SA SJEDNICE VLADE

SA SJEDNICE VLADE Hina- Financijski servis Hrvatska Vlada utvrdila je danas još neke mjere za brži povratak povratnika - nadležnim je tijelima tako stavila u zadaću da ubrzaju kupovinu useljivih kuća i stanova, da se brže pokreću sudski postupci za iseljavanje privremenih korisnika, da se osigura brža isporuka građevinskog materijala i brže priključivanje na elektroenergetsku mrežu. Brža kupovina useljivih kuća i stanova posebice se traži u Šibensko-kninskoj i Zadarskoj županiji. Mjesečna bi dinamika do kraja godine trebala biti oko 400 objekata. Spomenute mjere Vlada je utvrdila prihvativši izvješće o povratku povratnika i izbjeglica u protekle tri i pol godine iz kojega je vidljivo da se vratilo 81 tisuća prognanika, od čega 57 posto čine izbjeglice srpske nacionalnosti, a 43 posto hrvatski prognanici. Hrvatskih prognanika više nema, rekao je ministar obnove Radimir Čačić, objašnjavajući postotke. Ministar je naveo da je od 2000., dakle u mandatu sadašnje Vlade, obnovljeno više od 28 tisuća kuća i stanova, vlasnicima je vraćeno oko 15 tisuća objekata, kroz alternativni je smještaj stambeno zbrinuto gotovo pet tisuća obitelji, a oko 1200 obitelji dobilo je od Hrvatske građevinski materijal za obnovu kuća u BiH. U izvješću se pak ističe da je od 2000. u obnovu kuća i stanova, te u obnovu osnovne infrastrukture uloženo 4,7 milijardi kuna. Ove se godine obnavlja osam tisuća kuća i stanova, s tim da je u rujnu započela obnova još devet tisuća. Intenzivno se, navodi se, vraća zauzeta imovina - zauzeto je ostalo još oko 4300 stanova i kuća uglavnom od izbjeglica iz BiH. U posljednjih je godinu dana vlasnicima vraćeno 5320 stanova i kuća, od čega polovica u ovoj godini. Ministarstvo obnove dobilo je zaduženje od Vlade da do kraja ove godine za zauzetu imovinu čiji vlasnici nisu podnijeli zahtjev da im se vrati imovina, imenuje privremene zastupnike. Ministar je naveo da je u tijeku 945 postupaka za deložaciju, ali da nitko neće ostati na cesti. Čačić je naglasio da je glavninu financijskog tereta obnove i povratka podnijela sama Hrvatska. U proteklih deset godina za te je namjene potrošeno oko 25,2 milijarde kuna, a ino stredstva čine tek 15 posto sredstava koja su osigurana iz državnoga proračuna, rekao je Čačić. Za provedbu nacionalnog programa za Rome, kojega je danas prihvatila hrvatska Vlada, država će u idućoj godini trebati osigurati 19,4 milijuna kuna. Cilj je tog programa na sustavan način pomoći Romima kako bi poboljšali uvjete života, istaknuo je potpredsjednik Vlade Ante Simonić. Po popisu stanovništva iz 2001. u Hrvatskoj je 9463 Roma, a po nekim procjenama u Hrvatskoj ih živi 30 do 40 tisuća. Nacionalni program razrađuje mjere koje trebaju pomoći uključivanju Roma u društveni i politički život, očuvati njihovu tradicijsku kulturu, potaknuti odgoj i obrazovanje, zapošljavanje, zdravstvenu i socijalnu skrb. Posebna se pažnja pridaje odgoju i obrazovanju Roma, pa program predviđa uključivanje romske djece u redovne programe dječjeg vrtića, a ako nisu uključeni do pete godine uključivanje u predškolske programe gdje bi učili hrvatski jezik, razvijali hingijenske i radne navike. Vlada je danas prihvatila i operativnu razradu programa razvoja malog gospodarstva od 2003. do 2006. godine. U protekle tri godine u malom je gospodarstvu realizirano više od 8,5 tisuća projekata u iznosu višem od 5,3 milijarde kuna, rekao je zamjenik ministra obrta, malog i srednjeg poduzetništva Ivan Knok.