POSLOVNI PREGLED BROJ 336

POSLOVNI PREGLED broj 336 4 - 10. listopada 2003. SADRŽAJ: MESIĆ: POTREBNA REGULATIVA KOJA ĆE PROMOVIRATI PROIZVODNJU I IZVOZ PRIHVAĆENA PONUDA ZA KUPNJU PIK VRBOVCA PRIHVAĆENE PONUDE ZA KUPNJU DUBROVAČKIH HOTELA I "KOTEKSA" HFP: VLADINO TUMAČENJE O POSTUPANJU S IMOVINOM SRPSKO-CRNOGORSKIH TVRTKI DUN&BRADSTREET: HRVATSKI REJTING ZA LISTOPAD I DALJE NEPROMIJENJEN VELIKI RAST TRANSAKCIJA E-TRGOVINE U HRVATSKOJ NAPRAVILI STRANCI U RUJNU NEZAPOSLENOST PORASLA ZA 0,3 POSTO SSSH: ŽIVOTNI TROŠKOVI U RUJNU VIŠI ZA 45 KUNA U ODNOSU NA KOLOVOZ CIJENE NA MALO U RUJNU 0,4 POSTO VIŠE NEGO HRVATSKU U PRVIH OSAM MJESECI OVE GODINE POSJETILO 6 POSTO VIŠE TURISTA UKINUTE VALUTNE KLAUZULE NA SVE KREDITNE PROIZVODE PBZ AMERICAN EXPRESSA ZAPOČELO INFORMACIJSKO POVEZIVANJE REGIONALNOG TRŽIŠTA KAPITALA LURA STRATEŠKI PATNER SOMBOLEDA UGOVOR O KUPNJI 210 VATROGASNIH VOZILA 'TEŽAK' 81 MILIJUNA EURA TVRTKA INETEC PRVA S "DESIGNED" MICROSOFTOVIM CERTIFIKATOM QUELLE: NA TRŽIŠTIMA SREDNJE I ISTOČNE EUROPE PRIHODI 150 MILIJUNA EURA UMAŠKI HOTEL KRISTAL PRODAJE SE POSREDSTVOM HYPO ALPE-ADRIA-BANK WB ODOBRILA HRVATSKOJ PROJEKT ENERGETSKE UČINKOVITOSTI VERHEUGEN: HRVATSKA BI SLJEDEĆE GODINE MOGLA POČETI PREGOVORE SPORAZUM O GOSPODARSKOJ SURADNJI S KINESKOM POKRAJINOM LIAONING MESIĆ: PROGLAŠENJE ZAŠTIĆENE RIBOLOVNO-EKOLOŠKE ZONE NE ŠTETI SLOVENIJI SLOVENSKI MINISTAR POLJOPRIVREDE O HRVATSKOJ ODLUCI MESIĆ PRIMIO IRANSKOG MINISTRA REGIJE JI EUROPE TREBAJU POTPISATI UGOVORE O SLOBODNOJ TRGOVINI VLADA I SINDIKATI JAVNIH SLUŽBI DOGOVORILI POVEĆANJE OSNOVICE ZA 4,3 POSTO SINDIKAT HRVATSKE POŠTE NAJAVLJUJE PROSVJEDE I ŠTRAJK SINDIKAT DRŽAVNIH SLUŽBENIKA TRAŽI ZAUSTAVLJANJE OTKAZA U DRŽAVNOJ UPRAVI MEĐUNARODNA KONFERENCIJA O MALOM GOSPODARSTVU U ZAGREBU MEĐUNARODNA KONFERENCIJA O MALOM GOSPODARSTVU 16. I 17. LISTOPADA MEĐUNARODNA KONFERENCIJA "SOFTCOM 2003." SKUP U VARŠAVI: "POSLOVNA ODGOVORNOST - NOVA RAZVOJNA STRATEGIJA" TI: HRVATSKA PO KORUMPIRANOSTI NA 59 MJESTU IZMEĐU 133 ZEMLJE 1. AKTIVNOSTI VLADE, HRVATSKOG SABORA I OSTALIH INSTITUCIJA MESIĆ: POTREBNA REGULATIVA KOJA ĆE PROMOVIRATI PROIZVODNJU I IZVOZ Predsjednik Republike Stjepan Mesić poručio je u utorak Vladi i Saboru da treba donositi regulativu koja će promovirati proizvodnju i izvoz. "Hrvatska mora promijeniti svoju poziciju od izrazito uvozne privrede u izrazito izvoznu privredu, a to može samo ako se proizvodi", kazao je Mesić za obilaska zaprešićke tvornice porculanskog suđa i sanitarne keramike Inker koja slavi 50. godina rada. Predsjednik je pritom upozorio na problem uspješnih tvrtki s dobrim proizvodima, ali koje ne mogu ići dalje zbog dampinških cijena po kojima se uvozi. "Jak je taj uvozni lobi koji s dampinškim cijenama zaustavlja proizvodnju i izvoz naših uspješnih tvrtki", kazao je. Kao rješenje Mesić predlaže oporezivanje proizvoda dampinškog porijekla. "Tamo gdje se utvrdi damping treba to oporezovati", poručio je. PRIHVAĆENA PONUDA ZA KUPNJU PIK VRBOVCA Upravni odbora Hrvatskog fonda za privatizaciju prihvatio je u ponedjeljak ponudu tvrtke Gavrilović za kupnju PIK-a Vrbovec, a odbio je ponudu brazilske tvrtke Construktor Atnate za kupnju 76,02 posto dionica kombinata Kutjevo. Ponudu Gavrilovića za kupnju 99,73 posto dionica PIK-a Vrbovec za 120 tisuća kuna Upravni odbor na svojoj je današnjoj sjednici prihvatio, ali, po prijedlogu potpredsjednika hrvatske Vlade Slavka Linića, uz uvjet da Gavrilović dostavi korporativno jamstvo te dodatni socijalni program. Naime, Gavrilović je uz otkup dionica ponudio i ukupnih 120 milijuna kuna za ulaganje, od kojih 60 milijuna za čiste investicije, a 40 milijuna kuna za otkup ukupnih dugovanja toga PIK-a. Kako ta dugovanja iznose 303 milijuna kuna, zatraženo je korporativno jamstvo. Ponuda brazilske tvrtke za kupnju PIK-a Kutjevo je odbačena jer je utvrđeno da ta tvrtka nema dobar bonitet, niti jamstva banke za ponuđenih 7,5 milijuna kuna za 76 posto dionica Kutjeva. Ministar Pankretić je stoga predložio, a UO Fonda prihvatio, da se za Kutjevo provede slična procedura kao za PIK Vrbovec, odnosno da se već ovog četvrtka na Vladi predloži objava pozivnog natječaja za neobvezujuće ponude za prodaju kombinata u cijelosti, nakon čega bi trebale slijediti i obvezujuće ponude. PRIHVAĆENE PONUDE ZA KUPNJU DUBROVAČKIH HOTELA I "KOTEKSA" Od pet dubrovačkih hotela, o prodaji kojih je u ponedjeljak raspravljao Upravni odbor Hrvatskog fonda za privatizaciju (UO HFP), odobrena je kupnja njih triju: "Kompasa", koji je prodan tvrtki "Blue Magic" poduzetnika Gorana Štroka, "Sumratina" dubrovačkoj tvrtki PGM Ragusi i "Mlina" zagrebačkoj tvrtki HBI u suvlasništvu Anđelka Leke. K tomu je UO HFP-a prihvatio ponudu zagrebačke tvrtke "Nina Commercea" za kupnju 52,29 posto dionica splitske trgovačke tvrtke "Koteksa" za ukupno 21,3 milijuna kuna. Nakon otvorena dijela sjednice UO HFP-a održao je i zatvoreni dio, na kojem će se, kako je najavljeno, razmatrati nekoliko točaka, među kojima potraživanja nekretnina i imovine tvrtaka iz Srbije i Crne Gore te rebalans financijskog plana HFP-a. Također, najavljeno je da će se na zatvorenoj sjednici UO HFP-a raspravljati o prodaji nekoliko hotela iz sastava hotelsko-turističke tvrtke "Sunčani Hvar". HFP: VLADINO TUMAČENJE O POSTUPANJU S IMOVINOM SRPSKO-CRNOGORSKIH TVRTKI Od 32 nekretnine u Hrvatskoj koje potražuje 16 tvrtki iz Srbije i Crne Gore, 18 ih je evidentirano u Hrvatskom fondu za privatizaciju (HFP), koji je pak 8 nekretnina prodao, sa 10 još raspolaže, dok 14 nekretnina nije uopće u evidenciji HFP-a. Rješenje kako dalje raspolagati neprodanom imovinom HFP očekuje od Vlade. Zbog toga će, kako se doznaje, čelnici Fonda predložiti uvrštenje te točke dnevnog reda u današnji zatvoreni dio sjednice Upravnog odbora HFP- a, koji bi trebao dati svoje mišljenje te ga uputiti Vladi. HFP je početkom 2002. prestao prodavati povjerenu mu imovinu koju je Republika Hrvatska stekla temeljem Uredbe o zabrani raspolaganja i preuzimanja sredstava određenih pravnih osoba na teritoriju RH (Narodne novine, br. 40/92). Slijedom te Uredbe većinu takve imovine preuzela je država, koja se u većini slučajeva uspjela upisati i kao vlasnik. Imovinu i nekretnine za koje se država nije uspjela upisati kao vlasnik Fond je davao u zakup. Kao razlog prestanka prodaje te imovine početkom 2002. iz HFP-a ističu potpisivanje međudržavnih sporazuma. 2. MAKROEKONOMSKI POKAZATELJI DUN&BRADSTREET: HRVATSKI REJTING ZA LISTOPAD I DALJE NEPROMIJENJEN Kreditni rejting Hrvatske za listopad, po ocjeni svjetske bonitetne kuće Dun&Bradstreet, ostaje nepromijenjen, sa ocjenom DB4d koja Hrvatsku svrstava među zemlje umjerenog rizika za ulaganja. Profil rizičnosti Hrvatske, navodi se u izvješću D&B-a, koje prenosi zagrebačka tvrtka BonLine, za listopad i dalje je obilježen kontinuiranim snažnim ekonomskim aktivnostima nasuprot pogoršanju vanjske ekonomske pozicije, podržane jačanjem domaće potražnje. I dok je izvoz dobara zabilježio rast za 5,7 posto na godišnjoj razini, hrvatski robni trgovinski deficit za prvih sedam mjeseci godine povećan je na "nezanemarivih" 17,2 posto na godišnjoj razini, upozorava se u izvješću. D&B stoga izražava zabrinutost zbog jakog porasta kreditnog podupiranja posljednjih investicija i izdataka za potrošnju. Ta zabrinutost je vezana uz činjenicu da su izvori značajnog dijela kredita u inozemstvu. Hrvatski vanjski dug porastao je na 19 milijardi američkih dolara, što predstavlja "iznenađujući porast" za 51,4 posto na godišnjoj razini, što zapravo predstavlja 68 posto D&B-ove prognoze GDP-a za 2003. Uzimajući u obzir i ljestvicu hrvatske zaduženosti i njezin trenutno veliki deficit platne bilance Hrvatska postaje pojačano osjetljiva po pitanju ulaganja. Na ljestvici 25 tranzicijskih zemlja za koje se ocjenjuje kreditni rejting Hrvatska je na 10. mjestu. Čelno mjesto D&B-ove ljestvice, sa najboljim kreditnim rejtingom - DB2c zauzela je Slovenija, a na drugom je mjestu s ocjenom DB2d Mađarska. Taj ih rejting ocjenjuje kao zemlje niskog rizika za ulagače. Začelje ljestvice sa ocjenom DB6d, također mjesecima, zadržavaju Albanija, Bjelorusija, Bosna i Hercegovina, Gruzija, Srbija i Crna Gora, Tadžekistan, Turkmenistan i Uzbekistan. Ta ocjena znači da je riječ o zemljama u kojima postoji vrlo visok rizik da se ulagačima njihova investicija neće isplatiti. VELIKI RAST TRANSAKCIJA E-TRGOVINE U HRVATSKOJ NAPRAVILI STRANCI Ukupna vrijednost transakcija elektroničke trgovine (e-commerce) u Hrvatskoj lani je iznosila oko 49 milijuna američkih dolara, navodi se u studiji "Internet Economy in Croatia 2002-2007" hrvatske podružnice IDC-a, dijela globalne analitičke kuće koja se bavi istraživanjem trendova u IT industriji. Prema 20 milijuna dolara koliko su 2001. ostvarile hrvatske tvrtke koje u cijelosti ili djelomično posluju preko Interneta, to je porast od 130 posto. Krešimir Alić, analitičar IDC-a Hrvatska, naglašava da je e- trgovina u Hrvatskoj još uvijek malena i da je tako veliki rast ostvaren zahvaljujući malenoj bazi. E-trgovina u Hrvatskoj, po svim bi naznakama trebala rasti, a najvažniji faktor koji bi mogao generirati njen rast je turizam, napominje Alić. Najveći rast lani u odnosu na 2001. na području e-trgovine ostvaren je u toj grani. Taj bi rast još mogla generirati i suradnja domaćih sa stranim tvrtkama, kazao je, dodajući da je kod nas malo takvih primjera domaćih tvrtki. Važan faktor ograničenja širenja Internet poslovanja i slabe razvijenost B2C (Business to Consumer ili tvrtka-korisniku) segmenta u Hrvatskoj, Alić vidi u "lošoj" strukturi korisnika Interneta u