ZAGREB, 14, kolovoza, (Hina) - General Blagoje Grahovac, savjetnik za obranu i sigurnost Svetozara Marovića, predsjednika SCG-a, za beogradski Blic govori o promjenama u vojsci SCG koje on smatra "nedovoljno brzim i nedovoljno
dubokima", iznoseći i svoj prijedlog reforme Vojske SCG.
ZAGREB, 14, kolovoza, (Hina) - General Blagoje Grahovac, savjetnik
za obranu i sigurnost Svetozara Marovića, predsjednika SCG-a, za
beogradski Blic govori o promjenama u vojsci SCG koje on smatra
"nedovoljno brzim i nedovoljno dubokima", iznoseći i svoj
prijedlog reforme Vojske SCG.#L#
"Smatram da vanjska agresija na SCG nije moguća" tvrdi Grahovac, no
kako je načelnik GŠ Vojske SCG, general Branko Krga naveo da je
vanjska agresija moguća, Grahovac kaže da "ukoliko državni organi
prihvate tu mogućnost, mora se navesti od koga mi to možemo biti
napadnuti".
Prema Grahovcu, sigurnosni rizici za SCG danas su "terorizam,
oružane pobune", te "organizirani kriminal i rizici izazvani
prirodnim i umjetno prouzročenim katastrofama". "Bitno je da to
nije klasičan rat, već, kako ih ja zovem, recidivi rata", kaže
Grahovac. Za sigurnosne potrebe SCG-a bile bi dovoljne oružane
snage od 15000 ljudi, tvrdi Grahovac, ali predlaže i broj od
25000 "jer na našim prostorima ima dosta predrasuda po pitanjima
rata i mira".
"Za obranu od recidiva rata potrebni su policija i obalna straža", s
tim da je za obalnu stražu "dovoljno manje od 400 profesionalaca. Po
istoj metodologiji, u zrakoplovstvu su potrebne drugačije snage s
manje od 1300 profesionalaca", smatra Grahovac. Grahovac u
razgovoru za list iznosi i prijedlog izgradnje zajedničkog
obrambenog sistema država zapadnog Balkana. "Ta suradnja bi
obuhvatila Hrvatsku, BiH, SCG, Makedoniju i Albaniju. U početku bi
se oformio zajednički bataljun na proporcionalnom principu", kaže
Grahovac. Ta bi bojna bila potčinjena snagama KFOR-a na Kosovu, a
kasnije bi se, predlaže Grahovac, formirala po istom modelu brigada
i zajednički korpus od 15000 ljudi koji bi bio jači od nacionalnih
vojski. Koordinator projekta bio bi NATO, a subkoordinatori Pakt
stabilnosti i države Slovenija i Grčka. Slovenija zato jer je
"primjer demokratskog i gospodarskog razvoja, na pragu je ulaska u
NATO, zainteresirana je za prostor bivše Jugoslavije i pokazala je
da najbrže prihvaća zapadne standarde. Isto vrijedi i za Grčku",
pojašnjava Grahovac.
(Hina) nper akoz