih tijela zbog nedonošenja provedbenih propisa, kaže se u priopćenju. SINDIKAT TRAŽI PONIŠTENJE OTKAZA NAMJEŠTENICIMA U DRŽAVNOJ UPRAVI Sindikat državnih i lokalnih službenika i namještenika zatražio je u srijedu poništenje otkaza namještenicima u Ministarstvu pomorstva, prometa i veza. Sindikat je na konferenciji za novinare upozorio da su otkazi zaposlenima na pomoćno-tehničkim poslovima protivni Zakonu o sustavu državne uprave, po kojem takve poslove trebaju obavljati namještenici, a ne privatne tvrtke. Stoga od Vlade traži poništenje otkaza, podatke tko je i kada mimo zakona donio odluku o otpuštanju namještenika i razloge zašto sindikat o tome nije obaviješten. Ministarstvo pomorstva nedavno je odlučilo izdvojiti iz sustava netemeljne djelatnosti, poput čišćenja i održavanja, te je putem natječaja za obavljanje tih poslova angažiralo privatnu tvrtku "Parting". Ministarstvo pomorstva, prometa i veza u priopćenju koje je objavilo u srijedu odbacilo je sindikalne optužbe da radnicima dijeli otkaze, istaknuvši da su radnici sami mogli birati hoće li za istu plaću i uz iste uvjete raditi kod novog poslodavaca ili ostvariti pravo na otpremninu. 7. UDRUGE HUS: PRI PRODAJI PIK-A VRBOVEC TREBA TRAŽITI SOCIJALNI UGOVOR Hrvatska udruga sindikata (HUS) zatražila je u utorak od Vlade i Hrvatskog fonda za privatizaciju (HFP) da pri prodaji PIK-a Vrbovec od kupca obavezno zahtijevaju socijalni ugovor kojim bi se sačuvala sva radna mjesta ili kvalitetno zbrinuo eventualni višak radnika. Moguće je da među 1.260 trenutno zaposlenih u PIK-u Vrbovec ima viška radnika, jer bi s tim brojem ljudi proizvodnja trebala biti 80 posto veća, no uz kvalitetnu privatizaciju i ulaganja PIK bi kroz nekoliko godina mogao znatno povećati broj zaposlenih, rekao je novinarima voditelj zagrebačkog ureda HUS-a Mario Iveković. Sindikat je zadovoljan financijskom konsolidacijom tvrtke, za što je Vlada utrošila velika sredstva, no iako je PIK Vrbovec sada spreman za izlazak na tržište, njegova proizvodnja nije dovoljna za samostalan opstanak, istaknuo je Iveković. 8. SAJMOVI, SKUPOVI, KONFERENCIJE, FORUMI, SKUPŠTINE ČETVRTINA INOZEMNIH ULAGANJA U HRVATSKU ODNOSI SE NA MALO GOSPODARSTVO Četvrtina inozemnih ulaganja u Hrvatsku odnosi se na malo i srednje poduzetništvo, koje ostvaruje preko polovice ukupnog BDP-a, zapošljava dvije trećine svih zaposlenih u gospodarstvu, a u hrvatskom izvozu sudjeluje s 25 do 30 posto s tendencijom rasta, istaknuo je premijer Ivica Račan na današnjem otvaranju prve Međunarodne konferencije o malom gospodarstvu. Doprinos poduzetništva obnovi gospodarstva i općenito razvoju je nemjerljiv, a snažno poduzetništvo i stalno obrazovanje su nerazdvojni, kazao je Račan. Naglasio je da je Vladinim Programom razvoja malog gospodarstva do 2006. predviđeno otvaranje 151.000 novih radnih mjesta. Temelji se to na dosadašnjim rezultatima ulaganja u malo i srednje poduzetništvo, u kojem je kroz više od 6600 odobrenih kredita omogućeno otvaranje 16 tisuća novih tvrtki, obrta i zadruga te otvoreno više od 40 tisuća novih radnih mjesta. Cilj dvodnevne konferencije, koja je okupila 70-ak predstavnika međunarodnih i državnih institucija, vlada i ministarstava iz Hrvatske i deset zemalja regije, je produbljivanje regionalne suradnje između zemalja jugoistočne Europe u malom gospodarstvu. Prilika je to i za pronalaženje načina za povećanje robne razmjene između zemalja regije, jer podaci govore da se na međusoban izvozu odnosi tek 18,8 posto ukupnog izvoza tih zemalja, odnosno 