SVJETSKA BANKA PREDSTAVILA EKONOMSKI MEMORANDUM ZA HRVATSKU

SVJETSKA BANKA PREDSTAVILA EKONOMSKI MEMORANDUM ZA HRVATSKU Hina-Financijski servis Hrvatska bi sada trebala objediniti impresivan program gospodarskih i socijalnih reformi koje je već počela, i koje su usmjerene promicanju rasta i napretku prema cilju - europskoj integraciji. Ključni izazovi s kojima se Hrvatska sada suočava jest produbljivanje reformi i ubrzanje njihove provedbe kako bi se promicala konkurentnost Hrvatske i povećao životni standard za sve, izjavio je danas u Bruxellesu Anand K. Seth, novi direktor Svjetske banke za južnu i srednju Europu (Bugarsku, Hrvatsku i Rumunjsku). Seth je to izjavio predstavljajući u Bruxellesu analitičku studiju Svjetske banke "Ekonomski memorandumom za Hrvatsku: Strategija za gospodarski rast kroz europske integracije". Studija analizira dosadašnja gospodarska dostignuća Hrvatske, kao i buduće izazove, te nudi opcije reforme i gospodarske politike koje bi promicale održivi rast u skladu s provedbom Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju (SSP). Održivi rast i usklađenost sa SSP-om bit će od najveće važnosti za integracije Hrvatske u Europu, navodi se u zajedničkom priopćenju Svjetske banke i hrvatske Vlade sa današnjeg predstavljanja. "Hrvatska je postigla značajan napredak u svom procesu integracije u Europsku uniju, i nadamo se da opcije politike razrađene u studiji mogu olakšati put Hrvatske do tog cilja", ocijenio je Seth. "Nadamo se da će svima nama koji želimo pomoći Hrvatskoj biti korisna ta studija koja ispituje što je Hrvatska postigla u uvođenju tržišnih mehanizama i institucija i koji su glavni izazovi s kojima se zemlja sada suočava", naglasio je Seth. Hrvatska se Vlada od 2000. suočila sa značajnim izazovima, ali od samog početka je bila odlučna odgovoriti na te izazove planiranjem i stvaranjem potpuno novog pristupa izgradnji bolje Hrvatske. Pristup članstvu u EU od kritične je važnosti za te planove, a bitno je da je za članstvo u EU 75 posto stanovnika Hrvatske, rekao je potpredsjednik Vlade Slavko Linić. Istaknuo je da glavni ciljevi Vladinog gospodarskog programa za ovu i naredne godine ostaju nepromijenjeni. "Sve se više pokazuje da naša strategija povećanja zapošljavanja i životnog standarda kroz fiskalnu konsolidaciju, stabilnost cijena i strukturne reforme donosi plodove - očekuje se da će dohodak po glavi stanovnika u 2003. premašiti 6000 američkih dolara, u usporedbi sa 4371 USD u 1999., dok će zapošljavanje u istom razdoblju, vjerojatno, porasti za nekih pet posto", rekao je Linić. Ekonomski memorandum za Hrvatsku naglašava važnost SSP-a, pri čemu se ocjenjuje da će najveći utjecaj na integracije imati proces usklađivanja zakonodavstva, institucija i politika s pravnom stečevinom EU-a. Utvrđene su reforme za dovršenje hrvatske tranzicije u moderno tržišno gospodarstvo koje su potrebne za pokretanje potencijala za rast Hrvatske. Jedan od izazova za Hrvatsku je stvaranje uvjeta koji će privući ulaganja i osigurati rast. Tako je u Memorandumu utvrđeno više ključnih uvjeta za povećanje ulaganja i rasta, uključujući stabilne, napredne i predvidljive zakone i institucije; učinkovita tržišta rada i financijska tržišta; makroekonomsku i financijsku stabilnost; socijalnu i ekološku održivost; učinkovitu integraciju u europske infrastrukturne mreže u kojima je osigurana konkurentna cijena i kvaliteta; te dinamično okruženje povoljno za poslovanje koje olakšava proizvodnju robe visoke dodane vrijednosti i promiče usvajanje učinkovitih procesa i inovativnih tehnologija. U Studiji se navodi da je, iako Hrvatska već čini značajan napredak u mnogim područjima, važno odrediti prioritete i slijed programa reformi koje su pred njom. Tako se naglašava važnost nekoliko dugotrajnih, ali strateški važnih reformi kao što su fiskalna reforma i reforma javne uprave, poboljšana imovinska i vjerovnička prava, vladavina prava, tvrda proračunska ograničenja, fleksibilnost tržišta rada. Iako će za punu provedbu takvih reformi trebati vremena, izvješće preporučuje da taj proces započne odmah. Osim toga, iako Studija preporuča brzo usvajanje i provedbu raznih politika institucija, sadržanih u pravnoj stečevini EU, postoje dva područja - poljoprivreda i zaštita okoliša - u kojima je potreban postupan pristup. U Ekonomskom memorandumu za Hrvatsku (CEM) ispituju se zapravo strukturne reforme koje treba poduzeti da se dovrši prijelaz prema tržišnom gospodarstvu i mobilizira potencijal Hrvatske za rast. Te reforme obuhvaćaju fiskalnu politiku i javnu upravu, poboljšana imovinska i vjerovnička prava, funkcionalan pravni sustav, prilagodbu poljoprivrede i zaštite okoliša, kao i reformu obrazovanja. Ekonomski memorandum za Hrvatsku analizira mogućnosti za gospodarski rast kroz provedbu SSP-a i europske integracije. Studija navodi da velik dio utjecaja na rast neće doći samo iz većeg pristupa EU i integraciji s tržištima nego iz poboljšanog investicijskog okruženja koje bi proisteklo iz usklađivanja politika i institucija Hrvatske s najboljom praksom Europske unije. To bi olakšalo razvoj jeftine, kvalitetne integrirane infrastrukture, usklađenje financijskih regulatornih okvira, modernih socijalnih institucija i općenito razvoja privatnog sektora potaknutog jačanjem konkurentnosti zbog široke liberalizacije trgovine. U Studiji se ocjenjuje da je hrvatsko gospodarstvo doživjelo dubok preobražaj otkako je Hrvatska stekla neovisnost. Uvedeni su tržišni zakoni i institucije, i nadoknađen je velik pad realnog domaćeg proizvoda, što je postignuto unatoč vrlo nestabilnom geopolitičkom okruženju. Sadašnja Vlada, izabrana 2000. ubrzala je taj preobražaj otvaranjem prema globalnim tržištima članstvom u WTO-u i CEFTA-i, suradnjom sa susjednim državama jugoistočne Europe, potpisivanjem SSP-a te ubrzanjem provedbe ključnih gospodarskih reformi. Svjetska banka je pripremila slična izvješća i za druge tranzicijske ekonomije u srednjoj i istočnoj Europi, a glavni je cilj tih analiza utvrditi ključne probleme koje treba riješiti te odrediti slijed reformi, uzimajući u obzir makroekonomsku i socijalnu situaciju.