ZAGREB, 3. listopada (Hina) - Problematika dosadašnjeg i iznalaženje načina budućeg financiranja projekata lokalne infrastrukture u Hrvatskoj, posebno vodovoda, kanalizacije i zbrinjavanja otpada, bit će tema seminara kojega 7.
listopada u Zagrebu sa predstavnicima međunarodnih financijskih institucija i lokalne uprave organizira Ministarstvo financija.
ZAGREB, 3. listopada (Hina) - Problematika dosadašnjeg i
iznalaženje načina budućeg financiranja projekata lokalne
infrastrukture u Hrvatskoj, posebno vodovoda, kanalizacije i
zbrinjavanja otpada, bit će tema seminara kojega 7. listopada u
Zagrebu sa predstavnicima međunarodnih financijskih institucija i
lokalne uprave organizira Ministarstvo financija.#L#
Najavljujći danas program seminara pomoćnik ministra financija za
međunarodne financijske odnose i europske integracija Josip
Kulišić naglasio je da su se za sudjelovanje na seminaru, uz
predstavnike hrvatske Vlade, HBOR-a i Hrvatskih voda, odazvale
gotovo sve međunarodne financijske insitucije koje djeluju u
Hrvatskoj, među kojima i Svjetska banka, EBRD, Europska
investicijska banke te Razvojna banka Vijeća Europe.
Kulišić je napomenuo da se seminar održava iz potrebe iznalaženja
načina za dugoročnije potpore razvoju infrastrukturnih projekata
lokalne zajednice, za koje one nemaju dovoljno vlastitih sredstava
nego se u većini slučajeva moraju zaduživati i za 50 posto
investicijskih sredstava.
Kako su sredstava za te projekte u državnom proračunu sve
ograničenija, a potrebe sve veće zbog lošeg stanja lokalne
vodovodne i druge infrastrukture u pojedinim krajevima Hrvatske,
traže se drugačiji izvori financiranja. Međunarodne financijske
institucije i do sada su sudjelovale financijskim potporama u
takvim projektima, ali uz državnu participaciju i jamstva. Da bi se
smanjio fiskalni teret države i lokalnih zajednica, u Ministarstvu
financija već duže vrijeme razgovaraju sa MFI-ijima o iznalaženju
novih modela finaciranja, a neki od njih, kako se očekuje, bit će
predstavljeni i na seminaru.
Kulišić je podsjetio i na primjer EBRD-a koji već radi po "novom"
modelu sa gradovima Zagrebom i Rijekom, za čije će projekte
izdvojiti 40 do 60 posto inicijalnih sredstava, oko 20 posto daju ti
gradovi, dok se preostalih do 30 posto traže od komunalnih i sličnih
tvrtki koji sudjeluju u tim projektima.
Kao moguće rješenje i izvor novih sredstava Kulišić je spomenuo i
mogućnost izdavanja lokalnih obveznica i privatnih ulaganja kojih
za sada u Hrvatskoj za infrastrukturne projekte na lokalnoj razini
nema. Istaknuo je i da je u tome značajna uloga i komercijalnih
banaka u Hrvatskoj, no koje za sada, osim onih na 20 godina, još
nemaju dugoročnije kreditne linije.
Kulišić je napomenuo da su MFI zainteresirane plasirati svoja
sredstva i znanje u lokalne infrastrukturne projekte i bez državnih
jamstava, ali prije svega u dobro osmišljene projekte koji će većim
dijelom sami sebe otplaćivati.
(Hina) tam ds