Hrvatskoj, gdje većinu čine mlađa populacija bez vlastitih primanja koji zbog toga ne mogu stvoriti potražnju, dok je sadašnje stanje u gospodarstvu ograničavajući faktor rasta u B2B (Business to Business ili tvrtka-tvrtki) segmentu. Uloga velikih domaćih kompanija u širenju poslovanja preko Interneta zasad je nejasna, kaže Alić napominjući da je teško reći da li se one okreću Internetu samo da bi "srezale" troškove prema dobavljačima, poput suradnje Podravke i Agrokora. Izuzev rijetkih primjera poput tvrtke Microline koja je cjelokupno poslovanje zasnovala na B2B aplikacijama, B2B trgovanje između domaćih tvrtki još uvijek nije zaživjelo. U Hrvatskoj je oko stotinjak aktivnih e-trgovina, od toga u B2C segmentu između 80 i 85, dok ostatak čini B2B segment. Oko 4,9 milijuna dolara od ukupne vrijednosti e-trgovačkih transakcija ostvareno je u B2C segmentu. Veliki porast generirali su strani državljani iz zapadne i istočne Europe zahvaljujući desetcima tisuća prodanih aranžmana preko domaćih online turističkih agencija koje su ostvarile 60 posto od ukupnog iznosa u B2C segmentu i najviše su zaslužne za ogroman rast tog segmenta u Hrvatskoj. Druge su online trgovine osobnih računala i prateće opreme u sastavu domaćih tvrtki koje se bave sklapanjem i prodajom računala, a treće su online knjižare, zahvaljujući velikom broju kupaca koji žive izvan velikih gradova. Ukupna vrijednost lanjskih elektroničkih transakcija u domaćem B2B segmentu bila je oko 44 milijuna dolara ili dvostruko više nego 2001. Mali dio njih realiziran je u "end to use" segmentu, kada tvrtke nabavljaju potrepštine od dobavljača preko B2B aplikacija, dok je znatan dio ostvaren u segmentu poslovnih procesa, gdje je predmet prodaje dio finalnog proizvoda tvrtke kupca. Po metodologiji IDC-a riječ je o maloprodajnoj trgovini potaknutoj Internetom, a pratili su vrijednost robe naručene preko Interneta, s tim da ona nije trebala biti i plaćena preko Interneta. Usporedbe radi, u srednjoj i istočnoj Europi obujam online transakcija trebao bi ove godine doseći 4,4 milijarde američkih dolara, od čega će se čak 90 posto realizirati u Mađarskoj, Češkoj i Poljskoj. U RUJNU NEZAPOSLENOST PORASLA ZA 0,3 POSTO Krajem rujna u Hrvatskoj je evidentirano 307.410 nezaposlenih osoba, što je 816 osoba ili 0,3 posto više nego u kolovozu, i 68.385 osoba ili 18,2 posto manje nego u rujnu prošle godine, izvijestio je Hrvatski zavod za zapošljavanje. Blagi porast nezaposlenosti uglavnom je rezultat povratka sezonskih radnika u evidenciju Zavoda, te uobičajeno prijavljivanje mladih nakon redovnog školovanja, istaknula je na konferenciji za novinare ravnateljica HZZ-a Sanja Crnković Pozaić. SSSH: ŽIVOTNI TROŠKOVI U RUJNU VIŠI ZA 45 KUNA U ODNOSU NA KOLOVOZ Sindikalna košarica Saveza samostalnih sindikata Hrvatske (SSSH) pokazuje da su minimalni životni troškovi četveročlane obitelji u rujnu porasli za 45 kuna u odnosu na kolovoz. Prosječni troškovi prehrane, stanovanja, prijevoza, higijene, odijevanja, obrazovanja i kulture u rujnu su iznosili 5.159 kuna. Najveći udio imaju troškovi prehrane s 35 posto, a slijede stanovanje s 29 posto, obrazovanje i kultura s 12 posto, odijevanje s 10 posto, prijevoz s 9 posto i higijena sa 4,5 posto. Prosječna neto plaća u srpnju je iznosila 3.981 kunu, čime se moglo pokriti 77 posto troškova života prosječne obitelji. CIJENE NA MALO U RUJNU 0,4 POSTO VIŠE NEGO Cijene na malo u Hrvatskoj su u rujnu bile 0,4 posto više nego u kolovozu, a troškovi života viši su 0,6 posto, dok su na godišnjoj razini cijene na malo u rujnu ove u odnosu na rujan prošle godine više za 1,6 posto, a troškovi života za 3,2 posto, objavio je u četvrta Državni zavod za statistiku. Cijene industrijskih proizvoda pri proizvođačima u rujnu su bile za 0,4 posto niže nego u kolovozu, dok su u rujnu ove u odnosu na rujan prošle godine proizvođačke cijene više za 1,2 posto. HRVATSKU U PRVIH OSAM MJESECI OVE GODINE POSJETILO 6 POSTO VIŠE TURISTA Hrvatsku je u prvih osam mjeseci ove godine posjetilo 6 posto više turista nego u istom prošlogodišnjem razdoblju, odnosno njih 7,35 milijuna, od kojih su 85,3 posto bili stranci. Istodobno, ostvareno je 40,1 milijun noćenja ili 4 posto više, objavio je Državni zavod za statistiku. U razdoblju od siječnja do kolovoza u Hrvatskoj je boravilo 6,27 milijuna stranih turista (85,3 posto od ukupnog broja), što je za 6 posto više nego u istom lanjskom razdoblju, a stranci su ostvarili i 89,2 posto od ukupnih noćenja, odnosno 34,3 milijuna ili 4 posto više. Domaćih je turista bilo 1,08 milijuna ili 7 posto više, a isti su porast ostvarili i sa 4,3 milijuna noćenja. 