6,3 posto na uvoz, naglasio je ministar za obrt, malo i srednje poduzetništvo Željko Pecek. U HGK ODRŽAN KANADSKO-HRVATSKI POSLOVNI FORUM Razmatranje mogućnosti intenziviranja ekonomske suradnje, koja je do sada bila nezadovoljavajuća za obje strane, bilo je cilj foruma gospodarstvenika Kanade i Hrvatske, održanog u srijedu, u organizaciji Hrvatske gospodarske komore. Kanadsko gospodarsko izaslanstvo u Hrvatskoj boravi od 13. listopada, a predvodi ga državni tajnik za Istočnu Europu i Bliski istok Gar Knutson. Otvarajući poslovni forum, gospodarski savjetnik pri Veleposlanstvu Kanade u Budimpešti Michael Danagher naglasio je kako je nedostatna razina gospodarske suradnje između Kanade i Hrvatske velikim dijelom uzrokovana i posve zastarjelom i netočnom percepcijom 'ovog dijela svijeta' u Kanadi, koja je u velikom dijelu ispravljena ovim posjetom. Dodao je kako Kanada čvrsto vjeruje u otvoreno tržište, bilo u okviru WTO-a ili putem bilateralnih ugovora, što je razvidno i iz podataka o njenoj vanjskotrgovinskoj razmjeni koja je lani iznosila gotovo 500 milijardi američkih dolara. Vrijednost robne razmjene s Hrvatskom, pak, u prvih je šest ovogodišnjih mjeseci iznosila 34,3 milijuna dolara, pri čemu je hrvatski izvoz iznosio tek 4,6 milijuna dolara, a uvoz iz Kanade gotovo 30 milijuna dolara. GRDEŠIĆ NA HARVARDSKOM SKUPU O GOSPODARSTVU I SIGURNOSTI Hrvatski veleposlanik u Sjedinjenim Državama Ivan Grdešić, sudjelujući u četvrtak na skupu na sveučilištu Harvard, naglasio je da je ekonomski razvitak važan za stabilnost i sigurnost jugoistočne Europe. John F. Kennedy School of Government na Harvardu priredila je u četvrtak, u okviru svojega programa Kokkalis namjenjenog jugoistočnoj Europi, dva skupa od kojih se prvi bavio transatlantskim odnosima u doba novih globalnih realnosti, a drugi ekonomskim razvitkom kao katalizatorom stabilnosti i sigurnosti. Grdešić je rekao da Hrvatska ostvaruje visok gospodarski rast od preko pet posto i uspješno provodi reformu gospodarstva uz jasnu perspektivu članstva u Europskoj uniji. Naglasio je kako je, ne samo za Hrvatsku nego i za druge zemlje regije, jasna perspektiva članstva u EU važna za provedbu gospodarskih reformi. Na skupu su, među ostalima, sudjelovali diplomatski predstavnici deset zemalja jugoistočne Europe: Hrvatske, Slovenije, Grčke, Cipra, Mađarske, Rumunjske, Srbije i Crne Gore, Makedonije, Moldavije i Turske. OTVORENA 2. MEĐUNARODNA KONFERENCIJA O POSLOVNIM PROCESIMA Ministar gospodarstva Ljubo Jurčić, otvarajući u srijedu u Zagrebu Drugu međunarodnu konferenciju o poslovnim procesima, istaknuo je da se rast bruto domaćeg proizvoda može postići jedino kvalitetnim gospodarstvom, unutar kojeg postoji kvalitetna menadžerska struktura i dobra organizacija poslovnih procesa. Cilj konferencije, koja se održava u zagrebačkom hotelu Sheraton, je razmjena najnovijih stručnih i teorijskih spoznaja te praktičnih iskustava na području poslovnih procesa. Jurčić je kazao da tehnologija danas igra ključnu ulogu, a da su poslovni procesi osnovni uređaj za upravljanje menadžera. Hrvatsko društvo je u poslovnim procesima ovladalo mini tehnologijom, a društva na toj razni ostvaruju oko 5.000 američkih dolara dohotka po glavi stanovnika. Jurčić je ustvrdio da za razvoj nije dovoljno samo preuzeti tehnologiju, već treba preuzeti cijelu tehnologiju poslovnog procesa, pri čemu hrvatsko društvo mora usvojiti suvremene poslovne procese. Smatra da u Hrvatskoj postoje informatičke i konzalting tvrtke koje su ih