ZAGREB, 17. rujna (Hina) - Hrvatska televizija nije propagandni stroj Vlade ili vladajućih stranaka, kao što je bila prije izbora u siječnju 2000., no još je daleko od kvalitetnog i profesionalnog služenja interesima javnosti,
istaknuto je večeras na predstavljanju knjige "Politika u programu HTV-a", u kojoj je Hrvatski helsinški odbor (HHO) predstavio rezultate istoimenog istraživanja.
ZAGREB, 17. rujna (Hina) - Hrvatska televizija nije propagandni
stroj Vlade ili vladajućih stranaka, kao što je bila prije izbora u
siječnju 2000., no još je daleko od kvalitetnog i profesionalnog
služenja interesima javnosti, istaknuto je večeras na
predstavljanju knjige "Politika u programu HTV-a", u kojoj je
Hrvatski helsinški odbor (HHO) predstavio rezultate istoimenog
istraživanja.#L#
Istraživanje provedeno na osnovi analize programa HTV-a od početka
do kraja studenog prošle godine pokazalo je da je u informativnim
emisijama, u odnosu na 1999. godinu, znatno smanjen udio stranačkih
političkih priloga (sa 63,8 posto na 16,3 posto), te da nema
izrazite dominacije vladajućih stranaka, kao što je to bio slučaj
90-ih godina. Pojavljivanje u programu vladajućih i oporbenih
političara izjednačeno je, dok je tri godine ranije taj omjer bio
tri puta veći u korist vladajućih.
"Iako je riječ o pozitivnim pomacima, taj nalaz svakako treba
aktualizirati jer u zadnje vrijeme dolazi do regresije političke
emancipacije javne televizije", tvrdi jedan od autora projekta
Geza Stantić, navodeći primjer kako saborski zastupnici još nisu
imenovali članove Vijeća HRT-a jer se "spotiču o njihovu političku
prihvatljivost, a ne stručnost".
Sociolog Alija Hodžić, suradnik na projektu, ocjenjuje da
informativni program HTV-a još uvijek ovisi o političkim
strankama, trenutačno onima iz oporbe, te da programom dominiraju
"vrijednosti suprotne težnjama Hrvatske za priključenjem
Europskoj uniji".
Da slika o HTV-u nije tako pozitivna kako se to čini prema
generalnoj ocjeni o njegovoj depolitizaciji, smatra i profesor na
Fakultetu političkih znanosti Stjepan Malović, kojega pak najviše
zabrinjava što preko polovice od 14 medijskih stručnjaka,
intervjuiranih u istraživanju, drži da su dosta uočljivi
profesionalni nedostaci novinara i urednika Hrvatske televizije.
Kao pozitivan pomak u programu HTV-a, uz smanjen udio politike, u
istraživanju je uočeno povećanje broja vijesti o sindikatima,
sudstvu, javnoj upravi, ekonomiji i nevladinu sektoru.
Među potisnutim temama i dalje su one o manjinama, iako sada
zauzimaju nešto više mjesta u programu, a smanjeno je isticanje
nacionalnih obilježja, te učestalost nacionalističkog govora i
etničkog govora mržnje, pokazalo je istraživanje. Također u
dokumentarnim i obrazovnim emisijama, za razliku od političkih,
zadržana je visoka usredotočenost na povijesne teme.
Voditelj Misije OESS-a Peter Semneby najavio je na večerašnjem
predstavljanju kako će OESS financijski poduprijeti projekt
praćenja programa HTV-a i drugih važnijih medija u Hrvatskoj, koji
će HHO provoditi u predizbornoj kampanje, te tijekom i nakon
predstojećih izbora.
(Hina) ntk dd