ZAGREB, 1. kolovoza (Hina) - Hrvatska će u svim svojim akcijama u vezi gospodarskog pojasa na Jadranu, koje priprema posebno osnovana Vladina Radna skupina strogo voditi računa o strateškim postavkama Europske unije glede reformi
Zajedničke ribarske politike i širenja nacionalnih jurisdikcija, ali također poštujući i odredbe Konvenciju o pravu mora.
ZAGREB, 1. kolovoza (Hina) - Hrvatska će u svim svojim akcijama u
vezi gospodarskog pojasa na Jadranu, koje priprema posebno
osnovana Vladina Radna skupina strogo voditi računa o strateškim
postavkama Europske unije glede reformi Zajedničke ribarske
politike i širenja nacionalnih jurisdikcija, ali također poštujući
i odredbe Konvenciju o pravu mora.#L#
Ističe se to u današnjoj obavijesti Ministarstva poljoprivrede i
ribarstva (MPŠ) o temi "isključivog gospodarskog pojasa (IGP) na
Jadranu".
Napominje se kako je unutar Europske unije došlo do značajnih
promjena u pristupu prema pitanju širenja jurisdikcije sredozemnih
država na moru, te je nepodijeljeno mišljenje da se u režima
otvorenog mora ("svačije i ničije more") ne može osigurati
gospodarenje živim bogatstvima na dugoročno održivoj osnovi. EU
predlaže proširenje nacionalnih jurisdikcija izvan
teritorijalnog mora kroz institut proglašenje tzv. zaštitnih
ribolovnih zona (ZRZ), na način kako je to učinila Španjolska, dok
je npr. Francuska nedavno proglasila zaštićenu ekološku zonu u
Sredozemlju. Potrebno je naglasiti, napominju iz MPŠ-a, da su
ribolovna jednako kao i ekološka zona samo pojedine funkcije
isključivog gospodarskog pojasa (IGP) kojim je prema međunarodnom
pravu omogućeno zemljama da ga unilateralno proglase stječući tako
suverena prava iskorištavanja, zaštite i istraživanja.
Iz Ministarstva pritom ističu kako se kroz poduzete intenzivne
diplomatske aktivnosti i kontakte sa susjednim državama kao i
predstavnicima Europske komisije za ribarstvo traže najbolja
rješenja. Napominju da je Ugovorom između SFRJ i Italije iz 1968.
razgraničen epikontinentalni pojas Jadrana čime je podijeljeno
podmorje. Preostaje, dakle, zaštita ribarskih resursa, ekološka
zaštita, pitanje kontrole i sigurnosti na moru. Nalazimo visoku
razinu suglasnosti oko potrebe isključenje trećih zastava, odnosno
brodova-tvornica koji ribare u Jadranu (Japan, Kina, Koreja,
Panama...), jednako tako i o pitanju problema tzv. ilegalnog,
nereguliranog i neprijavljenog ribolova, naglašavaju iz MPŠ-a.
Dodaju kako je zajednička briga i strepnja od mogućeg izljeva
nafte, havarijom broda tipa "Prestige", koji bi po općoj procjeni
prouzročio višegodišnju gospodarsku (turizam, akvakultura) i
ekološku katastrofu za sve zemlje jadranskog bazena.
Sva ova razmišljanja dijele i naši susjedi s kojima se intenzivno
razgovara o svim elementima hrvatskog viđenja problema, jednako
tako i o budućoj suradnji na zaštiti Jadrana i unapređenju njegovih
bioloških bogatstava, napominju iz Ministarstva poljoprivrede i
šumarstva.
Isključivi gospodarski pojas kako ga je definirala Konvencija o
pravu mora je nesumnjivo optimalna varijanta za zadovoljenje
naših, a želimo vjerovati i zajedničkih interesa u jadranskom
bazenu, ocjenjuje se u Ministarstvu.
Pritom se ističe kako primarni cilj nije monopoliziranje resursa,
nego prije svega racionalno i na održivoj osnovi utemeljeno
gospodarenje morskim bogatstvima Jadrana imajući u vidu socio-
ekonomske učinke ribarstva za obalni pojas, opstojnost i život na
otocima, te činjenicu da, uz turizam, razvitak ribarstva ima važnu
ulogu u daljnjoj afirmaciji Hrvatske kao sredozemne države.
Proglašenjem isključivog gospodarskog pojasa otvorila bi se
mogućnost za sklapanje sporazuma o ribarstvu između RH i EZ čime bi
se ribarskim brodovima Zajednice dopustio pristup iskorištavanju
viška dopustivog izlova uz odgovarajuću naknadu, navodi se
priopćenju iz Ministarstva poljoprivrede i šumarstva.
(Hina) pp ds