CRKVENAC: DUG DRŽAVE PRIHVATLJIV; ROHATINSKI: INODUG SE NE SMIJE

CRKVENAC: DUG DRŽAVE PRIHVATLJIV; ROHATINSKI: INODUG SE NE SMIJE POVEĆAVATI HINA - Financijski servis "Dug, bez obzira tko je njegov nositelj, je dug zemlje i morat će ga vratiti cijela zemlja", upozorio je danas guverner Hrvatske narodne banke Željko Rohatinski, navodeći da je ukupni hrvatski inozemni dug dosegnuo oko 68 posto BDP-a, i krajem lipnja je iznosio gotovo 19 milijardi dolara. Rohatinski je to upozorenje izrekao na konferenciji za novinare koju je u Ministarstvu financija održao zajedno s resornim ministrom Matom Crkvencem koji pak ocjenjuje da je javni dug države u granicama prihvatljivog. Dug države, u kojem su državni unutarnji i inozemni dug, dug državnih institucija, javnih poduzeća, dugovi lokalnih jedinica, kao i dana državna jamstva, koncem lipnja ove godine iznosio je 50,8 posto BDP-a. Taj dug iduću godinu neće porasti više od 52 posto BDP- a, kaže Crkvenac, podsjećajući na standard da je državni dug do 60 posto BDP-a prihvatljiv. Ocjenu o prihvatljivom dugu države Rohatinski nije želio komentirati. "Ne želim, niti mogu komentirati stavove Ministarstva,... Međutim, stvari ne treba gledati simplificirano", kazao je. Ilustrirao je to podatcima o rastu ino-zaduženja u prvih šest mjeseci ove godine tijekom kojih je ukupni dug povećan za 3,2 milijarde dolara, a kada se isključi efekt deprecijacije dolara, za 2,1 milijardu kuna. Pri tome je državni dug povećan za 654 milijuna dolara, banaka za 659 milijuna, a poduzeća za 785 milijuna dolara. "Moglo bi se kazati kako se banke i ostali subjekti zadužuju mnogo više od same države. Međutim, to je samo jedna strana priče", rekao je Rohatinski. Objašnjava da banke svoje zaduženje putem kredita plasiraju stanovništvu, tvrtkama, državi, a zaduženja poduzeća osigurana su kvalitetnim kolateralima, često su to državne garancije. Rohatinski je posebno upozorio na problem porasta deficita tekućih transakcija platne bilance sa 3,7 posto BDP-a u 2001., na 7,1 posto BDP-a u prošloj godini. Kao jedan od primarnih ciljeva ekonomske politike naveo je smanjenje tog deficita na oko 5,5 posto BDP-a u ovoj godini, s nastavkom tendencije daljnjeg smanjenja. Ciljevi su i ne dopustiti povećanje inozemnog duga u BDP-u (68 posto BDP-a), te daljnje smanjenje fiskalnog deficita na 4,6 posto BDP-a i zadržavanje državnih garancija na apsolutno neizmijenjenoj razini, kazao je Rohatinski. Ističe da nitko nema iluzija da je problem mali, niti da se može riješiti samo restrikcijom uvoza. Rješenje je u kreiranju nacionalnog izvoznog programa, poručio je guverner. Rohatinski je podsjetio da je središnja banka početkom godine uvela mjere za ograničavanje kreditne ekspanzije, te da je tijekom razgovora s MMF-om izrazila spremnost da, u slučaju da se te mjere pokažu nedostatnim, poduzme i druge mjere monetarne politike. Prema iznijetim podatcima, plasmani banaka nefinancijskom sektoru u prvih su sedam mjeseci ove godine porasli za 7,9 posto, novčana masa porasla je za 11,2 posto, a neto domaća aktiva za 12,2 posto. "Rast svih monetarnih agregata prepolovljen je u odnosu na prošlu godinu", kazao je Rohatinski. No, kaže da ne zna hoće li to biti dovoljno da se ostvare ciljevi vezani za platnu bilancu. Najavio je pak da će HNB djelovati preventivno, i prije dolaska misije MMF-a u rujnu. Guverner je za kraj kolovoza najavio izvanrednu sjednicu Savjeta HNB-a na kojoj će predložiti mjere dodatne imobilizacije kunske likvidnosti - povećanje izdvajanja deviznog dijela obvezne rezerve sa 25 na 35 posto. Efekt bi bio imobiliziranje oko 2,1 milijardu kuna. Ako ta mjera ne da rezultate, HNB će povećati opću stopu obvezne rezerve sa 19 na 22 posto, a ako ni ta mjera ne donese željene rezultate, Rohatinski najavljuje mogućnost daljnjih restrikcija, odnosno uvođenje beskamatvnog depozita za zaduživanje banaka u inozemstvu u iznosu 30 posto tog zaduženja. Guverner je najavio i da se iduće godine neće obnoviti ovogodišnja mjera ograničavanja plasmana banaka na 16 posto, već će se ići s drugačijim instrumentarijem.