BRUXELLES, 23. rujna (Hina) - Na marginama pripremnog sastanka za konferenciju o ribarstvu na Mediteranu koji se održava u Bruxellesu, u utorak su se, na inicijativu Hrvatske, sastali predstavnici svih jadranskih zemalja i Europske
komisije kako bi razgovarali o mjerama za zaštitu Jadranskog mora.
BRUXELLES, 23. rujna (Hina) - Na marginama pripremnog sastanka za
konferenciju o ribarstvu na Mediteranu koji se održava u
Bruxellesu, u utorak su se, na inicijativu Hrvatske, sastali
predstavnici svih jadranskih zemalja i Europske komisije kako bi
razgovarali o mjerama za zaštitu Jadranskog mora.#L#
Na prvom takvom sastanku svih jadranskih zemalja, osim Bosne i
Hercegovine, svi su iskazali brigu za očuvanje ribljeg fonda i
ekološku zaštitu Jadrana, rekao je nakon sastanka zamjenik
ministra vanjskih poslova Ivan Šimonović.
"Sastanaka je bio vrlo koristan. Tijekom diskusije
iskristaliziralo se mišljenje da je širenje nacionalne
jurisdikcije jedini pravni način da se učinkovito zaštite biološki
resursi Jadrana", rekao je Šimonović.
Uz određeni stupanj zajedništva iskazan glede zaštite Jadrana i
međunarodno-pravnih pretpostavki da se ta zaštita osigura, na
sastanku su izražene i razlike u stajalištima.
"Neka izaslanstva su ukazala na potrebu da se prije širenja
nacionalne jurisdikcije postignu neki dogovori, dok su drugi
iskazivali potrebu da se djeluje brzo, kako bi se osigurao pravni
instrument, a da se nakon toga dijalogom probaju definirati i
uskladiti mjere koje će najučinkovitije zaštititi Jadran", rekao
je Šimonović. Stajalište Hrvatske, po njegovim riječima, polazi od
međunarodnog prava, tj. da se jedino širenjem nacionalne
jurisdikcije stječu pravni instrumenti za učinkovitu zaštitu. Prvo
treba stvoriti pravne instrumente pa tek onda harmonizirati
zajedničku politiku, dodao je.
Na sastanku je predstavljen hrvatski position paper o namjeri
širenja jurisdikcije na Jadranu koji je, posebno u svom
znanstvenonm dijelu, dobio visoke ocjene, prije svega od
predstavnika Italije.
Slovenija je tijekom razgovora o pitanju zaštite istaknula potrebu
prvo rješavanja bilateralnih problema s Hrvatskom, vezanih uz
utvrđivanje granica. Predstavnik Europske komisije je ukazao na
"obveznu arbitražu", kao jedan od načina za rješavanje tih
problema.
"Vrlo pozitivan i konstruktivan bio je doprinos Europske komisije,
koja je ukazala da je obvezna arbitraža jedan od načina da se
bilateralni problemi rješavaju", kazao je Šimonović. Ocijenio je
da će vlade Slovenije i Hrvatske trebati uzeti u obzir to mišljenje
Europske komisije pri rješavanju bilateralnih problema koji već
dulje od desetljeća opterećuju njihove odnose.
Državni tajnik u Ministarstvu vanjskih poslova Slovenije, Iztok
Mirošič, sastanak jadranskih zemalja je ocijenio iznimno korisnim.
"Pokazalo se da možemo govoriti o zaštiti Mediterana i posebno
Jadrana, samo zajednički i multilateralno. Bilo kakve jednostrane
odluke nisu poželjne, posebno ne prigodom zaključaka konferencije
u Veneciji", rekao je Mirošič. Po njegovoj ocjeni, na sastanku je
"više nego jasno shvaćeno" da do rješenja prihvatljivih za sve
treba doći dijalogom svih jadranskih zemalja.
Na pripremnom sastanku za ministarsku konferenciju o ribarstvu u
Veneciji (25. i 26. studenoga) u utorak je nastavljena rasprava o
Nacrtu deklaracije skupa, vezana uz prijedlog za proglašenje
zaštićenih ribolovnih zona, kao najučinkovitijeg pravnog
instrumenta za zaštitu ugroženih ribljih fondova u Sredozemlju.
Hrvatsko izaslanstvo usporedno nastavlja i političke konzultacije
s Europskom komisijom u sklopu kojih će se zamjenik ministra
Šimonović sastati s direktorom Opće uprave za vanjske odnose
Europske komisije Enekom Landaburom.
(Hina) dh br