ZAGREB, 15. listopada (Hina) - U Nacionalnoj i sveučilišnoj knjižnici danas je predstavljena Danteova "Božanstvena komedija" koju je 1487. u Bresci u Italiji tiskao Dobrić Dobričević, rodom s Lastova.
ZAGREB, 15. listopada (Hina) - U Nacionalnoj i sveučilišnoj
knjižnici danas je predstavljena Danteova "Božanstvena komedija"
koju je 1487. u Bresci u Italiji tiskao Dobrić Dobričević, rodom s
Lastova. #L#
Nacionalna i sveučilišna knjižnica u kolovozu ove godine otkupila
je to vrijedno izdanje za 120 tisuća eura od pariškog Antikvarijata
"Librairie Thomas Scheler".
Ta knjiga zaokružuje razdoblje Dobričevićeva najplodnijega
tiskarskog rada u Italiji u 15. stoljeću, a registrirana je u svim
važnijim inkunabulističkim priručnicima, istaknuo je na
predstavljanju Ivan Kosić, voditelj Zbirke rukopisa i starih
knjiga NSK.
Danteov spjev tiskan je na 309 listova folio formata, a Giovanni je
Boccacio to djelo nazvao La Divina Commedia pa je ono danas poznato
pod tim imenom.
"Božanstvena komedija" počinje predgovorom talijanskog humanista
Christofora Landina, a kao popratna ilustracija otisnuto je preko
cijele stranice 67 prekrasnih drvoreza na crnoj podlozi s prizorima
iz Pakla, Čistilišta i prvoga pjevanja Raja.
Na poleđini zadnjega lista donesen je prvi put i Dobričevićev
tiskarski znak s karakterističnim inicijalima B.B.
Dante Alighieri (1265.-1321.) napisao je svoju trilogiju u zadnjim
dvama desetljećima svojega života, t.j. od 1302. do 1321., pomičnim
slovima. Ona je prvi put tiskana 1472. a do 1497. objavljena je u 15
izdanja.
To znamenito djelo prvi je među Hrvatima počeo prevoditi Marko
Marulić, a nakon njega Petar Preradović, Dragutin Parčić, Ante
Tresić Pavičić, Milan Begović, Izidor Kršnjavi, Vladimir Nazor,
Mihovil Kombol i Olinko Delorko.
Osim Dobrić Dobričević taj se znameniti tiskar potpisivao i imenom
Boninus De Bonnis, kako se po onodobnu običaju redovito potpisivalo
latiniziranim oblikom imena.
Osim "Božanstvene komedije" Dobričević je tiskao i druga djela, pa
i Ezopove basne sa 67 drvoreza od kojih se jedan primjerak čuva u
knjižnici franjevačkog samostana na Visovcu.
Kako su dva raskošna izdanja dovela Dobričevića do novčanog sloma,
rečeno je na predstavljanju, do 1491. tiskao je samo nekoliko
pravnih djela i jedan misal, a onda je rasprodao svoje tiskarsko
umijeće. Nakon toga prestaje se baviti nakladništvom i zaređuje se
za svećenika.
Za posebne zasluge što ih je stekao u službi Mletačke Republike
imenovan je 1515. dekanom stolne crkve u Trevisu gdje je i umro
1528.
Dobričević je nedaleko od svoje rodne kuće na Lastovu dao sagraditi
crkvicu Gospe od Polja i uresio je slikom Bogorodice na prijestolju
sa svecima autora Francesca Bissola.
O Danteovu djelu govorili su i Josip Stipanov, Josip Bratulić i
Milan Pelc. Dok je predstavljana, inkunabula je bila izložena u
predvorju NSK.
(Hina) ta mc