počele uvoditi, ocijenivši to dobrim korakom. Na konferenciji su prezentirani najvažniji aspekti današnjeg poslovanja, kao što je prepoznavanje misije, vizije i strategije poslovnog sustava, te razvoj poslovnih procesa kao ključnog sredstva za implementaciju strategije. PECEK:NUŽNA REGIONALNA SURADNJA U PODRUČJU PODUZETNIŠTVA Regionalna suradnja u području malog i srednjeg poduzetništva, obrtništva te zadrugarstva presudna je za ukupni razvoj regije, a vjerujem da Hrvatska može biti izvoznik "know-howa" u razvoju malog gospodarstva, kazao je u četvrtak ministar za obrt, malo i srednje poduzetništvo Željko Pecek. Govoreći na Međunarodnoj konferenciji o malom gospodarstvu, koja se u četvrtak i petak i sutra održava u Zagrebu, Pecek je istaknuo da je cilj konferencije ojačati gospodarsku suradnju zemalja u regiji, koja je unatoč komparativnim prednostima i kompatibilnosti tih zemalja još uvijek nedovoljno iskorištena. Hrvatska iskustva pokazuju kako se najveći potencijali za razvoj i inozemna ulaganja kriju u poduzetničkim zonama i clusterima (objedinjavanju srodnih proizvođača za zajednički nastup), naglasio je u svom izlaganju ministar Pecek. Dodao je, kako se broj poduzetničkih zona s 28 u 2000. godini popeo na sadašnjih 180 zona. O svojim iskustvima razvoja malog i srednjeg poduzetništva te onome što su učinili u svom prilagođavanju tržišnom gospodarstvu, tijekom trajanja konferencije govorit će predstavnici zemalja sudionica - Albanije, Bosne i Hercegovine, Bugarske, Rumunjske, Mađarske, Slovenije, Srbije i Crne Gore. BIZOVAC: OTVOREN SAJAM "AGROZEMLJA" U Bizovačkim Toplicama u četvrtak je otvoren 9. Međunarodni sajam poljoprivrede, prehrane, hortikulture, ribolova, lovstva, ekologije i seoskoga turizma "Agrozemlja", na kojemu sudjeluje oko 300 domaćih i inozemnih izlagača. Uz brojne prezentacije poljoprivredne mehanizacije i opreme te najveću domaću izložbu traktora na sajmu će se održati savjetovanje o svinjogojstvu na obiteljskim gospodarstvima te predstavljanje 3. mirovinskog stupa - zatvorenog fonda za poljoprivrednike. Predviđeno je i predstavljanje mogućnosti korištenja informatičke opreme u poljoprivredi te promocija knjige "Ekološko stočarstvo", autora dr. Đure Senčića i dr. Zvonka Antunovića. Organizator sajma "Agrozemlja" je tvrtka "Katava" d.o.o. , a pokrovitelji su Ministarstvo poljoprivrede i šumarstva i Osječko-baranjska županija. SPLIT: OTVOREN MEĐUNARODNI SAJAM TURIZMA I FESTIVAL TURISTIČKOG FILMA U hotelu Marjan u Splitu svečano su u četvrtak otvoreni 6. međunarodni festival turističkog filma - SW ITF i 10. međunarodni sajam turizma, hotelijerstva i opreme- INTERSTAS koji se održavaju pod visokim pokroviteljstvom predsjednika Republike Stjepana Mesića. Na desetom INTERSTAS-u u dva poslovna dana posebna je pozornost dana predstavljanju usluga za i u turizmu te potpisivanju ugovora za slijedeću turističku godinu. Osim domaćih izlagača iz većine jadranskih županija sudjeluju i turistički djelatnici iz Kine, Bugarske, Slovenije i Bosne i Hercegovine. Osim brojnih izložbi i drugih popratnih događaja u petak će se održat i međunarodni turistički forum o temi "Održivi turizam i ekonomski razvoj". "AMBIENTA 2003" NA ZV-U OD 15. DO 19. LISTOPADA Trideseti međunarodni sajam namještaja, unutarnjeg uređenja i prateće industrije "Ambienta 2003", koja se od 15. do 19. listopada održava na Zagrebačkom velesajmu, okupit će ukupno 617 izlagača iz 32 zemlje. Kako je istaknuto na konferenciji za novinare, ove će godine na 36 tisuća četvornih