ZAGREB, 17. rujna (Hina) - Smanjenjem minimalnih tehničkih uvjeta za objekte u kojima se na obiteljskim poljoprivrednim gospodarstvima obrađuju i prerađuju proizvodi životinjskog podrijetla, uz istodobno povećanje kontrole i
sigurnosti tih proizvoda, predviđene novim Pravilnikom, želi se pomoći jačanju obiteljskih gospodarstava, boljem plasmanu njihovih proizvoda te osigurati zaštita potrošača.
ZAGREB, 17. rujna (Hina) - Smanjenjem minimalnih tehničkih uvjeta
za objekte u kojima se na obiteljskim poljoprivrednim
gospodarstvima obrađuju i prerađuju proizvodi životinjskog
podrijetla, uz istodobno povećanje kontrole i sigurnosti tih
proizvoda, predviđene novim Pravilnikom, želi se pomoći jačanju
obiteljskih gospodarstava, boljem plasmanu njihovih proizvoda te
osigurati zaštita potrošača.#L#
Kazao je to danas ministar poljoprivrede i šumarstva Božidar
Pankretić predstavljajući novi Pravilnik o veterinarsko-
zdravstvenim uvjetima kojima moraju udovoljavati objekti
registrirani za obradu, preradu i uskladištenje proizvoda
životinjskog podrijetla na obiteljskim poljoprivrednim
gospodarstvima.
Takvi objekti, kao i do sada, moraju biti posebno registrirani, a
kao najvažnije promjene Pankretić je izdvojio što ti objekti od
sada mogu biti i u sklopu stambenog objekta, pri čemu ne treba
imati, kao do sada, posebnu prostoriju za veterinara. Više nije
obvezna ni uporaba "rostfrei" posuđa, a Pravilnikom je određen i
maksimalni godišnji opseg proizvodnje (prerade) u tim objektima -
50 svinja, 50 tisuća litara mlijeka te tisuću kilograma meda
godišnje. Posebna pažnja, kaže Pankretić, posvećena je i
uklanjanju otpada koji nastaje u proizvodnji i to tako da se iz
objekta mora odstraniti odmah nakon rada, staviti u zatvorene
kontejnere i propisno ukloniti.
Sve će to, nada se Pankretić, smanjiti investicije u te objekte, a
isto tako i crnu ekonomiju, odnosno neregistrirane klaonice.
Osvrćući se na svoj nedavni posjet međunarodnom poljoprivrednom
sajmu u Izraelu Pankretić je naglasio izraelska iskustva u
navodnjavanju i iskorištavanju voda, u čemu je ta zemlja među
vodećima u svijetu. Kazao je da se ni tamo ne navodnjavaju polja
pšenice nego samo intenzivne kulture (voće, povrće i vinogradi).
Dodao je i da u Izraelu postoji veliko zanimanje za hrvatsku
poljoprivredu.
Na novinarski upit o pšeničnoj aferi, odnosno o stanju pšenice u
Robnim zalihama, Pankretić je kazao da je "bio u pravu kada je
određene stvari najavljivao i o svemu otvoreno govorio prije tri-
četiri mjeseca, no da se sve gura pod tepih, osim u Ministarstvu
poljoprivrede".
Riječ je o tome da je u veljači ove godine 26.700 tona stare pšenice
iz Robnih zaliha dano na zanavljanje u 11 tvrtki, od kojih je samo
jedna dostavila novu pšenicu u Robne zalihe nakon žetve, svije su
tvrtke u postupku vraćanja pšenice, dok ih osam nije vratilo
ništa.
(Hina) tam ds