3. BANKARSTVO I FINANCIJE UKINUTE VALUTNE KLAUZULE NA SVE KREDITNE PROIZVODE PBZ AMERICAN EXPRESSA Privredna banka Zagreb (PBZ) i kartičarska kuća PBZ American Express (AMEX) ukinuli su od ovog tjedna valutnu klauzulu na revolving kredite PBZ-a uz otplatu putem American Express kreditne kartice. Ukidanjem valutne klauzule, izvijestili su iz PBZ American Expressa, korisnicima njihove revolving kreditne kartice kreditni limiti, kao i obračun salda, mjesečnih obveza i kamata, bit će izraženi u kunama. Ukidanjem valutne klauzule na revolving kredite u ponudi PBZ American Expressa u suradnji sa PBZ-om više nema kreditnih proizvoda vezanih uz valutnu klauzulu. Naime, početkom godine PBZ i PBZ American Express ukinuli su valutnu klauzulu i na ostale kreditne proizvode u ponudi PBZ American Expressa - gotovinske kredite na 3 do 24 rate u iznosu od tisuću do 40 tisuća kuna i potrošačke kredite na 3 do 24 rate u iznosu od tisuću do 60 tisuća kuna. ZAPOČELO INFORMACIJSKO POVEZIVANJE REGIONALNOG TRŽIŠTA KAPITALA Zajedničkim Internet portalom www.sem-on.net definirani su okviri tržišta kapitala jugoistočne Europe, koje čini sedam burzi zemalja bivše Jugoslavije ukupne tržišne kapitalizacija veće od 16 milijardi eura te obuhvaća više od četiri tisuće vrijednosnih papira i više od 350 brokerskih kuća - članova burzi. Završetak projekta informacijskog povezivanja, odnosno razmjene burzovnih informacija između Ljubljanske, Varaždinske, Beogradske, Makedonske, Nove burze vrijednosnih papira Crne Gore, Banjalučke te Sarajevske burza, čiju osnovicu čini spomenuti Internet portal, obilježen je 7. listopada u Ljubljani, izvijestili su s Varaždinske burze. Internet portal www.sem-on.net (SEM-Stock Exchanges Monitor) sadrži sve relevantne podatke o burzama, njihovim članovima, trgovanim vrijednosnim papirima te domicilnim tržištima kapitala. Posebno je značajan dio portala koji služi kao alat za razmjenu burzovnih podataka u stvarnom vremenu, koje trenutno prati više od 200 brokerskih kuća, članova burzi. 4. TVRTKE LURA STRATEŠKI PATNER SOMBOLEDA Potpisivanjem Pisma o namjerama Lura d.d. iz Zagreba postala je strateški partner Somboleda a.d. iz Sombora i dokapitalizacijom te vojvođanske tvrtke Lura d.d. postat će njezin većinski vlasnik, priopćeno je u srijedu na konferenciji za novinstvo koje su predstavnici te dvije tvrtke održale u Beogradu. Povećanje osnovnog kapitala tog poduzeća obavit će se izdavanjem novih akcija ukupne nominalne vrijednosti od 9 milijuna eura, a pravo prvokupnje stekla je, na osnovi jednoglasne odluke Skupštine Somboleda a.d. zagrebačka Lura d.d. Lura će Somboledu omogućiti daljni razvoj, transfer znanja, iskustva i tehnologije, te podizanje konkurentnosti, rekao je tom prigodom predsjednik Uprave Lure Željko Perić. Ta tvrtka i danas odlično posluje i koristi strateškog partnerstva su višestruke, dodao je Perić. Mi želimo biti lokalni partneri, ali u budućnosti namjeravamo izaći na tržište BIH, Slovenije, Bugarske i Rumunjske, rekao je još Perić. UGOVOR O KUPNJI 210 VATROGASNIH VOZILA 'TEŽAK' 81 MILIJUNA EURA Ugovor o nabavi i proizvodnji 210 vatrogasnih vozila za hrvatske potrebe, vrijedan gotovo 81 milijuna eura, potpisali su u Ministarstvu gospodarstva predstavnici hrvatske Vlade i njemačko- austrijsko-hrvatskog konzorcija. Riječ je o konzorciju sastavljenom od njemačkih kompanija Debis International Trading i Daimler Chrysler AG, austrijskog Rosenbauer Internationala AG te tvrtke IM-Metal d.o.o. iz Ozalj. Ugovor je u ime hrvatske Vlade potpisao ministar unutarnjih poslova Šime Lučin, a supotpisali ministar financija Mato Crkvenac i ministar gospodarstva Ljubo Jurčić, koji je istaknuo kako je vrijednost projekta i u činjenice da je hrvatska tvrtka IM-Metal ušla u konzorcij svjetski renomiranih proizvođača kao ravnopravni partner. Ugovorom s njemačko-austrijskim konzorcijem IM Metal je postao odgovoran za uključivanje niza hrvatskih kooperanata u projekt proizvodnje vatrogasnih komponenti i nadogradnji vozila. Do sada je u projekt uključeno 12 domaćih kooperanata, a suradnja je putem zajednice proizvođača protupožarne opreme HGK ponuđena i drugim zainteresiranima, rečeno je. Konzorcij će, po potpisanom ugovoru, za hrvatske potrebe do 2009. godine isporučiti 210 vozila, od kojih će svega prvih dva-tri u potpunosti biti proizvedena izvan Hrvatske. Usporedno s njihovom proizvodnjom, zaposlenici IM Metala obučavat će se za prijenos dijela proizvodnje u Hrvatskoj, a ministar Jurčić drži kako će biti uspjeh ukoliko hrvatska strana u konzorciju s vremenom započne s proizvodnjom 15 do 20 posto konačnog proizvoda. Osim na spomenutom projektu, Ministarstvo gospodarstva je prije nekoliko mjeseci parafiralo s DaimlerChrysler services i dugoročni okvirni sporazum za realizaciju projekata u Hrvatskoj, čiji je cilj zajednička proizvodnja u Hrvatskoj. Hrvatska, točnije ozaljski IM-Metal bi na temelju tog sporazuma, čiji se potpis očekuje do kraja godine, postao