metara svoju najnoviju ponudu predstaviti 268 domaćih i 349 inozemnih izlagača. Ovogodišnja Ambienta, istaknuto je, bilježi uzlazni trend u broju izlagača, veličini izložbene površine te broju zemalja koje nastupaju. Tako je ove godine izložbena površina povećana 5,8 posto ili za dvije tisuće četvornih metara, a broj izlagača u odnosu na lanjsku Ambientu porastao je 2,15 posto ili za 13 izlagača. Također, ove godine nastupa pet zemalja više nego lani. U petak, 19. listopada biti će dodijeljene i nagrade najuspješnijim proizvodima i izlagačima - "Mobil optimum 2003" te priznanja za uspješnost ukupnog nastupa i priznanje za najbolje ambijentalno izlaganje. NAJAVLJEN VIII HRVATSKI FORUM O EKOSOCIJALNO-TRŽIŠNOM GOSPODARSTVU Na dvodnevnom VIII Hrvatskom forumu, koji počinje 17. listopada u Zagrebu, jedna od glavnih tema bit će koncept ekosocijalno- tržišnog gospodarstva, a forum će, kako se očekuje, okupiti oko 200 sudionika. Direktor tvrtke Intercon, organizatora foruma, Josip Baotić kazao je u ponedjeljak da je svrha takvih skupova prikupljanje i promicanje vrhunskoga svjetskog znanja i iskustava o razvoju naprednoga društva i gospodarstva, te njihova primjena u Hrvatskoj. Baotić je kazao da ekosocijalno-tržišno gospodarstvo smatraju europskim putem i dobrim svjetskim modelom za razvoj zemlje, nasuprot američkom neoliberalnom modelu, koji karakterizira "razuzdani turbo kapitalizam". Europski koncept, koji se najviše primjenjuje u Austriji, dobar je put prema održivom razvoju i Hrvatska bi ga trebala prihvatiti, jer je, ocjenjuje Baotić, duboko zaglibila u neoliberalni model. Kod ekosocijalnog- tržišnog gospodarstva naglasak je stavljen na čovjeka, održivi razvoj, zaštitu okoliša i tržišno gospodarstvo prije profita. Na forumu će biti održan gospodarski forum o primjeni ekosocijalnog- tržišnog gospodarstva, okrugli stol, te prva konvencija Ekosocijalnog foruma Hrvatska, nevladine i nedobitne udruge građana i pravnih osoba. Pokrovitelji foruma su ministarstva znanosti i tehnologije, zaštite okoliša i prostornog uređenja, pomorstva, prometa i veza, te zdravstva. OBJAVA NATJEČAJA ZA TREĆEG GSM OPERATERA I UMTS LICENCU SE ODGAĐAJU Iako najavljivani za rujan ove godine objava natječaja za dodjelu koncesije za trećeg mobilnog (GSM) operatera u Hrvatskoj te licence za UMTS odgađa se do daljnjega, a rokovi će ovisiti ne samo o skorašnjem osnivanju nove Agencije za telekomunikacije nego i o dovršetku izrade kvalitetne natječajne dokumentacije. Kazala je to u utorak pomoćnica ministra pomorstva, prometa i veza Tatjana Holjevac u sklopu prvog dana dvodnevne Infoforumove stručne konferencije "Wireless World-Mobile Life 2003". Konferencija je okupila oko 130 sudionika i predavača iz sustava ponude i prodaje mobilnih usluga te zainteresiranih za ulazak i usavršavanje na području bežičnog poslovanja. Primjena mobilnih tehnologija sve je značajnija u svakodnevnom životu, što pokazuje i vrlo visoki postotak korištenja mobilnih uređaja u Hrvatskoj, rečeno je na skupu. Po zadnjim podacima dva hrvatska operatera mobilne telefonije (VIPnet i HTmobile) ukupno imaju više od 2,6 milijuna korisnika. DUBROVNIK: SKUPŠTINA UDRUŽENJA AUSTRIJSKIH PUTNIČKIH AGENCIJA U hotelu Excelsior u Dubrovniku u ponedjeljak je počeo radni dio godišnje skupštine Udruženja austrijskih putničkih agencija - ORV. To udruženje ima 500 članova, a u Dubrovniku se okupilo 80-ak predstavnika organizatora turističkih putovanja iz Austrije, zemlje iz koje u Hrvatsku svake godine na odmor dolazi oko 700 