ZAGREB, 7. kolovoza (Hina) - Hrvatsko ribarstvo trenutno karakteriziraju nedostatna proizvodnja, ali i potrošnja ribe dvostruko niža od svjetskog prosjeka, no organizacijom tržišta, prateće logistike i infrastrukture ribarstvo bi
moglo postati važan gospodarski sektor s pozitivnim učincima u gospodarskom, socijalnom i ekološkom smislu.
ZAGREB, 7. kolovoza (Hina) - Hrvatsko ribarstvo trenutno
karakteriziraju nedostatna proizvodnja, ali i potrošnja ribe
dvostruko niža od svjetskog prosjeka, no organizacijom tržišta,
prateće logistike i infrastrukture ribarstvo bi moglo postati
važan gospodarski sektor s pozitivnim učincima u gospodarskom,
socijalnom i ekološkom smislu.#L#
Stoji to u Nacionalnom programu proizvodnje i potrošnje ribe u
Hrvatskoj, kojeg je Vlada nedavno utvrdila ja i poslala Saboru na
razmatranje. Program je izradilo Ministarstvo poljoprivrede i
šumarstva (MPŠ), i to na temelju Strategije razvoja poljoprivrede i
ribarstva. Kao rok provedbe Programa MPŠ predviđa pet godina, a
financijska sredstva 'namaknula' bi se iz državnog ili lokalnih
proračuna, kreditima, poduzetničkim kapitalom, iz fondova EU i
donacija.
Hrvatska trenutno proizvodi oko 35 tisuća tona robe i školjkaša,
dok domaće tržište, uključujući i industriju prerade, ima potrebe
za najmanje 65 tisuća tona, što je količina koju Hrvatska posve može
zadovoljiti obzirom na prirodne potencijale, stoji u Polaznim
osnovama Programa.
Po potrošnji ribe Hrvatska je pri dnu svjetske ljestvice - hrvatski
prosjek iznosi svega 8 kilograma po stanovniku, a svjetski oko 16
kilograma po stanovniku. Za dostizanje tog prosjeka Programom se uz
povećanje proizvodnje predviđa i pojeftinjenje ribe i ribljih
proizvoda smanjivanjem broja posrednika između proizvođača i
trgovca, manjim transportnim troškovima i sl.
Program se temelji na šest područja djelovanja - izgradnji
ribolovne flote, izgradnji ili dovršetku 20-ak ribarskih luka i
pristaništa, održivom razvitku akvakulture, organiziranju
sustava prometovanja i trgovanja robom, obrazovanja ljudskog
potencijala u ribarstvu te afirmaciji ribarskog zadrugarstva.
Najobimniji i najskuplji dio Programa je plan izgradnje 30 plovila,
čime bi se, uz adaptaciju i modernizaciju postojeće ribolovne flote
omogućilo povećanje ulova na oko 50 tisuća tona ili 10 tisuća tona
više nego danas. Cijena ispunjenja tog cilja je 45 milijuna eura, od
čega bi se iz državnog proračuna osiguralo 10 milijuna uz dodatnih
31,5 milijuna eura državnih jamstava.
Organizacija tržišta temeljila bi se na izgradnji infrastrukture,
uz što je usko vezan projekt gradnje autocesta, kao i na izgradnji
20-ak ribarskih luka. Ipak, možda naznačajniji dio sređivanja
stanja na tržištu jest plan organizacije mjesta za prikupljanje i
prodaju ribe (npr. u luci ili pristaništu), stanica za prodaju riba
na veliko u 20-ak primorskih gradova te aukcijske prodaje na
desetak veletržnica u gradovima na obali te Zagrebu i Osijeku.
U MPŠ-u očekuju da bi se provedba ovog programa, osim povećanja
proizvodnje i potrošnje ribe, osiguralo i preveniranje sive
ekonomije u ribarstvu, poboljšali uvjeti života i rada ribara (npr.
otvaranjem novih radnih mjesta), povećala atraktivnost i sigurnost
ulaganja u taj sektor te obogatila turistička ponuda.
U širem smislu, očekuju u MPŠ-u, to bi se odrazilo na povećanje
izvoza i ukupnu deviznu bilancu države, smanjivanje nezaposlenosti
i oživljavanje prateće industrije, ali i smanjenje depopulacije
hrvatskih otoka.
(Hina) rub ds