regionalni proizvodni centar proizvodnje vatrogasnih i drugih specijalnih vozila (npr. komunalnih) konzorcija za sve zemlje regije. TVRTKA INETEC PRVA S "DESIGNED" MICROSOFTOVIM CERTIFIKATOM Tvrtka INETEC-Institut za nuklearnu tehnologiju prva je hrvatska tvrtka koja je za svoju aplikaciju dobila Microsoftov certifikat za kompatibilnost s Microsoftovim računalnim operativnim sustavom Windows XP. Riječ je o aplikaciji INETEC-a za planiranje, nadzor i obradu rezultata cijevi parogeneratora nuklearnih elektrana, objavio je u utorak Microsoft Hrvatska. Za tu aplikaciju INETEC je dobio certifikat "Designed for Microsoft Windows XP", što je prvi takav certifikat dodijeljen jednoj hrvatskoj aplikaciji. Prve primjene tog programa ostvarene su u Bugarskoj, Mađarskoj i Rusiji. QUELLE: NA TRŽIŠTIMA SREDNJE I ISTOČNE EUROPE PRIHODI 150 MILIJUNA EURA Koncern Quelle, jedan od najvećih europskih koncerna kataloške prodaje, na tržištima srednje i istočne Europe u zadnjih je pet godina ostvario 150 milijuna eura prihoda od prodaje, a cilj im je do kraja 2007. godine udvostručiti te prihode, tj. doseći iznos od 300 milijuna eura. Istaknuo je to na današnjoj konferenciji za novinare u Zagrebu član Uprave koncerna Quelle te voditelj prodaje u inozemstvu zadužen za tržišta srednje i istočne Europe Fink Matthias. Što se, pak, tiče planova za Hrvatsku, u kojoj Ouelle samostalno posluje od početka ove godine, naglašeno je kako će Varaždin, u kojem je sjedište tvrtke za Hrvatsku, biti centar kataloške prodaje za sve zemlje bivše Jugoslavije. Također, uz kvalitetan odnos prema kupcima, Quelle pomaže i razvoju hrvatskog gospodarstva jer hrvatskim proizvođačima nudi mogućnost plasiranja njihovih proizvoda putem kataloga na cjelokupnom europskom tržištu, rečeno je. Novost je i što će kupci od iduće godine proizvode iz kataloga moći naručivati i putem SMS poruka. UMAŠKI HOTEL KRISTAL PRODAJE SE POSREDSTVOM HYPO ALPE-ADRIA-BANK Umaški Hotel Kristal, u vlasništvu Autocentra Zubak, prodaje se posredstvom Hypo Alpe-Adria-Bank (HAAB), izvijestili su u četvrtak iz te banke. Bez navođenja početne prodajne cijene, u ponudi se ističe kako Hotel nema nikakvih nepodmirenih obveza prema kreditorima te ga se, ovisno o želji investitora, može kupiti ili kao nekretninu ili kako zasebnu, novoosnovanu tvrtku. Riječ je o hotelu s tri zvjezdice, renoviranom 1998. godine, a nakon obnove okolice, stoji u ponudi, od Ministarstva turizma zatražena je rekategorizacija Hotela Kristal u kategoriju hotela s četiri zvjezdice. 5. MEĐUNARODNA SURADNJA WB ODOBRILA HRVATSKOJ PROJEKT ENERGETSKE UČINKOVITOSTI Svjetska banka je u utorak odobrila provedbu projekta za jačanje energetske učinkovitosti u Hrvatskoj uz dotaciju od 7 milijuna dolara i zajam od 5 milijuna dolara. Ovaj projekt olakšat će stvaranje tržišta energetske učinkovitosti u Hrvatskoj, voditi većoj učinkovitosti uporabe energije i smanjenju ovisnosti zemlje o uvozu energije te učiniti hrvatsko gospodarstvo konkurentnijim. Odbor izvršnih direktora Svjetske banke (WB) odobrio je projekt koji će biti financiran dotacijom od 7 milijuna dolara iz Fonda za globalni okoliš (GEF) i zajmom od 5 milijuna dolara koji će dati Međunarodna banka za obnovu i razvitak (IBRD) kao dio Svjetske banke, na 20 godina i uz poček od 10 godina, priopćila je Svjetska banka. Očekuje se da će komercijalne banke i korisnici projekta dati dodatnih 27,8 milijuna dolara. Projekt će omogućiti da se u Hrvatskoj elektroprivredi formira tvrtka HEP ESCO koja će biti glavna za stvaranje, financiranje i provedbu projekata energetske učinkovitosti na komercijalnoj osnovi koristeći pri tome lokalne tvrtke. Projekt u Hrvatskoj treba razviti održivo tržište za energetsku učinkovitost koje će povećati potražnju i ponudu projekata i usluga iz te oblasti i stvoriti nova radna mjesta. Otkako je Hrvatska postala članicom Svjetske banke 1993. Banka je u financiranje 22 projekta ukupne vrijednosti 1,2 milijarde dolara uložila 700 milijuna dolara. VERHEUGEN: HRVATSKA BI SLJEDEĆE GODINE MOGLA POČETI PREGOVORE Hrvatskom premijeru Ivici Račanu u Bruxellesu će biti rečeno da bi Hrvatska sljedeće godine mogla početi pregovore za članstvo u EU ako poboljša suradnju s Haagom i proces povratka izbjeglica, izjavio je europski povjerenik za proširenje Guenther Verheugen u četvrtak za Financial Times. Račanu ćemo poručiti da Hrvatska ima realne izglede postati članicom EU ako unaprijedi suradnju s Haagom i povratak izbjeglica, kazao je Verheugen. Pozitivna odluka o početku pregovora mogla bi biti donijeta na summitu Unije u lipnju 2004. godine. Naravno, prethodno će trebati zadovoljiti ulazne kriterije, što se posebice odnosi na već spomenutu suradnju s Tribunalom i povratak izbjeglih Srba. "Morali bismo reći Hrvatskoj da neće trebati čekati