FR-FRANCUSKA-ALSTOM-Organizacije/savezi KRIZA FRANCUSKOG GIGANTA ALSTOMA ZASJENILA TRIPARTITNI SUMMIT piše: Frano CetinićPARIZ, 21. rujna (Hina) - Ultimatum koji je euro-povjerenik Mario Monti dao Francuskoj - da do ponedjeljka u
ponoć podnese nove prijedloge za spašavanje francuske tvrtke Alstom - bacio je u sjenu i sam berlinski tripartitni summit koji je obilježio povratak britanskoga premijera Tonya Blaira na europsku scenu.
piše: Frano Cetinić
PARIZ, 21. rujna (Hina) - Ultimatum koji je euro-povjerenik Mario
Monti dao Francuskoj - da do ponedjeljka u ponoć podnese nove
prijedloge za spašavanje francuske tvrtke Alstom - bacio je u sjenu
i sam berlinski tripartitni summit koji je obilježio povratak
britanskoga premijera Tonya Blaira na europsku scenu.#L#
Alstom, ponos francuske industrije, poduzeće sa 118 tisuća
zaposlenih diljem svijeta i s više od 21 milijarde eura prometa,
koje je proizvelo 20 posto električnih centrala u svijetu, koje
daje 60 posto elemenata za TGV (vlak velike brzine) i predstavlja
najvećeg svjetskog graditelja velikih putničkih brodova,
zabilježio je u ovoj godini manjak od milijardu i 400 milijuna
eura.
Dramatičnost situacije ogleda se ponajbolje u činjenici da je
francuski ministar privrede i financija Francis Mer odustao od
sudjelovanja na sastanku Grupe 8 koji se održava ovoga vikenda u
Dubaiu, a euro-povjerenik Monti istom otkazao zakazani put u
Italiju, kako bi bio "na raspolaganju gospodinu Meru".
Kancelar Gerhard Schroder podržao je Pariz izjavom kako "Alstom
nije samo francuski problem" - u Alstomovim filijalama u Njemačkoj
zaposleno je oko 11 tisuća radnika - što je utoliko značajnije jer
bi najveći korisnik od Alstomova bankrota bio upravo njemački
konkurent Siemens.
Premda se u slučaju Alstoma može očekivati kompromis u posljednjem
trenutku - ultimatum je Bruxellesa po francusku vladu došao u
najnezgodnije vrijeme te je dočekan kao "dolijevanje ulja na
vatru".
Već napadnuta zbog prekoračenja praga proračunskog deficita od 3
posto BNP i nastavka politike smanjenja poreza - pitanje koje će tek
biti razmatrano na Europskome vijeću 3. listopada u Bruxellesu, kao
i eventualne sankcije - francuska vlada iduće srijede usvaja
prednacrt državnog proračuna koji ne uvažava kriterije Pakta o
stabilnosti. Pritom, osim na Njemačku, ne računa na druge
saveznike, ukoliko to nisu priželjkivani učinci obnove privredne
aktivnosti do koje je došlo u nekim dijelovima svijeta.
No, kako za Njemačku, tako i za Francusku vrijedi ironična opaska
koju je ovih dana iznio Kenneth Rigoff, glavni ekonomski savjetnik
MMF-a: "Većina Europljana koji bi željeli vidjeti obnovu privredne
aktivnosti, morat će se zadovoljiti time da je gledaju na
televizijskim ekranima, budući da do nje za sada dolazi samo u
Americi i Aziji".
Pri takvoj nepovoljnoj konjunkturi, ni zajednička njemačko-
francuska inicijativa radi obnove privrednog rasta - objavljena u
četvrtak u Berlinu na sastanku njemačko-francuskog vijeća,
zajedničkog polugodišnjeg sastanka dviju vlada - nije polučila
željeni učinak.
Njeni kritičari ukazuju na skromnost planiranih sredstava - oko 3
milijarde eura za deset velikih projekata, na zakašnjeli
keynesijanizam (u značenju državnog intervencionizma), dok sama
Europska komisija u toj inicijativi vidi još jedan dokaz više
njemačko-francuskog kondominija, koji Bruxelles i Europsku
komisiju postavlja u drugi plan.
Ima promatrača koji naviještaju i rat između Pariza i Bruxellesa
oko Europskog ustava za trajanja Međuvladine konferencije što se
otvara 4. listopada u Rimu.
Iako nije mogao spriječiti usvajanje prijedloga bivšeg francuskog
predsjednika Valeryja Giscarda d'Estainga, u Solunu ovoga lipnja,
Romano Prodi - i sam autor jednog drugog ustavnog projekta zvanog
"Penelopa" - ne krije da je Međuvladina konferencija prilika da se
izvrše izmjene, čemu se pak protive Berlin i Pariz.
Prema francuskim izvorima, Giscardov prijedlog uživa podršku 12
zemalja, a njih 13 - najveći dio kojih su novoprimljene članice -
željele bi unijeti promjene u prijedlog ustava.
U takvom kontekstu, kad Europa još uvijek nije prevladala podjele
oko Iraka čemu ni berlinski tripartitni sastanak nije pomogao, i
kad je podijeljena oko Pakta o stabilnosti, ali i oko ustava, nije
ni čudno da se nitko i ne usuđuje prognozirati što će se dogoditi
idućeg proljeća. Tada na red dolaze ratifikacija temeljnoga akta -
a kako podsjeća Prodi u Le Mondeu "dovoljno je da ga samo jedna od 25
zemalja odbaci i ustav neće moći stupiti na snagu" -, kao i europski
izbori.
(Hina) fcet br