ZAGREB, 15. listopada (Hina) - Kako hrvatski proizvod u prehrambenoj industriji učiniti konkurentnijim na zapadnom tržištu pitanje je koje si postavljaju hrvatski proizvođači hrane koji izlažu na koelnskom sajmu prehrane ANUGA,
prenosi Deutsche Welle.
ZAGREB, 15. listopada (Hina) - Kako hrvatski proizvod u
prehrambenoj industriji učiniti konkurentnijim na zapadnom
tržištu pitanje je koje si postavljaju hrvatski proizvođači hrane
koji izlažu na koelnskom sajmu prehrane ANUGA, prenosi Deutsche
Welle.#L#
Nije neobično što se najveći sajam prehrambenih proizvoda u svijetu
održava upravo u Njemačkoj jer nakon industrije vozila, strojeva i
kemijske industrije po kojima je ova država poznata, prehrambena
industrija zauzima treće mjesto - s prometom od 125 milijarde eura
godišnje, objavljuje postaja.
Za police njemačkih trgovina vodi se žestoka bitka i cijenama i
kakvoćom, te mnogi od izloženih proizvoda nikada neće stići doći do
njih, bilježi postaja.
Hrvatski su izlagači vrlo oprezni u očekivanjima jer najprije
moraju izaći na tržište EU-a, ističe DW, navodeći upozorenje
predsjednika uprave postirske "Sardine" Mira Kučića da u tom
pogledu Hrvati nemaju velikih izgleda zbog ogromnih dadžbina i
premalog kontigenta, koji im je dodijeljen.
Prepreke prodoru na njemačko tržište javljaju se i na hrvatskoj
strani, naglašava direktorica marketinga splitskog SMS-a Marija
Grgurević-Vidović, izdvajajući "formalne barijere kao što su
visoka davanja i administrativne barijere", te tehnološka
zaostalost. Jedino je reješnje razvoj novih proizvoda i "gledanje u
budućnost", dodaje ona.
Izlazak na strana tržišta uvjet je opstanka hrvatskih poduzeća koja
će time morati nadoknaditi ono što im strane tvrtke preotmu u
Hrvatskoj, ističe DW.
Na sajmu ANUGA hrvatski proizvodi suočili su se i s problemom puno
većim od kvota, carina i subvencija, navodi list riječi direktora
njemačkog predstavništva "Podravke" Alena Ipše iz "Podravke":
"Hrvatska se nije etablirala kao zemlja porijekla u prehrani",
ističe on.
Na police njemačkih samoposluživanja stižu pak samo proizvodi koji
se traže i brzo se prodaju, dodaje DW, napominjući da zato mnogi
proizvođači traže izlaz u posebnim proizvodima za specijalizirane
trgovine ili u takozvanim "discounterima", trgovačkim lancima koji
preskaču posrednike i od proizvođača traže apsolutno najnižu
cijenu u zamjenu za ogroman promet - i to samo za osnovne i svima
poznate prehrambene proizode, tumači njemačka postaja.
(Hina) mkri