ZAGREB, 13. listopada (Hina) - "Antiglobalistički aktivisti su u pravu kad ukazuju na korporacijsku pohlepu, ali nemaju pravo da bi genetski modificiranu hranu trebalo zabraniti", piše New York Times.
ZAGREB, 13. listopada (Hina) - "Antiglobalistički aktivisti su u
pravu kad ukazuju na korporacijsku pohlepu, ali nemaju pravo da bi
genetski modificiranu hranu trebalo zabraniti", piše New York
Times.#L#
List komentira "mudru" odluku brazilskih vlasti da skine
trogodišnju zabranu i dopusti uzgajivačima soje da posiju genetski
modificirane usjeve koji zahtijevaju manje pesticida.
Iako dokazi govore da je genetski modificirana hrana sigurna,
Amerikanci je jedu već šest godina, i ona bi mogla iskorijeniti glad
u svijetu, još nisu prevladani otpori širom svijeta, uglavnom zato
što je ta industrija povezana sa svega pet konglomeracija,
nastavlja list. "Kompanije bi morale shvatiti da bi popuštanje
stiska nad tehnologijom bilo i u njihovom dugoročnom interesu",
piše New York Times".
"Premda je sigurnost u središtu rasprave, pravi je problem u tome
što genetski inženjering šteti siromašnima. On čini snažno
subvencioniranim američkim proizvođačima pamuk jeftinijim za
uzgoj, dodatno smanjujući cijenu pamuka i izbacujući iz posla
zapadnoafričke proizvođače", piše list te ocjenjuje da bi
siromašne zemlje trebale "uzvratiti" usvajanjem tih tehnologija.
"Rizici genetskih izmjena mali su, a, za razliku od Europljana,
prosječni Afrikanac uvelike bi se okoristio usjevima otpornim na
kukce ili koji ne bi trebali mnogo vode. Drugi razlog zašto
Afrikanci ne uzgajaju takve proizvode je taj što glavne tvrtke
poput Monsanta, Duponta i Syngenta nemaju financijski interes
razvijati tehnologije za afričke usjeve, a strogo nadziru
tehnologiju", piše list.
(Hina) nper akoz