CRKVENAC: REBALANSA PRORAČUNA NEĆE BITI, SAMO RESTRUKTURIRANJA CRKVENAC: REBALANSA PRORAČUNA NEĆE BITI, SAMO RESTRUKTURIRANJAHina- Financijski servis Državni proračun za 2004., kao i ukupna ekonomska politika, temeljit će se na
nastavku dinamičnog gospodarskog rasta od oko 5 posto, istaknuo je danas ministar financija Mato Crkvenac, najavljujući da Ministarstvo priprema i neka 'fina podešavanja' u poreznom sustavu prema načelu da oni koji imaju više i više doprinose općoj dobrobiti. Ministarstvo financija, najavio je, pripremit će za desetak dana i dokumente koji će Vladi omogućiti da na široj osnovi izvrši restrukturiranje proračuna. No, riječ je samo o 'podešavanju unutarnje strukture proračuna', budući potrebe za rebalansom nema, kazao je na današnjoj konferenciji za novinare ministar financija Mato Crkvenac. Predviđena razina prihoda i rashoda neće se mijenjati, već će doći do promjene strukture proračuna uslijed troška zbog suše, većih izdataka Fonda za razvoj i zapošljavanje (zbog rasta zapošljavanja), zatim zbog većih izdataka za reformu u Ministarstvu obrane, većih socijalnim izdataka i sl., ustvrdio je Crkvenac. Najavio je i kako će Ministarstvo u istom razdoblju pripremiti neka
CRKVENAC: REBALANSA PRORAČUNA NEĆE BITI, SAMO RESTRUKTURIRANJA
Hina- Financijski servis
Državni proračun za 2004., kao i ukupna ekonomska politika,
temeljit će se na nastavku dinamičnog gospodarskog rasta od oko 5
posto, istaknuo je danas ministar financija Mato Crkvenac,
najavljujući da Ministarstvo priprema i neka 'fina podešavanja' u
poreznom sustavu prema načelu da oni koji imaju više i više
doprinose općoj dobrobiti.
Ministarstvo financija, najavio je, pripremit će za desetak dana i
dokumente koji će Vladi omogućiti da na široj osnovi izvrši
restrukturiranje proračuna. No, riječ je samo o 'podešavanju
unutarnje strukture proračuna', budući potrebe za rebalansom nema,
kazao je na današnjoj konferenciji za novinare ministar financija
Mato Crkvenac.
Predviđena razina prihoda i rashoda neće se mijenjati, već će doći
do promjene strukture proračuna uslijed troška zbog suše, većih
izdataka Fonda za razvoj i zapošljavanje (zbog rasta
zapošljavanja), zatim zbog većih izdataka za reformu u
Ministarstvu obrane, većih socijalnim izdataka i sl., ustvrdio je
Crkvenac.
Najavio je i kako će Ministarstvo u istom razdoblju pripremiti neka
'fina podešavanja' u poreznom sustavu. Riječ je o korekcijama prema
načelu da oni koji imaju više i više doprinose općoj dobrobiti,
odnosno da teret za bogatije bude veći nego sada. Na novinarski upit
da li se radi o uvođenju nekog novog poreza, primjerice svojevrsnog
'poreza na bogate' ili pak o promjenama u postojećim poreznim
stopama, Crkvenac je rekao kako se 'ne priprema bilo koji novi
zahvat u poreznom sustavu'.
Iako podizanje poreznih stopa ili nove poreze ne treba isključiti u
dužem razdoblju, trenutno se priprema samo učinkovitije
oporezivanje na temelju postojećih poreza, odnosno smanjivanje
evazije u nizu djelatnosti, poput trenutno aktualnog turizma,
rekao je ministar financija.
Dodao je kako će u idućih desetak dana biti dovršena i radna verzija
državnog proračuna za iduću godinu. Državni proračun, pa i ukupna
ekonomska politika temeljit će se na nastavku dinamičnog
gospodarskog rasta (od oko 5 posto), niske stope inflacije na
razini europskog prosjeka (od 1,5 posto) te padu nezaposlenosti -
početkom 2004. Crkvenac očekuje manje od 300 tisuća nezaposlenih.
Također, dok su prijašnjih, pa i ove godine, tekući rashodi u
prosjeku bili za 4 milijarde kuna veći od tekućih prihoda,
proračunom za iduću godinu želi se postići da se tekući rashodi
financiraju tekućim prihodima.
Kao jedina područja koja će u narednim godinama zahtijevati osobitu
pozornosti i brigu ekonomske politike Crkvenac je izdvojio platnu
bilancu, zaduživanje i deficit. Rekao je kako ukupna ekonomska
politika mora zaustaviti povećanje javnog duga, koji je sada na
razini od oko 51 posto BDP-a, a koji u dužem razdoblju ne bi smio
biti veći od 52 do 55 posto.
Iako projekcije proračuna za iduću godinu nisu gotove, plan je da se
deficit opće države kreće oko 3,8 posto, a središnje države na oko 2
posto, rekao je ministar financija, dodajući kako ukupni proračun
ne bi smio rasti po stopi većoj od stope rasta BDP-a.