FRANCUSKA: PARIZ OTVARA KRIZU S BRUXELLESOM OKO PAKTA O STABILNOSTI

Piše: Frano Cetinić PARIZ, 7. rujna (Hina) - Raspet između izbornih obećanja predsjednika Jacquesa Chiraca o smanjenju poreza i obveza koje proistječu iz europskoga Pakta o stabilnosti, francuski se premijer Jean-Pierre Raffarin odlučio za smanjenje poreza na prihod od tri posto.#L# Najavljeno smanjenje poreza u cilju pokretanja posustale privredne aktivnosti prijeti međutim dodatno povećati proračunski deficit koji je već prekoračio tri posto BNP, koliko dopušta Ugovor iz Amsterdama (1997.), i dostići rekordnih četiri posto - ne računajući 10 milijardi eura deficita kase socijalnog osiguranja - sve to u trenutku kad se ukupni javni dug zemlje približava astronomskom iznosu od 1.000 milijardi eura. Objavljujući da Pariz neće poštovati kriterije Pakta o stabilnosti, premijer je Raffarin otvorio besprimjernu krizu u odnosima s Europskom unijom pa je europski povjerenik za trgovinu, Pascal Lamy, upozorio da će Europska komisija "oštro podsjetiti Francusku na njene obveze". Na ovo je premijer Raffarin reagirao tako što je podsjetio samog europovjerenika da se "drži svog mandata", a to su "pregovori s WTO". Odluka o nastavku politike smanjenja poreza naišla je na proturječne ocjene u stručnoj javnosti, udahnula borbenost u redove malaksale lijeve opozicije, ali i podijelila predsjedničku većinu, iz koje su se čuli prijedlozi da se ova mjera privremeno suspendira do "neke bolje prilike". Nakon što je 3. lipnja ove godine upozorena na "pretjerani deficit", Francuskoj su bila dodijeljena četiri mjeseca za polaganje popravnog ispita iz državnih financija, no najnovija premijerova izjava pokazuje ne samo da je Francuska ostala "slab đak u euro zoni" već i da se ne želi popraviti. Europsko će vijeće početkom idućeg mjeseca razmatrati "francuski slučaj" i odlučiti hoće li se i na Francusku primijeniti sankcije zbog "proračunske nediscipline". U tom slučaju Francuska bi na račun Europske unije trebala uplatiti iznos koji odgovara 0,28 posto BNP - oko 4,4 milijarde eura - i koji bi bio blokiran u razdoblju od naviše dvije godine. Ako se za to vrijeme ukloni proračunski deficit, ili smanji ispod tri posto BNP, onda se blokirana suma u cijelosti vraća, u protivnom, ona se dijeli zemljama koje poštuju kriterije Pakta stabilnosti. Suočeni sa sličnim ekonomskim i socijalnim problemima, Pariz i Berlin su u četvrtak predložili zajedničku inicijativu - koju su već neki nazvali "Pakt o nestabilnosti" - koja predviđa pokretanje europskog rasta putem velikih javnih radova. Loša strana cijele zamisli jest u tome što ni Njemačka ni Francuska nemaju financijskih sredstava za njeno ostvarenje - a radi se o sumi od oko 100 milijardi eura - pa se, osim na privatne fondove, računa i na pomoć Europske investicijske banke, osnovne poluge financijske politike Europske unije, drugim riječima, na dobru volju euro- partnera. No, zemlje koje su se strogo pridržavale Pakta o stabilnosti, posebno Španjolska i Nizozemska, traže od Bruxellesa da "trenira strogoću", budući da je to jedini način da se spasi Pakt koji je od uvođenja eura bio i ostao glavno sredstvo koordinacije nacionalnih ekonomskih prilika. "Raffarin preuzima rizik sukoba s Europom", "Pariz izaziva Bruxelles" naslovljuju tako svoja izvješća listovi Le Monde i Parisien, dok vladi bliski Le Figaro gađa iz "mrtvog ugla": "Raffarin Europljanin ne popušta pred Bruxellesom". Već idućeg tjedna (12. i 13. rujna), na sastanku ministara gospodarstva i financija EU u Stresi, moći će se vidjeti koliko je ozbiljno uzeto upozorenje koje je njemački kancelar Gerhard Schroeder iznio u četvrtak nakon susreta s Jacquesom Chiracom: "Naši europski partneri ne bi trebali zaboraviti da je u njihovu vlastitom interesu da velika gospodarstva ne posustanu." Nakon iračke krize ovoga proljeća, ovo je još jedna zvonka demonstracija europske nesloge, koja teško može ohrabriti oklijevajuće Šveđane da se na referendumu iduće nedjelje odluče za ulazak u euro-zonu. (Hina) fcet br