ZAGREB, 25. rujna (Hina) - Hrvatska Vlada utvrdila je danas izmjene u Kaznenom zakoniku slijedom kojih bi se uvela dva oblika kaznenog djela klevete.
ZAGREB, 25. rujna (Hina) - Hrvatska Vlada utvrdila je danas izmjene
u Kaznenom zakoniku slijedom kojih bi se uvela dva oblika kaznenog
djela klevete.#L#
Ubuduće bi se novčano kažnjavalo samo namjerno klevetanje, dakle,
svjesno iznošenje neistinitih činjenica. Bez kazne bi pak,
prolazila nenamjerna kleveta, primjerice, kad novinari u dobroj
namjeri prenesu nešto što su čuli ne znajući je li to istinito ili
nije.
Vlada je utvrdila i Prijedlog novog zakona o pomilovanju koji bi
trebao rasteretiti sudove jer predviđa da se molba za pomilovanje
više ne podnosi sudu nego Ministarstvu pravosuđa.
Odluku o pomilovanju i dalje bi donosio Predsjednik države, a ta
odluka bi se morala objaviti u službenom glasilu države, dakle, u
Narodnim novinama.
Izvješće o molbi za pomilovanje sastavljalo bi Ministarstvo
pravosuđa, a temeljilo bi se na desetak kriterija, među kojima bi
bili i podaci o osobnim, zdravstvenim i obiteljskim prilikama, o
prijašnjoj osuđivanosti, ponašanju osuđenika, te stručnoj
procjeni ili mišljenju, o sklonosti ponavljanja počinjenog
kaznenog djela, te o tome kako je kazna utjecala na osuđenika.
Vlada je s današnje sjednice Saboru uputila i posljednji paket od
četiri zakona vezana za usklađivanje sa zakonodavstvom EU-a, čime
se taj posao završava u Vladi i seli na drugu stranu Markova trga - u
Sabor.
U tom su paketu i zakon o električnoj trgovini, o patentu, o
industrijskom dizajnu, te o pravu na pristup informacijama.
Taj posljednji zakon građanima i tvrtkama treba omogućiti da od
državnih i lokalnih tijela, te drugih tijela, koje imaju javne
ovlasti dobiju svaku informaciju koju zatraže. Tu informaciju bi
morali dobiti u roku petnaest dana, najduže za mjesec dana.
No, zakon predviđa i neke iznimke, pa se tako ne bi mogle dobiti
informacije označene kao tajna, kao ni inforamcije koje zadiru u
privatnost.
Privremeno bi se pak, mogle uskratiti informacije koje bi ugrozile
sudski postupak ili mogle onemogućiti provođenje gospodarske ili
monetarne politike.
Tražena informacija dostavljala bi se usmeno ili pismeno, a
podnositelj zahtjeva morao bi snositi stvarne troškove dostave,
kao što je primjer, preslik traženoga dokumenta.
(Hina) bn/um sšh