HRVATSKI VANJSKI DUG U PET MJESECI RASTAO SLIČNO KAO I SLOVENSKI,

HRVATSKI VANJSKI DUG U PET MJESECI RASTAO SLIČNO KAO I SLOVENSKI, RUMUNJSKI, SLOVAČKI HINA - Financijski servis Hrvatski je vanjski dug u prvih pet mjeseci ove godine porastao 25 posto, a sličan su rast duga pokazale i Slovenija, 24,1 posto, Slovačka 24,2 posto te Rumunjska, 27,2 posto. Međutim, udio vanjskog duga u BDP-u pokazuje osjetno veće opterećenje vanjskog duga za ekonomsku aktivnost u Hrvatskoj nego u drugim zemljama, ocijenili su analitičari Raiffeisenbank (RBA). Odnos vanjskog duga prema BDP-u veći od 60 posto ukazuje na visoku razinu toga pokazatelja, a hrvatski je vanjski dug sa 68,4 posto BDP-a krajem prošle godine povećan u ovoj godini na iznad 70 posto. Po podacima Hrvatske narodne banke, s kraja srpnja, vanjski dug iznosi 19,2 milijardu dolara i 3,9 milijarde dolara je veći u odnosu na kraj godine (25,7 posto). Na porast vanjskog duga u ovoj godini utjecalo je i slabljenje dolara u odnosu na euro, od blizu 10 posto u prvih sedam mjeseci ove godine. No, slabljenje eura za 4,64 posto u odnosu na dolar tijekom kolovoza moglo bi pak stvoriti pritisak na smanjenje dolarskog iznosa vanjskog duga u tom mjesecu. Usporede li se podaci zemalja tranzicije, razvidno je da se u prvih pet mjeseci Hrvatska ne ističe rastom vanjskog duga, jer je i Slovenija imala sličan rast, 24,1 posto, Slovačka 24,2 posto te Rumunjska, 27,2 posto. Samo Bugarska je imala krajem prošle godine udjel vanjskog duga od preko 70 posto, ali za razliku od Hrvatske taj pokazatelj u Bugarskoj bilježi duže od dvije godine trend pada. Vidljivo je i da je Hrvatska u prošloj godini imala najveći porast vanjskog duga (u odnosu na usporedive tranzicijske zemlje). Tendenciju rasta vanjskog duga bilježe i Slovenija i Poljska, ali one imaju veći kreditni rejting od Hrvatske, što im omogućuje povoljniji pristup stranim tržištima. Naime, krajem prošle godine slovenski vanjski dug iznosio je 39,7 posto BDP-a, poljski 41,4 posto, češki 35,1 posto, rumunjski 28,6 posto, slovački 52,3 posto bruto domaćeg proizvoda. S obzirom na nepovoljne tendencije rasta vanjskog duga i nekih pokazatelja stanja vanjskog duga u odnosu na države koje su pred ulaskom u EU, analitičari RBA ocjenjuju da hrvatski vanjski dug postaje predmetom pojačane pažnje. Istodobno smatraju da bi nove mjere HNB-a u cilju smanjenja deficita na tekućem računu platne bilance trebale djelovati i na kretanje vanjskog duga. Uz nastavak rasta BDP-a (oko 5 posto) u RBA očekuju da će udio inozemnog duga u BDP-u u idućim razdobljima biti manji od očekivanih 75,5 posto za 2003. godinu.