ZAGREB, 18. rujna (Hina) - Predloženim zakonom o oznakama zemljopisnog podrijetla i oznakama izvornosti proizvoda i usluga osigurala bi se veća vrijednost i kakvoća hrvatskih proizvoda te povećao njihov broj, rečeno je na današnjoj
sjednici Vlade u raspravi o konačnom tekstu navedenog zakona.
ZAGREB, 18. rujna (Hina) - Predloženim zakonom o oznakama
zemljopisnog podrijetla i oznakama izvornosti proizvoda i usluga
osigurala bi se veća vrijednost i kakvoća hrvatskih proizvoda te
povećao njihov broj, rečeno je na današnjoj sjednici Vlade u
raspravi o konačnom tekstu navedenog zakona.#L#
Trenutačno u Hrvatskoj ima tek pet registriranih oznaka izvornosti
- istarski pršut, slavonski kulen i šljivovica, paški sir i vino
"Dingač" - kod kojih, za razliku od drugih prava industrijskog
vlasništva, zaštićene oznake zemljopisnog podrijetla i izvornosti
nemaju vremenskog ograničenja.
U raspravi je istaknuto da ovaj oblik prava intelektualnog
vlasništva do sada nije dovoljno korišten, iako proizvoda s
posebnim svojstvima i kakvoćom u Hrvatskoj ima mnogo više.
Predloženi zakon primjenjivao bi se na poljoprivredne proizvode
koji ne spadaju u područje hrane, regulirano Zakonom o hrani.
Pravna zaštita oznaka zemljopisnog podrijetla i oznaka izvornosti
proizvoda i usluga ostvarivala bi se upravnim postupkom pred
Državnim zavodom za intelektualno vlasništvo, a sama zaštita
ostvarivala bi se upisom u registar oznaka izvornosti.
Vlada je prihvatila i Konačni prijedlog zakona o topografiji
poluvodičkih proizvoda, u cilju zaštite intelektualnog vlasništva
nad poluvodičkim proizvodima, na načelima koja se primjenjuju u
zemljama članicama EU.
Takvo pravo mogli bi ostvarivati samo stvaratelji takvih
proizvoda, uglavnom znanstvenici i stručnjaci, a postupak za
njihovu registraciju obavljao bi Državni zavod za intelektualno
vlasništvo.
Podržan je i konačni tekst zakona o računovodstvu, koji propisuje
da trgovačka društva pri sastavljanju i prezentiranju financijskih
izvješća moraju koristiti međunarodne standarde izvješćivanja.
Pritom je ta obveza različita za velika, srednje velika i mala
trgovačka društva.
Ustrojilo bi se i vijeće za financijsko izvješćivanje, kao stručno
tijelo, koje bi nadziralo trgovačka društva pri sastavljanju
temeljnih financijskih izvješća (informacije o bilanci, dobiti,
novčanim tijekovima, promjeni glavnice i drugo).
Ministar financija Mate Crkvenac istaknuo je da bi predloženi zakon
omogućio bolje funkcioniranje tržišta kapitala, "koje bi u
Hrvatskoj postalo življe, i to ne samo zbog aktivnosti banaka".
Vlada je prihvatila dopune Zakona o zaštiti osobnih podataka po
kojima bi se mogli pojedinačno javno objaviti osobni podaci
prikupljeni na temelju ovoga zakona i podaci o kojima se vodi
službena evidencija, a odnose se na materijalna prava koja se
financiraju iz državnog proračuna ili proračuna jedinica lokalne
samouprave.
Takvi bi se podaci mogli javno objaviti ako za to postoji javni
interes odnosno interes jedinice lokalne samouprave. Taj interes i
sadržaj osobnih podataka, kao i nadležno tijelo za objavu, utvrdila
bi Vlada.
Prihvaćene su i izmjene Zakona o veterinarstvu, koje predviđaju
veće ovlasti za granične veterinarske inspekcije pri nadzoru
prehrambenih proizvoda, te se zabranjuje "autoinspekcija".
Vlada je podržala i izmjene Zakona o preuzimanju dioničkih
društava, kojima se povećava prag za obvezno objavljivanje ponude
za preuzimanje s 25 posto udjela s pravom glasa na 30 posto. Prema
tome, osoba koja stekne 30 ili više posto dionica u poduzeću ima
obvezu objaviti ponude za preuzimanje preostalih dionica
poduzeća.
Te bi obveze bili izuzeti mali dioničari koji poduzeće preuzimaju
na temelju odredbi o radničkom dioničarstvu, što će se urediti
novim zakonom o privatizaciji.
(Hina) tr az