UJEDINJENI NARODI, 1. rujna (Hina) - Američki radnik proizvodi najviše na svijetu, ali radnici u nekim europskim zemljama imaju veću produktivnost, pokazala je u ponedjeljak studija UN-ove Međunarodne organizacije rada (ILO).
UJEDINJENI NARODI, 1. rujna (Hina) - Američki radnik proizvodi
najviše na svijetu, ali radnici u nekim europskim zemljama imaju
veću produktivnost, pokazala je u ponedjeljak studija UN-ove
Međunarodne organizacije rada (ILO). #L#
Prema podacima u ILO-ovoj studiji objavljenoj u Ženevi američka
produktivnost mjerena godišnjim proizvodom po radniku ubrzala je
rast u 2002. godini i po prvi put za dulji period od Drugog svjetskog
rata prešla Europu i Japan i proširila jaz u odnosu na ostatak
svijeta.
Izvješće "Ključni pokazatelji tržišta rada" navodi kako američki
radnik prosječno godišnje proizvede 60.728 dolara, a radnik u
Europskoj uniji prosječno 43.034 dolara. Razlike između pojedinih
zemalja EU-a su značajne tako da Belgija vodi s 54.338 dolara, a
slijede Francuska i Irska s 52.000 dolara te Njemačka s 42.463
dolara.
Jedan od bitnih razloga više američke produktivnosti je veći broj
radnih sati američkog radnika u odnosu na europske zemlje,
napomenuo je ILO. Radnici u tri europske zemlje, Norveškoj,
Francuskoj i Belgiji nadmašuju svoje američke kolege u
produktivnost rada po satu. Norveška je u 2002. ostvarila
proizvodnost od 38 dolara po radnom satu radnika, Francuska 35
dolara, Belgija 34, a Sjedinjene Države 32 dolara.
Američki radnici radili su posječno u 2002. 1.815 sati u usporedbi s
norveškim koji su radili 1.342 sata, švedski 1.581 sat, francuski
1.545 i njemački 1.444.
Osim razlika u broju radnih sati ILO razloge rasta proizvodnosti
američkih radnika i njihov veći učinak od europskih i drugih vidi u
korištenju informatičkih i komunikacijskih tehnologija,
poticajnoj ekonomiji i rastu uslužnih djelatnosti.
Izvješće navodi i kako je, unatoč opadanju od 1,6 posto od 1999. do
2002., odnos broja zaposlenih prema broju stanovnika u Sjedinjenim
Državama sa 62,7 posto ostao značajno viši u odnosu na 56,7 posto
zabilježen u EU.
Usporavanje rasta Bruto domaćeg proizvoda (BDP) koje je započelo
prije tri godine, na što su utjecali teroristički napdi na SAD 11.
rujna 2001., imalo je za posljedicu i opadanje broja radnih sati po
radniku u većini zemalja svijeta, među kojima i SAD i EU. Japan u
kojem su radnici nekad radili mnogo dulje sada rade otprilike isto
koliko i američki. Radnici u Južnoj Koreji rade najdulje na
svijetu, 2.447 sati godišnje, 26 posto dulje nego američki i 46
posto više nego nizozemski koji imaju najmanji broj radnih sati od
svih zemalja za koje postoje podaci, navodi studija.
U nekim gospodarstvima u tranziciji u bivšim komunističkim
zemljama broj radnih sati odražava prijelaz s poljoprivrede na
industriju i usluge kao i s centralizirane ekonomije na tržišnu.
Tako su radnici u Češkoj u 2002. radili 1.980 sati, najviše među
zemljama OECD-a unatoč velikom padu posljednjih godina.
ILO u izvješću sugerira da je rast produktivnosti i zapošljavanja
možda jedini način za smanjenje siromaštva u svijetu.
"Opći svjetski trendovi pokazuju da rast nije dodoljan", rekao je
glavni direktor ILO-a Juan Somavia. "Moramo kao glavne ciljeve
postaviti rast produktivnosti i stvaranje radnih mjesta i
slijediti politiku koja kombinira ove ciljeve s pristojnim
radom".
(Hina) sl nab