SPLIT, 27. listopada (Hina) - Najnovija arheološka istraživanja na podmorskom nalazištu Kundirovoj glavici, istočno od Kaštel Sućurca, učvršćuju tezu arheologa i konzervatora da je na tom području u antičko doba postojao intenzivan
uzgoj, preradba i trgovina ribom za Salonu i druge antičke gradove.
SPLIT, 27. listopada (Hina) - Najnovija arheološka istraživanja na
podmorskom nalazištu Kundirovoj glavici, istočno od Kaštel
Sućurca, učvršćuju tezu arheologa i konzervatora da je na tom
području u antičko doba postojao intenzivan uzgoj, preradba i
trgovina ribom za Salonu i druge antičke gradove.#L#
Voditeljica istraživanja mr. Irena Radić-Rossi, viša savjetnica u
Odjelu za zaštitu arheološke baštine Ministarstva kulture,
potvrdila je kako su tijekom istraživanja nakon prošlogodišnjega
senzacionalnog otkrića velikoga keramičkog dolija ili pitosa,
odnosno antičke posude s perforacijama za čuvanje namirnica,
promjera 160 centimetara teške 800 kilograma, otkrivene još dvije
skupine amfora i ostatci još nekoliko dolija na dubini do dva i pol
metra.
Manja skupina, odnosno sedam trbuha amfora oštećenih grla, uzidana
je u suhozidnu konstrukciju koja se ocrtava na morskom dnu. Pod
jednom je amforom pronađena i grana vinove loze koja je poslana na
analizu DNK kako bi se utvrdilo uzgaja li se ta vrsta loze i danas.
No istraživači su se najviše iznenadili kad su u dubljem moru
otkrili 25 gotovo u cijelosti sačuvanih amfora složenih u tri reda
između nizova drvenih pilona - konstrukcije za koju se
pretpostavlja da je omogućavala pristup dolijima koji su u antičko
doba bili u plitkom moru. Drvena je konstrukcija za te svrhe bila
ojačana upravo pronađenim amforama kako bi pristup dolijima bio
siguran i stabilan.
Analize DNK pokazale su da je riječ o drvu koje datira iz 3. stoljeća
i koje je, zahvaljujući mulju i pijesku, konzervirano i sačuvano do
danas. U konstrukciji su pronađene hispanske amfore srednjeg
promjera od 55 centimetara koje su inače služile za čuvanje
maslinova ulja. Doliji su pak, pretpostavlja se, služili kao
spremište za živu ribu, najvjerojatnije za jegulje zbog blizine
rijeke Jadra.
Amfore su se često ugrađivale u temelje zgrada, kupole, lukove,
ogradne zidove ili su služile za drenažu tla, kakvih primjera ima u
Pompejima. Slične konstrukcije, kaže mr. Irena Radić-Rossi, nalaze
se u Resniku i na Pantani pokraj Trogira, ali troslojna amforna
konstrukcija s pilonima u našem moru i u drugim dijelovima
Sredozemlja do sada nije utvrđena i istraživana.
Pretpostavlja se da se nešto slično nalazi u uvali Špinutu na
Marjanu, gdje su također pronađene hispanske amfore, ali je samo
manji dio tog nalazišta istražen sondiranjem što ne dostaje za
čvršće zaključke, dodala je.
Sve to vodi zaključku da je na kaštelanskom području preradba i
uzgoj ribe bila važna gospodarska grana, kazala je mr. Radić-Rossi,
zahvalivši roniocima koji su prošle godine slučajnim otkrićem
dolija i pravodobnim javljanjem Ministarstvu kulture zaštitili
nalazište i pridonijeli tom važnom arheološkom otkriću.
Ronioci splitskoga Podvodnog istraživačkog kluba "Mornar" i sami
su sudjelovali u tom istraživačkom pothvatu, posebno pažljivo
izvlačeći na površinu amfore i druge vrijedne ostatke koji će nakon
restauriranja biti izloženi u Muzeju grada Kaštela.
Sama drvena konstrukcija i nakon 1800 godina ostat će na dnu mora
zaštićena u mulju, pokrivena zaštitnim geotekstilom.
Istraživanje Odjela za zaštitu arheološke baštine novčano je
potpomogao grad Kaštela s 10 tisuća kuna te Dalmacijacement i
kaštelanska Marina s po pet tisuća kuna, a PIK "Mornar" nije
naplatio dio usluga ronjenja.
Novčana oskudica ipak je za sada prekinula radove, no očekuje se da
će biti nastavljeni iduće godine.
(Hina) dstr vkn