da ostale zemlje u regiji dostignu istu razinu spremnosti", naglasio je Verheugen. Europski povjerenik smatra da bi hrvatsko članstvo u Uniji odaslalo snažan signal Srbiji i ostalim zemljama zapadnog Balkana da će demokratske reforme biti nagrađene. "Hrvatska bi mogla povećati vjerodostojnost našeg procesa demokratizacije cijelog područja", dodao je. Financial Times u tekstu pod naslovom "Hrvatska dobiva poticaj za pregovore s EU" dodaje da ove Verheugenove izjave povećavaju hrvatske izglede da pristupi Uniji 2008., godinu dana nakon Bugarske i Rumunjske. SPORAZUM O GOSPODARSKOJ SURADNJI S KINESKOM POKRAJINOM LIAONING Predstavnici Hrvatske gospodarske komore (HGK) - Županijske komore Rijeka i Gospodarske komore kineske pokrajine Liaoning potpisali su u srijedu u Shenyangu Sporazum o gospodarskoj suradnji kojim se predviđa suradnja u području industrije, trgovine te na sajamskim priredbama. Po riječima direktora županijskog Centra za promicanje i razvoj drvne industrije pri HGK Marijana Kavrana gospodarstvenici pokrajine Liaoning zainteresirani su poslove uvoza drva, izvoz medicinske opreme, zajednička ulaganja te usluge riječke luke i korištenje riječkog prometnog pravca pri ulasku kineske robe na europsko tržište. O tim će poslovima biti riječi pri uzvratnom posjetu gospodarskog izaslanstva pokrajine Liaoning koji je najavljen za prvu polovicu sljedeće godine, kazao je Kavran. MESIĆ: PROGLAŠENJE ZAŠTIĆENE RIBOLOVNO-EKOLOŠKE ZONE NE ŠTETI SLOVENIJI Predsjednik Stjepan Mesić izjavio je u ponedjeljak da odluka Hrvatskog sabora o proglašenju zaštićenog ribolovno-ekološkog pojasa "ne šteti ni Italiji ni Sloveniji, a sigurno koristi zaštiti Jadrana". "Razgovarati možemo, ali odlučivati mogu samo oni koji na to imaju pravo po međunarodnim konvencijama", rekao je Mesić, gostujući na Hrvatskom radiju. Upitan je li trebalo ipak proglasiti gospodarski pojas, Predsjednik je odgovorio da je sadržaj gotovo isti, a da je pitanje forme kako će se nazvati taj dokument. Ocijenio je da proglašenje zaštićenog ribolovno-ekološkog pojasa neće usporiti ulazak Hrvatske u Europsku uniju, no da bi moglo malo usporiti ratificiranje Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju Hrvatske EU. SLOVENSKI MINISTAR POLJOPRIVREDE O HRVATSKOJ ODLUCI Slovenski ministar poljoprivrede i šumarstva Franci But ocijenio je u ponedjeljak na konferenciji za novinare da je odluka Hrvatskog sabora kojom je proglašena zaštićena ribolovno-ekološka zona u Jadranu za Ljubljanu jednostrana i neprihvatljiva odluka. Time su ugroženi naši interesi za slobodni ribolov u međunarodnim vodama Jadrana i naši interesi na području ekologije, izjavio je But, ocijenivši da je potez Hrvatske neeuropski i da je ona time vjerojatno za nekoliko godina odgodila ulazak u Europsku uniju. But je najavio da će u okviru EU-a razgovarati o tom hrvatskom potezu i da će idućeg tjedna prilikom sastanka u Luxembourgu, gdje se sastaju ministri poljoprivrede EU-a s povjerenikom Europske komisije Franzom Fischlerom, pokušati postići zajedničko stajalište prema odluci Hrvatske, te moguće zajedničke mjere svih članica EU-a. Slovenija će inzistirati i na ostvarivanju dogovora iz 1994. godine po kojemu Slovenija na osnovi kompenzacija ima pravo na ulov 1.500 tona plave ribe godišnje u hrvatskim teritorijalnim vodama, rekao je But. MESIĆ PRIMIO IRANSKOG MINISTRA Hrvatski predsjednik Stjepan Mesić primio je ministra prometa i cesta Islamske Republike Iran i predsjednika Mješovitog komiteta za gospodarksu suradnju Ahmada Khorrama, priopćio je Ured Predsjednika RH. Razgovaralo se o bilateralnim odnosima između Hrvatske i Irana, te o potrebi poboljšanja gospodarskih odnosa, pri čemu je istaknuto da je iranska strana zainteresirana za sklapanje poslova na području rekonstrukcije željeznica te brodogradnje, kaže se u priopćenju. Također, kako je rekao ministar Khorram, tijekom sastanka održanih u utorak s hrvatskim dužnosnicima, dogovoreno je da će se pristupiti izradi dvostranih sporazuma o cestovnom prometu i o turizmu između Irana i Hrvatske. Prema priopćenju, Hrvatska i Iran do sada su sklopili sedamnaest sporazuma što predstavlja dobar pravni okvir za bilateralnu suradnju. REGIJE JI EUROPE TREBAJU POTPISATI UGOVORE O SLOBODNOJ TRGOVINI Regija Jugoistočne Europe mogla bi postati politički i ekonomski marginalna ako sve zemlje regije uskoro ne zaključe ugovore o slobodnoj trgovini, a Italija će kao trenutna predsjedateljica EU 13. studenoga u Rimu organizirati ministarski sastanak o slobodnoj trgovini, rekao je u utorak talijanski diplomat Paolo Querzza u Beogradu. Naglašavajući da je stvaranje zone slobodne trgovine u regiji jedan od preduvjeta za sporazum o stabilizaciji i pridruživanje zemlje EU, predsjednik Privredne komore Srbije Radoslav Veselinović je kazao da "proces liberalizacije trgovine među zemljama regije podrazumijeva i uklanjanje necarinskih barijera skrivenih u različitim propisima i praksi, koje su često restriktivnije od samih carina", te je dodao da Republika Hrvatska - po njegovoj ocjeni - iz političkih razloga odugovlači s primjenom ranije već potpisanog sporazuma o slobodnoj trgovini sa Srbijom, usprkos tome što je privredna suradnja između te dvije zemlje sve uspješnija. 