ZAGREB, 21 kolovoza (Hina) - Stručna državna povjerenstva SCG-a i Hrvatske za utvrđivanje granice između SCG-a i Hrvatske nakon sastanka u Zagrebu ocijenila su kako je postignut napredak Zagrebu, no ta je tema "stigla i na naslovnice
hrvatskih medija" uz "već uobičajeno 'dosoljavanje' o patnjama hrvatskih građana koji navodno ne mogu do svojih njiva na vojvođanskoj strani", piše dopisnik iz Zagreba beogradske Politike.
ZAGREB, 21 kolovoza (Hina) - Stručna državna povjerenstva SCG-a i
Hrvatske za utvrđivanje granice između SCG-a i Hrvatske nakon
sastanka u Zagrebu ocijenila su kako je postignut napredak Zagrebu,
no ta je tema "stigla i na naslovnice hrvatskih medija" uz "već
uobičajeno 'dosoljavanje' o patnjama hrvatskih građana koji
navodno ne mogu do svojih njiva na vojvođanskoj strani", piše
dopisnik iz Zagreba beogradske Politike.#L#
U Hrvatskoj se u pitanju granice na Dunavu sa SCG-om ponovno
aktualizira "tvrdo stajalište" i ustraje na razgraničenju na
temelju katastarskih karata prema kojima hrvatska strana potražuje
oko 11.000 hektara na vojvođanskoj strani, dok na njenoj strani
Dunava po tome Vojvodini, odnosno Srbiji, pripada 3.000 hektara
teritorija, piše dopisnik lista i ocjenjuje kako je to "stara priča
o pomicanju Dunava prema zapadu, a ti katastri su još iz
austrougarskih vremena kada na tom prostoru nije bilo ni Hrvatske
ni Srbije kao država, već je postojala samo jedna carevina".
To se pitanje "kao poseban problem nije postavilo ni kod pravljenja
unutarnjih republičkih granica jugoslavenske federacije poslije
oslobođenja 1945, jer smo svi tada bili 'jedno', a republičke
granice 'kao šare na jedinstvenoj mramornoj ploči', tj. više
simbolika, kako je to govorio Tito a mi u to vjerovali", stoji u
članku. "Stvar se poslije proteklog građanskog rata i raspada
Jugoslavije pokazala sasvim drugačijom, a hrvatska strana je
objeručke prihvatila ocjenu Badinterove komisije (inače
neobvezujućih stavova) da avnojske granice dotadašnjih
jugoslavenskih republika postaju njihove međudržavne granice",
piše Politika.
(Hina) nper akoz