TRIBINA VIJEĆA ZA RAZVOJ O EKONOMSKIM ODNOSIMA S INOZEMSTVOM

TRIBINA VIJEĆA ZA RAZVOJ O EKONOMSKIM ODNOSIMA S INOZEMSTVOM Hina-Financijski servis Zaduženost države, odnosno javni dug trenutno je u prihvatljivim okvirima, no inozemni dug i stanje platne bilance zabrinjavajući su i treba se 'spremiti na žestoke aktivnosti kako bi se na tom području stvari promijenile', rekao je ministar financija Mato Crkvenac na današnjoj tribini Vijeća za razvoj na temu ekonomskih odnosa s inozemstvom. Vrijeme održavanja ove stručne ekonomske rasprave, ocijenio je Crkvenac, vrlo je dobro, obzirom da će na sutrašnjoj sjednici Vlade raspravljena Informacija o javnom dugu, inozaduženosti i platnoj bilanci, koja bi se idući tjedan trebala naći i pred Saborom. Naglasak u pronalaženju rješenja za taj problem ministar financija dao je izvozu, koji se u Hrvatskoj mora izjednačiti s razvojem. To je orijentacija prema kojoj niti ova Vlada nije previše učinila, kazao je. U tom cilju Vladi će biti predložen niz mjera - od institucionalne, organizacijske i financijske potpore izvoza, istraživanja, razvoja novih proizvoda i obrazovanja do sufinanciranja projekata unapređenja konkurentnosti hrvatskih poduzeća. Crkvenac je posebno izdvojio pitanje uvoza opreme, primjerice vrlo skupih komunalnih ili vatrogasnih vozila, koji se mogu proizvoditi i u Hrvatskoj partnerskim odnosom između domaćih i inozemnih kompanija. Kao primjer naveo je suradnju DaimlerChryslera i ozaljske tvrtke IM Metal na proizvodnji vatrogasnih vozila kako za domaće, tako i za regionalno tržište, u kojoj će sudjelovati cijeli niz domaćih kooperanata. Dodao je kako će na duži rok biti nužno posvetiti veliku pozornost regiji i povezivanju u regiji, aktivnijoj industrijskoj politici, posebice u industrijama koje su izgubile pozicije (drvna, tekstilna, metalna), napretku turizma i prometa i sl. Prepreka u ostvarivanju tog cilja su prejaki lobiji uvoznika, trgovaca, mešetara i ponekih političara kojima odgovora da se što više uvozi, rekao je Crkvenac, ne želeći konkretizirati. Neki od sudionika tribine, pak, kao prepreke rastu izvoza te smanjivanja inozaduženja naveli su tečaj kune, koji je fiksiran već niz godina, kao i nedovoljno restrukturirano gospodarstvo. Tako je Dražen Kalogjera naveo da se navršava deset godina tzv. stabilizacijskog programa koji je istina rezultirao antiinflacijskim učincima, ali je djelovao posve antirazvojno. Pritom je naveo kako i pitanje tečaja treba sagledavati u širem okviru - primjerice koliko je tečaj eura u brodogradnji kada se aktiviraju državna jamstva te kolika je onda cijena njenog izvoza.