tisuća gostiju. Kako je istaknula u prigodi otvaranja skupa predsjednica ORV-a Annemarije Richard, Hrvatska, kad je turizam u pitanju, vrlo brzo napreduje i već su vidljivi mnogo visoki standardi kvalitete u turizmu. Istaknula je da 10 posto Austrijanaca svake godine za mjesto svog odmora izabere Hrvatsku, a po brojnosti turističkih posjeta još 2000. godine nadmašene su prijeratne brojke. Sudionike skupa pozdravio je i direktor Hrvatske turističke zajednice Niko Bulić te predsjednik Udruge hrvatskih putničkih agencija (UHPA) Ivan Puškar, a predstavljen im je i promotivni film "Čarobna Hrvatska" autora Balda Ćupića. U ZADRU IDUĆEG TJEDNA SUSRET UGOSTITELJA I TURISTIČKIH DJELATNIKA Tradicionalni 16. susret ugostitelja i turističkih djelatnika Hrvatske obrtničke komore (HOK) održat će se 20. i 21. listopada u hotelskom naselju Borik kod Zadra, najavili su na konferenciji za novinare predstavnici HOK-a i Ceha ugostitelja i turističkih djelatnika HOK-a. Skup će se održati pod pokroviteljstvom ministarstava turizma te obrta, malog i srednjeg poduzetništva, a okupit će oko 400 hrvatskih ugostiteljskih i turističkih djelatnika, predstavnika komora, hrvatske Vlade i nadležnih državnih institucija, kazao je predsjednik Organizacijskog odbora te predsjednik Obrtničke komore Zadarske županije Eduard Vicković. FESTO I EVENTUM 2003. OKUPIT ĆE U OPATIJI VIŠE OD 1000 SUDIONIKA Na 11. festivalu oglašavanja FESTO 2003. te međunarodnom festivalu event marketinga EVENTUM 2003., koji će održati od 23. do 25. listopada u Opatiji, okupit će se više od 1000 sudionika iz raznih marketinških agencija, medijskih kuća, oglašivača i srodnih djelatnosti. Bit će to prilika za razmjenu iskustava, presjek dosad učinjenog te priprema za budućnost oglašavanja, industrijske grane na koju valja sve više ozbiljno računati, istaknuto je na konferenciji za novinare Hrvatskog oglasnog zbora (HOZ), organizatora dvaju skupova. Direktor festivala, koji se održavaju pod pokroviteljstvom Hrvatske gospodarske komore, Edvin Jurin je istaknuo da su glavne programske cjeline ovogodišnjeg FESTO-a direktni marketing, gradovi kao turistički brandovi, integralne marketinške komunikacije i upravljanje dizajnom, a EVENTUM-a kreativnost u event marketingu i sponzorstvima. Predsjednik Uprave HOZ-a Ivica Vidović ističe kako je industrija oglašavanja samo kroz medije prošle godine ostvarila 300 milijuna dolara prihoda. Stoga je poruka koju želimo odaslati da je oglašavanje industrija na koju Hrvatska treba ozbiljno računati u budućnosti, industrija koja izravno i neizravno jača hrvatsku konkurentnost proizvoda, također i na inozemnim tržištima, naglasio je Vidović. 9. POSEBAN PRILOG ZAGREB - TRIBINA O GOSPODARSKOM POJASU Na večerašnjoj tribini pravnika grada Zagreba "Gospodarski pojas i Hrvatska" na Pravnom fakultetu u Zagrebu prof. Budislav Vukas rekao je da je Hrvatska proglašenjem ribolovno-ekološkog pojasa prihvatila 95 posto sadržaja isključivoga gospodarskog pojasa. Stoga, smatra prof. Vukas, inače sudac Međunarodnog suda za pravo mora, Vladin prijedlog Vlade da se ne proglašava isključivi gospodarski pojas nego ribolovno-ekološki nije bio promašaj. Po Konvenciji o pravu mora Hrvatska je imala puno pravo na jednostrano proglašenje gospodarskog pojasa, za što nema nikakve zapreke u malom i zatvorenom moru kakvo je Jadransko, iako neki naši susjedi tvrde suprotno, istaknuo je. Isto tako, dodao je, nema nikakve zapreke da Hrvatska proglasi gospodarski pojas u budućnosti, ako to ocijeni potrebnim.