FILTER
Prikaži samo sadržaje koji zadovoljavaju:
objavljeni u periodu:
na jeziku:
hrvatski engleski
sadrže pojam:

KRIZA FRANCUSKOG GIGANTA ALSTOMA ZASJENILA TRIPARTITNI SUMMIT

FR-FRANCUSKA-ALSTOM-Organizacije/savezi KRIZA FRANCUSKOG GIGANTA ALSTOMA ZASJENILA TRIPARTITNI SUMMIT piše: Frano CetinićPARIZ, 21. rujna (Hina) - Ultimatum koji je euro-povjerenik Mario Monti dao Francuskoj - da do ponedjeljka u ponoć podnese nove prijedloge za spašavanje francuske tvrtke Alstom - bacio je u sjenu i sam berlinski tripartitni summit koji je obilježio povratak britanskoga premijera Tonya Blaira na europsku scenu.
piše: Frano Cetinić PARIZ, 21. rujna (Hina) - Ultimatum koji je euro-povjerenik Mario Monti dao Francuskoj - da do ponedjeljka u ponoć podnese nove prijedloge za spašavanje francuske tvrtke Alstom - bacio je u sjenu i sam berlinski tripartitni summit koji je obilježio povratak britanskoga premijera Tonya Blaira na europsku scenu.#L# Alstom, ponos francuske industrije, poduzeće sa 118 tisuća zaposlenih diljem svijeta i s više od 21 milijarde eura prometa, koje je proizvelo 20 posto električnih centrala u svijetu, koje daje 60 posto elemenata za TGV (vlak velike brzine) i predstavlja najvećeg svjetskog graditelja velikih putničkih brodova, zabilježio je u ovoj godini manjak od milijardu i 400 milijuna eura. Dramatičnost situacije ogleda se ponajbolje u činjenici da je francuski ministar privrede i financija Francis Mer odustao od sudjelovanja na sastanku Grupe 8 koji se održava ovoga vikenda u Dubaiu, a euro-povjerenik Monti istom otkazao zakazani put u Italiju, kako bi bio "na raspolaganju gospodinu Meru". Kancelar Gerhard Schroder podržao je Pariz izjavom kako "Alstom nije samo francuski problem" - u Alstomovim filijalama u Njemačkoj zaposleno je oko 11 tisuća radnika - što je utoliko značajnije jer bi najveći korisnik od Alstomova bankrota bio upravo njemački konkurent Siemens. Premda se u slučaju Alstoma može očekivati kompromis u posljednjem trenutku - ultimatum je Bruxellesa po francusku vladu došao u najnezgodnije vrijeme te je dočekan kao "dolijevanje ulja na vatru". Već napadnuta zbog prekoračenja praga proračunskog deficita od 3 posto BNP i nastavka politike smanjenja poreza - pitanje koje će tek biti razmatrano na Europskome vijeću 3. listopada u Bruxellesu, kao i eventualne sankcije - francuska vlada iduće srijede usvaja prednacrt državnog proračuna koji ne uvažava kriterije Pakta o stabilnosti. Pritom, osim na Njemačku, ne računa na druge saveznike, ukoliko to nisu priželjkivani učinci obnove privredne aktivnosti do koje je došlo u nekim dijelovima svijeta. No, kako za Njemačku, tako i za Francusku vrijedi ironična opaska koju je ovih dana iznio Kenneth Rigoff, glavni ekonomski savjetnik MMF-a: "Većina Europljana koji bi željeli vidjeti obnovu privredne aktivnosti, morat će se zadovoljiti time da je gledaju na televizijskim ekranima, budući da do nje za sada dolazi samo u Americi i Aziji". Pri takvoj nepovoljnoj konjunkturi, ni zajednička njemačko- francuska inicijativa radi obnove privrednog rasta - objavljena u četvrtak u Berlinu na sastanku njemačko-francuskog vijeća, zajedničkog polugodišnjeg sastanka dviju vlada - nije polučila željeni učinak. Njeni kritičari ukazuju na skromnost planiranih sredstava - oko 3 milijarde eura za deset velikih projekata, na zakašnjeli keynesijanizam (u značenju državnog intervencionizma), dok sama Europska komisija u toj inicijativi vidi još jedan dokaz više njemačko-francuskog kondominija, koji Bruxelles i Europsku komisiju postavlja u drugi plan. Ima promatrača koji naviještaju i rat između Pariza i Bruxellesa oko Europskog ustava za trajanja Međuvladine konferencije što se otvara 4. listopada u Rimu. Iako nije mogao spriječiti usvajanje prijedloga bivšeg francuskog predsjednika Valeryja Giscarda d'Estainga, u Solunu ovoga lipnja, Romano Prodi - i sam autor jednog drugog ustavnog projekta zvanog "Penelopa" - ne krije da je Međuvladina konferencija prilika da se izvrše izmjene, čemu se pak protive Berlin i Pariz. Prema francuskim izvorima, Giscardov prijedlog uživa podršku 12 zemalja, a njih 13 - najveći dio kojih su novoprimljene članice - željele bi unijeti promjene u prijedlog ustava. U takvom kontekstu, kad Europa još uvijek nije prevladala podjele oko Iraka čemu ni berlinski tripartitni sastanak nije pomogao, i kad je podijeljena oko Pakta o stabilnosti, ali i oko ustava, nije ni čudno da se nitko i ne usuđuje prognozirati što će se dogoditi idućeg proljeća. Tada na red dolaze ratifikacija temeljnoga akta - a kako podsjeća Prodi u Le Mondeu "dovoljno je da ga samo jedna od 25 zemalja odbaci i ustav neće moći stupiti na snagu" -, kao i europski izbori. (Hina) fcet br

VEZANE OBJAVE

An unhandled error has occurred. Reload 🗙