RIM, 4. listopada (Hina/AR) - Čelnici 28 europskih zemalja otvorili su u subotu u Rimu summit na kojem će raspravljati o prvom ustavu Europske unije kojim bi se spriječila nemogućnost odlučivanja kad se dogodine EU proširi.
RIM, 4. listopada (Hina/AR) - Čelnici 28 europskih zemalja otvorili
su u subotu u Rimu summit na kojem će raspravljati o prvom ustavu
Europske unije kojim bi se spriječila nemogućnost odlučivanja kad
se dogodine EU proširi.#L#
Predsjedatelj EU-a talijanski premijer Silvio Berlusconi otvorio
je Međuvladinu konferenciju naglasivši kako je to konferencija
"volje Europe koja želi biti Europom".
U Rimu su poslije Drugog svjetskog rata potpisani prvi sporazumi
Europske zajednice i oni su bili znakom povjerenja, vjere u Europu,
rekao je Berlusconi. Sada je riječ o volji utemeljenoj na kulturi i
civilizaciji. Europa je bila podjeljena nacističkim i
komunističkim totalitarizmima, rekao je Berlusconi, a Drugi je
svjetski rat bio bratoubilački. Danas možemo vidjeti koliko su oci
utemeljitelji Europske zajednice imali pravo, rekao je talijanski
premijer.
Uz stroge mjere sigurnosti europski se čelnici sastaju u
kongresnome centru što ga je koncem tridesetih dao sagraditi
fašistički diktator Benito Mussolini u četvrti EUR-u. Ondje se
1943. imala održati Svjetska izložba, ali je odgođena zbog rata.
Ta je lokacija odabrana jer ju je lakše čuvati od prosvjednika. Rim
je zatvoreni grad, desetak tisuća policajaca čuva sve prilaze EUR-
u. Dvije su povorke prosvjednika: jedna sindikalnih konfederacija
Europe, a druga protuglobalista.
Razgovori bi morali završiti 13. prosinca. Uspiju li, nastat će
ustav za Uniju nakon što se dogodine u svibnju 15-člani blok proširi
za još deset članica.
Na summitu su kao promatrači i predstavnici zemalja kandidata
Bugarske, Rumunjske i Turske.
Očekuje se da će pregovori biti teški jer ima spornih pitanja oko
kojih se ne slažu velike i male zemlje EU-a.
Glavna točka neslaganja bit će sastav Europske komisije, izvršnog
tijela Europske unije jer su male zemlje složne u zahtjevu da svaka
u njoj dobije stalnog i punopravnog predstavnika.
Deset zemalja koje iduće godine postaju punopravne članice odlučne
su u namjeri da izbore promjene u nacrtu ustava koji je pripremila
Konvencija o budućnosti Europe pod vodstvom bivšeg francuskog
predsjednika Valerya Giscarda d'Estainga. Zemlje utemeljiteljice
Europske unije zauzimaju se za to da se ne raspravlja o pitanjima
oko kojih je unutar Konvencije postignut konsenzus te da se
predloženi nacrt ustava usvoji uz manje korekcije.
(Hina) vm/st sd