ZAGREB, 15. listopada (Hina)- U čitavoj Hrvatskoj osnovne škole pohađa samo oko 1300 romske djece, a srednje oko 200 do 300, a masovnijem obrazovanju Roma mora prethoditi složen i dugotrajan postupak njihove društvene integracije,
istaknuto je na večerašnjoj tribini udruge "Romane droma" (Romski putovi) posvećenoj obrazovanju Roma u Hrvatskoj.
ZAGREB, 15. listopada (Hina)- U čitavoj Hrvatskoj osnovne škole
pohađa samo oko 1300 romske djece, a srednje oko 200 do 300, a
masovnijem obrazovanju Roma mora prethoditi složen i dugotrajan
postupak njihove društvene integracije, istaknuto je na
večerašnjoj tribini udruge "Romane droma" (Romski putovi)
posvećenoj obrazovanju Roma u Hrvatskoj. #L#
Zaključeno je da bi izrastanje kruga intelektualaca u krugu romske
zajednice bitno pridonijelo njezinoj općoj emancipaciji.
U Hrvatskoj prema popisu stanovništva ima 9.463 Roma, što je 0,21
posto stanovništva u zemlji, no, kako je rečeno na tribini,
procjenjuje se da ih stvarno ima oko 30 do 40 tisuća. S 10 do 15
milijuna pripadnika najveća su europska manjina.
Profesor Filozofskog fakulteta u Zagrebu, Neven Hrvatić, smatra da
Romi nedvojbeno jesu usmjereni prema obrazovanju, no da zbog
specifična načina života i tajnog pisma ("patrin" - list drveta)
koje su razvili da ih drugi ne razumiju, učenje kod njih može imati
dimenziju gubljenja svoga identiteta.
Potpredsjednik Vlade Ante Simonić najavio je da bi Vlada na
sutrašnjoj sjednici trebala prihvatiti ključni dokument za
budućnost Roma - Nacionalni program za Rome.
Riječ je o zadaći koju će morati rješavati generacije, a ne jedan
Vladin mandat, ali sredstva će odmah biti izdvojena i potrebno je
osmisliti operativnu provedbu toga programa. U programu su
određena statusna prava Roma, otklanjanje segregacije te način
obrazovanja, zdravstvene zaštite i zapošljavanja Roma, kazao je
potpredsjednik Vlade Simonić.
Savjetnica za manjine u Ministarstvu prosvjete i športa Jadranka
Huljev napomenula je da vođe većine romskih udruga, koje su
partneri Ministarstvu na tom poslu, imaju nisku obrazovnu razinu te
da ni sami nisu uvjereni kako je obrazovanje važno.
Romska djeca u predškolskoj dobi uopće nisu obuhvaćena sustavom, a
za manji broj djece provodi se jedan skraćeni oblik toga programa
koji zovemo igraonica. Nakon 4. razreda osnovne škole broj romske
djece u školi smanjuje se jer ih roditelji povlače iz škole da
pomažu u obitelji. Pokretanje sudskih postupaka protiv roditelja
koji ne daju djecu u školu nije dalo nikakve rezultate, naglasila je
savjetnica Huljev.
Također je kazala da kod upisa romskih učenika i studenata postoji
pozitivna diskriminacija.
Sudjelujući na tribini međimurski župan Branko Levačić rekao je da
je u njegovoj županiji posljednje tri godina problem izbio svom
silinom, ali je donio koristi "jer su se stvari počele rješavati".
U Međimurju živi trećina svih romskih školaraca u Hrvatskoj, a
nastavu pohađaju u 14 obrazovnih ustanova.
Pitanje obrazovanja Roma morat će se rješavati sustavno i na dugi
rok, a za to se moraju stvoriti materijalni i drugi uvjeri, kazao je
međimurski župan. Naglasio je kako prosvjetni djelatnici ulažu
ogromne napore, no nisu adekvatno plaćeni.
Izbor Vijeća nacionalnih manjina veliki je korak jer smo dobili
partnera (za otklanjanje problema), umjesto brojnih romskih udruga
koje su često u dogovorima bile nesložne, kazao je Levačić.
Ana Trstenjak iz udruge "Romane droma" (Romski putovi) predstavila
je tu udrugu koja se bavi socijalizacijom Roma u moderno društvo,
brisanjem predrasuda i negativnih stereotipa, te se zauzima za
izravan rad u romskim naseljima.
(Hina) iluc sp