BEČ, 5. rujna (Hina/AP) - Kašljanje do dolaska hitne pomoći može spasiti život mnogim bolesnicima u predinfarktnom stanju, tvrdi poljski istraživač dr. Tadeusz Petelenz koji je predložio da se taj postupak rastumači javnosti.
BEČ, 5. rujna (Hina/AP) - Kašljanje do dolaska hitne pomoći može
spasiti život mnogim bolesnicima u predinfarktnom stanju, tvrdi
poljski istraživač dr. Tadeusz Petelenz koji je predložio da se taj
postupak rastumači javnosti. #L#
U tri četvrtine slučajeva infarkt se događa kod kuće, nerijetko
kada je osoba sama. Krvotok se zaustavlja, žrtva gubi svijest i za
par minuta dolazi do oštećenja mozga. Osoba najčešće umire za
četvrt sata.
"Kako je gubitak svijest vrlo brz, ljudi obično nemaju dovoljno
vremena da pozovu pomoć", kazao je dr. Petelenz, profesor u
medicinskoj školi u Katowicama (Poljska). "No kada bi žrtve mogle
ostati pri svijesti dok krvotok ponovno ne proradi i ne dođe pomoć,
njihovi bi izgledi da prežive bili znatno veći."
Elektrošok ili defibrilacija jedina je pomoć kod infarkta.
Kardiopulmonarno oživljavanje može omogućiti da mozak i srce
izdrže još desetak minuta, što je dovoljno dugo vrijeme da prva
pomoć stigne s defibrilatorom.
Dr. Petelentz je predstavio rezultate istraživanja provedenog na
115 osoba koje su se onesvijestile zbog kardiovaskularnih tegoba.
Liječnici su im rastumačili kako će prepoznati njihove simptome,
napose zadihanost, znojenje, umor.
Pacijenti su, osjećajući da bi se mogli onesvijestiti, primijenili
kašljanje u 365 slučajeva. Prema rezultatima, simptomi su nestali u
292 slučaja, a liječnička je intervencija bila potrebna tek u 73
slučaja.
"Svi su bolesnici preživjeli do redovne terapije koja uključuje
ugradnju pace-makera, operaciju srca (55 slučajeva) i
intervenciju", kazao je poljski istraživač.
(Hina) vrad dgk