ZAGREB, 20. listopada (Hina) - Dušan Mihajlović, ministar unutarnjih poslova Srbije, je izjavivši da je Vladimir Rovčanin, koji je ubio četvoro kolega iz BIA-e, podlegao "vijetnamskom sindromu", "implicitno priznao da je Srbija ipak
bila u ratu, a njezini građani dane i mjesece provodili na frontovima od prvih kninskih balvana u kolovozu 1990.", piše novosadski Dnevnik u ponedjeljak.
ZAGREB, 20. listopada (Hina) - Dušan Mihajlović, ministar
unutarnjih poslova Srbije, je izjavivši da je Vladimir Rovčanin,
koji je ubio četvoro kolega iz BIA-e, podlegao "vijetnamskom
sindromu", "implicitno priznao da je Srbija ipak bila u ratu, a
njezini građani dane i mjesece provodili na frontovima od prvih
kninskih balvana u kolovozu 1990.", piše novosadski Dnevnik u
ponedjeljak.#L#
"U toj ministrovoj brzopletosti političkim je analitičarima bilo
indikativno da je, ako se izuzme 78 dana NATO bombardiranja,
Mihajlović prvi visoki državni dužnosnik koji je poslije 13 godina
implicitno priznao da je Srbija bila u ratu, a njeni građani dane i
mjesece provodili na frontovima od prvih kninskih balvana u
kolovozu 1990. preko slovesnkih Alpa sljedeće godine, sve do južne
granice s Makedonijom 2001.", piše Dnevnik.#L#
Radi Mihajlovićeve "brzoplete" dijagnoze "vijetnamskog sindroma"
možda će "jednog dana osnovci pomisliti kako su Slavonija,
Srebrenica, Baranja, Kninska Krajina, Sarajevo, Goražde, Metohija
ili Podujevo zabita sela ili provincije negdje na dalekom
indokineskom poluotoku", nastavlja list. Jedan od visokih
dužnosnika na Miloševićevoj "oligarhijskoj skali" jednom je
"savjetovao" novinarima kako ne treba previše pisati o traumama
vojnika i policajaca, a argument mu je bio "krajnje pragmatičan",
jer ako bi se priznalo učešće u ratu, "moralo bi se platiti
reparacije Hrvatskoj i BiH-u" koje bi otplaćivali i budući
naraštaji, piše Dnevnik.
"Za razliku od SFRJ/SRJ i SSSR/Rusije, koje su izgubile svoje
ratove i diskretno se žele distancirati od svojih ratnih veterana,
državne strukture Hrvatske te BiH osjećaju se pobjednicima nakon
izborene neovisnosti (sumnjiv domet i kakvoća bit će vruća tema za
politologe u budućnosti), pa precizno vode bar evidenciju o svojim
bivšim vojnicima. Međutim, te brojke i njihova interpretacija,
često su ideološko-politikantski obojene pa ih treba sa određenom
rezervom prihvatiti", piše Dnevnik.
(Hina) nper akoz