ZAGREB, 2. listopada (Hina) - Sve veće razlike između 25 zemalja oko budućeg europskog ustava dovode u pitanje optimistične planove talijanskog predsjedništva EU-a da Međuvladina konferencija (IGC), koja u subotu započinje s radom u
Rimu, uspješno dovrši posao do kraja ove godine.
ZAGREB, 2. listopada (Hina) - Sve veće razlike između 25 zemalja oko
budućeg europskog ustava dovode u pitanje optimistične planove
talijanskog predsjedništva EU-a da Međuvladina konferencija
(IGC), koja u subotu započinje s radom u Rimu, uspješno dovrši posao
do kraja ove godine.#L#
Deset zemalja koje iduće godine postaju punopravne članice odlučne
su u namjeri da izbore promjene u nacrtu ustava, koji je nakon
mukotrpnog rada pripremila Konvencija o budućnosti Europe pod
vodstvom bivšeg francuskog predsjednika Valerya Giscarda
d'Estainga. S druge strane, zemlje utemeljiteljice Europske unije
zauzimaju se za to da se ne ulazi u rasprave o pitanjima oko kojih je
postignut konsenzus unutar Konvencije te da se predloženi nacrt
ustava usvoji uz neke manje korekcije.
Glavna točka neslaganja po svemu sudeći bit će sastav Europske
komisije, izvršnog tijela Europske unije. Male zemlje slažu se u
jednom zahtjevu: svaka želi imati stalnog i punopravnog
predstavnika u Komisiji.
Prema prijedlogu ustava, Europska komisija bi od 2009. godine imala
15 povjerenika s pravom glasa.
Francuski ministar vanjskih poslova Dominique de Villepin izjavio
je ovoga tjedna da bi Komisija od 25 ili 30 članova bila protivna
samoj biti Komisije "da bude predstavnik općeg interesa".
Druga točka neslaganja mogao bi biti način glasovanja u Vijeću
Europske unije.
Španjolska i Poljska zajedno su istupile sa zahtjevom da se kod
glasovanja kvalificiranom većinom zadrži odredba iz Sporazuma iz
Nice, koja tim dvijema zemljama daje veću težinu nego što bi je po
demografskim kriterijima mogle imati.
Kod drugih zahtjeva nešto je teže naći linije podjele između 25
zemalja. Primjerice, katolička Poljska, Slovačka i Litva traže da
se u ustav unese rečenica o "kršćanskim korjenima Europe", Mađarska
inzistira na zaštiti manjina, Litva se protivi uvođenju funkcije
stalnog predsjednika Vijeća EU-a.
Kolike i kakve ovlasti će imati stalni predsjednik Vijeća EU-a
također je područje oko kojeg će biti vrlo teško postići
suglasnost. Komisija se pribojava da bi u slučaju jakog
predsjednika ona bila marginalizirana, male zemlje strahuju jer bi
predsjednik uvijek dolazio iz neke veće zemlje.
Tijekom rada Međuvladine konferencije održat će se osam sastanaka,
tri na razini šefova država ili vlada i pet na razini ministara
vanjskih poslova. Summit će se održati na početku rada IGC-a 4.
listopada u Rimu, zatim 16. i 17. listopada te 12. i 13. prosinca u
Bruxellesu.
Europsku komisiju na summitima šefova država i vlada predstavljat
će njezin predsjednik Romano Prodi, a na ministarskim sastancima
povjerenici Michel Barnier i Antonio Vitorino. Komisija nema pravo
glasa na IGC.
Ni Europski parlament nema pravo glasa, a također bi trebao
sudjelovati u radu konferencije, iako zasad nije precizirano na
koji će način biti zastupljen na raspravama.
Talijanska vlada na čelu s premijerom Silvijem Berlusconijem bit
će, u svojstvu predsjedavajućeg EU, zadužena za organizaciju
pregovora i imat će središnju ulogu u traženju općeg konsenzusa.
Mnogi u Europskoj uniji smatraju da se u temeljni dokument mora
unijeti i manje komplicirana procedura o njegovoj reviziji, koja ne
bi predviđala apsolutno jedinstvo svih zemalja članica.
U raspravu oko budućeg ustava Europske unije na neki način se
uključila i Hrvatska, koja tek očekuje kandidatski status.
Zamjenik ministra vanjskih poslova Ivan Šimonović rekao je u
razgovoru s talijanskim ministrom za europska pitanja Roccom
Buttiglioneom da bi već sada "trebalo razmišljati o mehanizmima
koji će budućim članicama EU-a osigurati mjesta u Europskim
institucijama".
(Hina) sv nab