ZAGREB, 19. rujna (Hina) - Visok deficit i dug, nesređene zemljišne knjige, odnosno vlasnička i vjerovnička prava, nefunkcionalno pravosuđe, nedovoljno razvijeno upravljanje te rascjepkana, politizirana i loše koordinirana javna
uprava, pet je 'kritičnih uskih grla' za održiv hrvatski gospodarski rast koje je identificirala Svjetska banka u Ekonomskom memorandumu za Hrvatsku.
ZAGREB, 19. rujna (Hina) - Visok deficit i dug, nesređene zemljišne
knjige, odnosno vlasnička i vjerovnička prava, nefunkcionalno
pravosuđe, nedovoljno razvijeno upravljanje te rascjepkana,
politizirana i loše koordinirana javna uprava, pet je 'kritičnih
uskih grla' za održiv hrvatski gospodarski rast koje je
identificirala Svjetska banka u Ekonomskom memorandumu za
Hrvatsku.#L#
Hrvatska bi sada trebala objediniti impresivan program
gospodarskih i socijalnih reformi koje je već počela, i koje su
usmjerene promicanju rasta i napretku prema cilju - europskoj
integraciji. Izjavio je to Anand K. Seth, novi direktor Svjetske
banke za južnu i srednju Europu na hrvatskom predstavljanju
"Ekonomski memorandumom za Hrvatsku: Strategija za gospodarski
rast kroz europske integracije".
Pritom je napomenuo kako su ključni izazovi s kojima se Hrvatska
sada suočava produbljivanje reformi i ubrzanje njihove provedbe
kako bi se promicala konkurentnost Hrvatske i povećao životni
standard za sve.
U Ekonomskom memorandumu za Hrvatsku (CEM) ispituju se zapravo
strukturne reforme koje treba poduzeti da se dovrši prijelaz prema
tržišnom gospodarstvu i mobilizira potencijal Hrvatske za rast. Te
reforme obuhvaćaju fiskalnu politiku i javnu upravu, poboljšana
imovinska i vjerovnička prava, funkcionalan pravni sustav,
prilagodbu poljoprivrede i zaštite okoliša, kao i reformu
obrazovanja. Iako će za punu provedbu takvih reformi trebati
vremena, izvješće preporučuje da taj proces započne odmah.
Memorandum naglašava važnost Sporazuma o stabilizaciji i
pridruživanju (SSP), pri čemu se ocjenjuje da će najveći utjecaj na
integracije imati proces usklađivanja zakonodavstva, institucija
i politika s pravnom stečevinom EU-a.
Predsjednik hrvatske Vlade Ivica Račan izjavio je pritom da će
početkom listopada u Bruxelles odnijeti odgovore Hrvatske na
upitnik Europske komisije (za pripremu mišljenja o zahtjevu za
članstvo RH u EU), naglasivši da je taj veliki posao pred
završetkom.
Ustvrdivši da je Hrvatska na dobrom razvojnom putu, istaknuo je
kako je važno uvidjeti i slabe točke i probleme, vidjeti s čime se
kasnilo. Dobre odgovore o tome daje upravo Ekonomski memorandum,
smatra premijer.
Podsjetio je da je Vlada imala trojaku zadaću - osigurati političku
i makroekonomsku stabilnost, reforme te razvoj, a sva su ta tri
cilja isprepletena. U njihovoj realizaciji, kako jučer tako i danas
i sutra, važna je osnovna zadaća - hrvatsko približavanje i ulazak u
EU, naglasio je Račan. Drži da je Hrvatska na putu prema Bruxellesu
'dobro odmakla', potkrijepivši to i podacima o znatnom uvećanju
BDP-a po glavi stanovnika (na 6000 dolara u 2003.), odnosno rastu
BDP-a u ovoj godini oko 5 posto, povećanju zaposlenosti za 5
postotnih poena te smanjenju nezaposlenosti za isti postotak,
niskoj inflaciji. Pritom smo, kaže premijer, svjesni visine
vanjskog duga i još više problema u platnoj bilanci, a to je pak usko
povezano s jačanjem konkurentnosti hrvatskih proizvoda. Stoga je
novo zaduženje moguće samo za razvoj koji omogućuje otplatu duga,
ocijenio je premijer.
Potpredsjednik hrvatske Vlade Slavko Linić na upit o tržištu rada,
odgovorio je da je, po podacima, mali broj stanovništva, 43 posto,
radno zaposleno, a da je po godinama riječ o prosječno starijem
stanovništvu. Za hrvatsku nezaposlenost nije problem cijena rada,
već i ona briga o zaposlenima (otpremnine, rokovi isl).
"Hrvatska je postigla značajan napredak u svom procesu integracije
u Europsku uniju, i nadamo se da opcije politike razrađene u studiji
mogu olakšati put Hrvatske do tog cilja", ocijenio je Seth.
Iako Studija preporuča brzo usvajanje i provedbu raznih politika
institucija, sadržanih u pravnoj stečevini EU, postoje dva
područja - poljoprivreda i zaštita okoliša - u kojima je potreban
postupan pristup.
Studija navodi da velik dio utjecaja na rast neće doći samo iz
pristupa EU i integraciji s tržištima nego iz poboljšanog
investicijskog okruženja koje bi proisteklo iz usklađivanja
politika i institucija Hrvatske s najboljom praksom Europske
unije. To bi olakšalo razvoj jeftine, kvalitetne integrirane
infrastrukture, usklađenje financijskih regulatornih okvira,
modernih socijalnih institucija i općenito razvoja privatnog
sektora potaknutog jačanjem konkurentnosti zbog široke
liberalizacije trgovine.
Svjetska banka je pripremila slična izvješća i za druge
tranzicijske ekonomije u srednjoj i istočnoj Europi, a glavni je
cilj tih analiza utvrditi ključne probleme koje treba riješiti te
odrediti slijed reformi, uzimajući u obzir makroekonomsku i
socijalnu situaciju.
(Hina) db ds