ZAGREB, 14. listopada (Hina) - Povodom skorog objavljivanja prijevoda knjige "Bosna: živo sjećanje" u Bosni i Hercegovini, u njoj se istražuju događaji u Prijedoru od 1992. godine, Radio Slobodna Europa objavljuje razgovor s
francuskom novinarkom Isabelle Wesselingh, koja je jedan od autora knjige.
ZAGREB, 14. listopada (Hina) - Povodom skorog objavljivanja
prijevoda knjige "Bosna: živo sjećanje" u Bosni i Hercegovini, u
njoj se istražuju događaji u Prijedoru od 1992. godine, Radio
Slobodna Europa objavljuje razgovor s francuskom novinarkom
Isabelle Wesselingh, koja je jedan od autora knjige.#L#
Wesselingh u razgovoru za ostaju ističe da je glavna teza knjige
"nužnost sučeljavanja s vlastitom prošlošću, kakva god ona stvarno
bila". "Spomenuli smo u knjizi tri europska primjera koja pokazuju
kako su i druge zemlje prolazile kroz slične probleme i kako Bosna
nije izuzetak kada je riječ o zločinima počinjenih zbog interesa
određene skupine ljudi. U Španjolskoj, primjerice, desetljećima
prevladava mišljenje da ne treba govoriti o građanskom ratu i da će
to biti dovoljno da dvije strane normalno žive jedna uz drugu. Sad
se takvo stajalište želi nametnuti i Bosni, pa i od strane
međunarodne zajednice koja poručuje: obnovimo gospodarstvo,
zaboravimo prošlost i u Bosni će biti dobro", primjećuje
Wesselingh.
"No po primjeru Španjolske vidi se da je i ona bila usmjeravana
prema europskoj integraciji kao načinu nadilaženja teškoća
neprocesuirane prošlosti. Međutim u posljednjih nekoliko godina
Španjolci ponovo pričaju o svojoj povijesti jer su rane duboke i
nezaliječene. Iskopavaju se masovne grobnice, traga se za 30 tisuća
ljudi nestalih u građanskom ratu, baš kao i u Bosni. Izdaju se nove
knjige, vode se rasprave, neki od bivših čelnika preuzeli su
odgovornost za događaje u vrijeme Frankova režima. Dakle tvrditi da
će se prošlost u Bosni zaboraviti kroz obnovu gospodarstva i ulazak
u Europsku uniju najobičnija je iluzija", kaže za RFE Isabelle
Wesselingh.
(Hina) mkri akoz