6. SINDIKATI VLADA I SINDIKATI JAVNIH SLUŽBI DOGOVORILI POVEĆANJE OSNOVICE ZA 4,3 POSTO Pregovarački odbori Vlade i sindikata javnih službi dogovorili su u četvrtak povećanje osnovice za plaće od 1. siječnja za 4,3 posto, rekli su sindikalci. Socijalni partneri također su dogovorili da se najkasnije do usvajanja proračuna za iduću godinu krene u pregovore za usklađivanje osnovice koja bi se primjenjivala od 1. srpnja, rekao je Hini član sindikalnog pregovaračkog odbora Dalimir Kuba.Sindikati su s Vladom dogovorili i regres od 1.000 kuna, terenski dodatak od 1.060 kuna, osnovicu za jubilarne nagrade od 1.800 kuna, dnevnicu od 170 kuna i godišnji odmor do najviše 30 dana. Također je dogovorena božićnica od 1.000 kuna i dar za djecu u iznosu od 400 kuna. Kuba je najavio da bi pregovori trebali završiti idućega tjedna kada bi Vlada i sindikati trebali potpisati dodatak Temeljnom kolektivnom ugovoru kojim bi se utvrdila dogovorena prava i obveze, te sporazum o isplati božićnice i dara za djecu. SINDIKAT HRVATSKE POŠTE NAJAVLJUJE PROSVJEDE I ŠTRAJK Predsjednik Republičkog sindikata radnika hrvatske pošte i telekomunikacija Jadranko Vehar najavio je prosvjede pred Ministarstvom pomorstva, prometa i veza i štrajkove, ako Uprava Hrvatskih pošta (HP) ne pristane na pregovore o povećanju plaća radnika. U iduća dva tjedna organizirat ćemo prosvjede pred Ministarstvom prometa, a ako oni ne urode plodom, organizirat ćemo štrajk upozorenja 4. studenoga, pa i štrajk do ispunjenja zahtjeva sredinom toga mjeseca, rekao je Vehar na konferenciji za novinare. SINDIKAT DRŽAVNIH SLUŽBENIKA TRAŽI ZAUSTAVLJANJE OTKAZA U DRŽAVNOJ UPRAVI Sindikat državnih službenika i namještenika zatražio je u utorak zaustavljanje otkaza zaposlenima na pomoćno-tehničkim poslovima u državnoj upravi, tvrdeći da se radi o nezakonitim odlukama. Otkazi koji se pripremaju u Ministarstvu pomorstva, prometa i veza i Ministarstvu za javne radove, obnovu i graditeljstvo protivni su Zakonu o sustavu državne uprave, ustvrdio je na konferenciji za novinare tajnik sindikata Siniša Kuhar. Ministarstvo prometa želi otpustiti 33, a Ministarstvo za javne radove petoro zaposlenih na čišćenju, održavanju i u restoranu društvene prehrane, te umjesto njih angažirati privatnu tvrtku "Parting". To je kršenje zakona koji određuje da pomoćno-tehničke poslove u tijelima državne uprave obavljaju namještenici, a ne privatne tvrtke, ističe Kuhar. Sindikat stoga traži poništenje ugovora s tvrtkom "Parting", kao i razrješenje tajnika Ministarstva pomorstva Marka Šarića, kojega drži najodgovornijim za sadašnje stanje. Kuhar je također najavio da će otpušteni radnici prosvjedovati pred Banskim dvorima u četvrtak, za vrijeme redovite Vladine sjednice. 7. KONFERENCIJE, SKUPOVI MEĐUNARODNA KONFERENCIJA O MALOM GOSPODARSTVU U ZAGREBU Međunarodna konferencija o malom gospodarstvu, u organizaciji Ministrstva za obrt, malo i srednje poduzetništvo (MOMSP), održat će se u Zagrebu 16. i 17. listopada. Cilj je konferencije, pojasnili su u MOMSP-u, produbljivanje regionalne suradnje između zemalja jugoistočne Europe u malom gospodarstvu i pronalaženja načina za povećanje robne razmjene između zemalja regije. O hrvatskim će iskustvima i važnosti obrtništva, malog i srednjeg poduzetništva te zadružnog poduzetništva, kako je najavljeno, govoriti predsjednik Vlade Ivica Račan, ministar za obrt, malo i srednje poduzetništvo Željko Pecek, ministar europskih integracija Neven Mimica i drugi. Povećanje zanimanja stranih biznismena za hrvatsko malo gospodarstvo, veliki odaziv stranih predavača te predstavnika Vlada, razlog je što MOMSP prvi put organizira samostalnu konferenciju, odnosno odvojeno od tradicionalne Nacionalne konferencije o malom gospodarstvu MEĐUNARODNA KONFERENCIJA O MALOM GOSPODARSTVU 16. I 17. LISTOPADA Međunarodna konferencija o malom gospodarstvu, u organizaciji Ministrstva za obrt, malo i srednje poduzetništvo (MOMSP), održat će se u Zagrebu 16. i 17. listopada. Cilj je konferencije, pojasnili su u MOMSP-u, produbljivanje regionalne suradnje između zemalja jugoistočne Europe u malom gospodarstvu i pronalaženja načina za povećanje robne razmjene između zemalja regije. O hrvatskim će iskustvima i važnosti obrtništva, malog i srednjeg poduzetništva te zadružnog poduzetništva, kako je najavljeno, govoriti predsjednik Vlade Ivica