BEOGRAD, 4. rujna (Hina) - Atentat na srbijanskog premijera Zorana Đinđića je pripreman od kraja 2002. godine do samog atentata 12. ožujka 2003. a u organizaciju su bile uključene 44 osobe,kaže se u optužnici Specijalnog tužiteljstva
u Beogradu, koju objavljuje dnevnik "Glas javnosti".
BEOGRAD, 4. rujna (Hina) - Atentat na srbijanskog premijera Zorana
Đinđića je pripreman od kraja 2002. godine do samog atentata 12.
ožujka 2003. a u organizaciju su bile uključene 44 osobe,kaže se u
optužnici Specijalnog tužiteljstva u Beogradu, koju objavljuje
dnevnik "Glas javnosti".#L#
Za Milorada Lukovića Legiju, bivšeg zapovjednika jedinice za
specijalne operacije (koji je u bijegu) i Dušana Spasojevića
Šiptara, vođe "Zemunskog klana" (ubijenoga u policijskoj akciji
uhićenja), Specijalno tužiteljstvo u optužnici tvrdi da su
organizirali premijerovo ubistvo. Zvezdan Jovanović Zveki, bivši
pomoćnik zapovjednika JSO, tereti se da je izravni izvršitelj
ubojstva pucnjem iz snajpera.
Na srbijanskog premijera su tri puta pokušavani atentati, od kojih
je treći uspio, kaže se u optužnici. Prvi pokušaj bio je 16.
veljače, kad se Đinđić vraćao s Kopaonika, a drugi samo pet dana
kasnije, kad je atentat pokušan na auto-putu ka surčinskom
aerodromu i to kamionom kojega je vozio Dejan Milenković Bagzi (još
u bijegu).
Optuženi Ninoslav Konstatinović, koji je sudjelovao i u prvom
pokušaju atentata, 10. i 11. ožujka provjeravao jesu li uredi na
drugom katu zgrade u Ulici admirala Geprata 14 i dalje prazni. Zatim
je pozvao Zvezdana Jovanovića i Aleksandra Simovića, koji su sa
sobom nosili snajper kojega im je dao Milorad Luković Legija.
Jovanović i Simović su 10. i 11. ožujka proveli u zgradi iz koje je
12. ožujka Zvezdan Jovanović ispalio dva snajperska hica, od kojih
je jedan usmrtio premijera Đinđića, a drugi ranio njegovog
tjelohranitelja. Atentatori su pobjegli u automobilu kojega je
vozio, također još odbjegli, Vladimir Milisavljević Budala.
U dva pokušaja atentata i samog ubojstva sudjelovalo je 15 osoba. U
pripremi su, među ostalima, bili umiješani i Borislav Mikelić,
bivši predsjednik tzv. vlade RSK i general Aleksandar Tomić, tada
načelnik Uprave sigurnosti Vojske SR Jugoslavije,
U optužnici se za generala Aleksandra Tomića kaže da je podržavao
Legiju i Spasojevića i govorio im da, pošto se uhiti generala
Momčila Perišića, treba uhititi cijelu Vladu Srbije i organizirati
državni udar, kao i da se specijalna jedinica Vojske Jugoslavije
"Kobre" neće suprotstavljati Jedinici za specijalne operacije, nad
kojom je - kako se tvrdi - Luković Legija i dalje imao kontrolu.
Borislava Mikelića optužnica tereti da je u zemunskoj Šilerovoj
ulici i u svom beogradskom stanu zakazivao sastanke Aleksandra
Tomića s Legijom i Spasojevićem, i obavještavao ih je li glavna
haaška tužiteljica Carla del Ponte donijela haaške optužnice
protiv Legije i Vojislava Šešelja.
Među 44 optužena je i Dragan Vujičić, koji je spomenutoj skupini
dojavljivao šta se događa u republičkoj vladi, kao i o
isporučivanju pripadnika JSO Haaškom sudu. Pored Vujičića,
optužnica je podignuta i protiv Predraga Maletića zato što je
skrivao trojicu zavjerenika, kao i tri odvjetnika, Slobodana
Milojevića, Nikolu Đugumovića i Miodraga Gligorijevića, koji su,
navodi se, posredstvom medija kompromitirali rad policije i suda.
Optuženi su još i Gradiša Katić, urednik "Identiteta", čiji je
list, kako je istraga pokazala, financirao Dušan Spasojević, kao i
Toni Gavrić, radnik MUP-a Srbije, koji je Bagziju prenosio podatke
o mjestu boravka Ljubiše Buhe Čumeta, danas zaštićenog svjedoka u
predstojećem procesu. Također, za odavanje informacija iz MUP-a
Legiji i Spasojeviću optužen je i policijski inspektor Slobodan
Pažin, koji je to radio još od 1998. godine.
Suđenje bi, prema najavama, trebalo početi krajem listopada.
(Hina) ttag sb