Račan, ministar za obrt, malo i srednje poduzetništvo Željko Pecek, ministar europskih integracija Neven Mimica i drugi. Na konferenciji će sudjelovati i predstavnici iz Albanije, Bosne i Hercegovine, Bugarske, Mađarske, Makedonije, Rumunjske, Slovenije, Srbije i Crne Gore, a kao posebni gosti najavljeni su predstavnici vlada Italije i Austrije. Povećanje zanimanja stranih biznismena za hrvatsko malo gospodarstvo, veliki odaziv stranih predavača te predstavnika Vlada, razlog je što MOMSP prvi put organizira samostalnu konferenciju, odnosno odvojeno od tradicionalne Nacionalne konferencije o malom gospodarstvu. MEĐUNARODNA KONFERENCIJA "SOFTCOM 2003." Ministar pomorstva, prometa i veza Ronald Žuvanić u utorak je u splitskoj luci na brodu "Ancona" svečano otvorio 11. međunarodnu konferenciju o softveru, telekomunikacijama i računalnim mrežama "Softcom 2003.", na kojoj ove godine sudjeluje oko 300 znanstvenika i stručnjaka iz 41 zemlje. Ministar Žuvanić istaknuo je važnost konferencije zbog razmjene iskustava na području telekomunikacija, računalnih mreža i softvera, dodavši da Ministarstvo rezultate takvih skupova pozorno prati i sukladno njima postavlja ili mijenja neke propise. Ova je konferencija značajna za novi zakon o telekomunikacijama, kazao je Žuvanić najavivši da će se vrlo brzo, čim se riješe neka tehnička pitanja, raspisati natječaj za treću GSM mrežu u Hrvatskoj. Ovogodišnji Softcom trajat će do 10. listopada, a u cijelosti se odvija na brodu koji će ploviti između dviju država, odnosno između Splita, Venecije, Ancone i Dubrovnika. SKUP U VARŠAVI: "POSLOVNA ODGOVORNOST - NOVA RAZVOJNA STRATEGIJA" Poslovna odgovornost - nova razvojna strategija", naziv je poslovne konferencije održane 6. i 7. listopada u Varšavi, u okviru Europske poslovne kampanje za društvenu odgovornost poslovnog svijeta 2005. (European Business Campaign for CSR 2005). Organizirali su je poljski Odgovorni poslovni forum i Svjetska banka, pri čemu su Hrvatski poslovni savjet za održivi razvoj (HRPSOR) i International Business Leaders Forum bili suorganizatori rasprava u kojima su se predstavile tri hrvatske kompanije: Coca-Cola Beverages Hrvatska, Podravka i Pliva koju je zastupao predstavnik krakovske podružnice. Kako su u četvrtak izvijestili iz HRPSOR-a, skup je okupio oko 300-ak sudionika uključujući sve nacionalne organizacije iz regije koje se bave odgovornošću poslovnog svijeta. Konferencija je bila doprinos ostvarenju europskog koncepta društvene odgovornosti poslovnog svijeta, razvijenom u funkciji dostizanja strateškog cilja zacrtanog u Lisabonu 2000. - Europa do 2010. treba postati najkompetitivnije gospodarstvo svijeta zasnovano na znanju. Europska društvena odgovornost poslovnog svijeta (CSR Europe) je mreža u koji je izravno uključeno 59 kompanija i 16 nacionalnih partnerskih organizacija, koja mobilizira tisuće predstavnika europskog poslovnog okruženja, dajući primjere dobre prakse, uputama i alatom za učenje, nudi tečajeve, tematske događaje i istraživanja. Okupljanjem i sučeljavanjem busenissa, donositelja odluka, političara, investitora, socijalnih partnera, predstavnika civilnog društva i akademskih krugova stvara se europsku strategiju društvene odgovornosti poslovnog svijeta, istaknuto je na skupu, prenose iz HRPSOR-a. 8. OSTALO TI: HRVATSKA PO KORUMPIRANOSTI NA 59 MJESTU IZMEĐU 133 ZEMLJE Percepcija korupcije u Hrvatskoj za ovu godinu ista je kao i lani, a s ocjenom 3,7 Hrvatska dijeli 59 mjesto između 133 zemlje, objavio je u utorak rezultate istraživanja Transparency International Hrvatske (TIH). U TIH-u zaključuju da u Hrvatskoj nema značajnije promjene jer je index percepcije korupcije na razini prijašnjih godina. Lani je taj index bio 3,8, a godinu ranije 3,9. Prema istraživanju Hrvatska po korumpiranosti spada u srednju skupinu zemalja, a 59 mjesto dijeli s Kolumbijom, Salvadorom, Peruom i Slovačkom. Među tranzicijskim zemljama Hrvatska je s Bugarskom, Slovačkom, Poljskom i Latvijom u boljoj situaciji nego Rusija, Rumunjska, Albanija, Gruzija, Ukrajina i Moldavija. Isto je i u odnosu na susjede - Srbiju i Crnu Goru u kojoj je index 2,3, Bosnu i Hercegovinu (3,3) i Makedoniju (2,3). U usporedbi s razvijenijim tranzicijskim zemljama rezultat Hrvatske je puno slabiji. Slovenija je na 29. mjestu s godinama stabilnom ocjenom 5,9, a Estonija na 33. s ocjenom 5,5. Češka i Mađarska, s kojima je Hrvatska proteklih godina dijelila i ocjenu i mjesto, su s ocjenom 4,3 pretekli Hrvatsku. Istraživanje Indeksa percepcije korupcije TI provodi od 1995., a u Hrvatskoj od 1999. Prve godine istraživanja Hrvatska je bila na 71 mjestu s ocjenom 2,7. Nakon promjene vlasti 2000. došlo je do poboljšanja percepcije građana i jačanja povjerenja u upravu, pa se Hrvatska popela na 51 mjesto s prosječnom ocjenom 3,7.