ZAGREB, 6. kolovoza (Hina) - Hrvatska je na inozemna tržišta u prvoj polovici ove godine izvezla roba u vrijednosti od 20,3 milijarde kuna ili 2,9 milijardi američkih dolara, dok je vrijednost uvoza bila više nego dvostruko veća i
iznosila je više od 45,1 milijarde kuna ili 6,6 milijardi dolara, pokazuju privremeni podaci Državnog zavoda za statistiku (DZS).
ZAGREB, 6. kolovoza (Hina) - Hrvatska je na inozemna tržišta u prvoj
polovici ove godine izvezla roba u vrijednosti od 20,3 milijarde
kuna ili 2,9 milijardi američkih dolara, dok je vrijednost uvoza
bila više nego dvostruko veća i iznosila je više od 45,1 milijarde
kuna ili 6,6 milijardi dolara, pokazuju privremeni podaci Državnog
zavoda za statistiku (DZS).#L#
Pokrivenost uvoza izvozom iznosila je niskih 44,9 posto, dok je
vanjskotrgovinski deficit na kraju lipnja iznosio 24,8 milijardi
kuna ili više od 3,6 milijardi dolara.
Hrvatski manjak u vanjskotrgovinskoj razmjeni s inozemstvom u
prvoj je polovici ove godine povećan za 38,4 posto u odnosu na prvo
prošlogodišnje polugodište te je za 672 milijuna dolara premašio
vrijednost izvoza.
Izražen u kunama, hrvatski je izvoz u prvih šest ovogodišnjih
mjeseci u odnosu na isto razdoblje lani povećan za 8,4 posto, a uvoz
za 11,9 posto, dok je izražen u dolarima izvoz veći za 31,1 posto, a
uvoz za 35 posto. Takva razlika posljedica je pada tečaja američke
valute prema kuni u istom razdoblju za više od 17 posto.
Više od polovice ukupnog izvoza u prvoj polovici ove godine,
točnije 49,7 posto ili više od 1,47 milijardi USD ostvareno je
izvozom nakon unutarnje proizvodnje (sustav odgode plaćanja
carine), odnosno nakon doradnih ili tzv. lohn poslova. Istodobno je
udio redovitog izvoza, čija je vrijednost iznosila 1,35 milijardu
USD, bio je 45,8 posto.
Podaci DZS-a ipak pokazuju da je vrijednost redovnog izvoza u
odnosu na prvih šest mjeseci prošle godine, povećana za 54,7 posto,
dok je izvoz nakon unutarnje proizvodnje (odgoda plaćanja carine)
porastao po znatno manjoj stopi od 15,7 posto.
Glavninu hrvatskog izvoza, ali i uvoza u promatranim je mjesecima
ostvarila prerađivačka industrija, čiji je izvoz ukupno iznosio
više od 2,7 milijardi USD. U odnosu na isto razdoblje lani izvoz
prerađivačke industrije povećan je 29,1 posto, a uvoz je istodobno
povećan 36,8 posto, na 5,8 milijardi USD.
U okviru prerađivačke industrije vrijednosno najveći izvoz - od 372
milijuna USD, ostvarila je brodogradnja, koja se statistički vodi
kao djelatnost proizvodnje ostalih prijevoznih sredstava. Izvoz
brodogradnje u prvih je šest mjeseci ove godine povećan za 25,6
posto.
Rast izvoza od početka siječnja do kraja lipnja bilježe i ostale
značajnije grana prerađivačke industrije, poput proizvodnje hrane
i pića (41,2 posto), tekstila (28,5 posto) i namještaja (25
posto).
Promatrano prema Standardnoj međunarodnoj trgovinskoj
klasifikaciji, najveći dio hrvatskog izvoza u prvih šest mjeseci
odnosio se na strojeve i transportne uređaje (869,1 milijun USD) te
razne gotove proizvode (576,3 milijuna USD).
Hrane i živih životinja Hrvatska je istodobno izvezla u vrijednosti
od 276 milijuna USD ili 63,9 posto više nego u isto vrijeme 2002., a
uvezla za 461,2 milijuna USD ili 33,5 posto više. U tom je segmentu
vrijednosno najveći bio izvoz šećera i proizvoda od šećera te meda
(68,2 milijuna USD). Izvoz tih proizvoda ujedno bilježi i najveći
porast u odnosu na isto razdoblje lani - od čak 155 posto. Također
visokih 112,5 posto, na 37,3 milijuna kuna, povećan je i izvoz
hrvatskih žitarica i žitarskih proizvoda.
Najznačajniji hrvatski vanjskotrgovinski partner i u prvih šest
ovogodišnjih mjeseci ostale su zemlje Europske unije, na koje
'otpada' više od polovice hrvatskog izvoza - 1,65 milijardi USD,
kao i najveći dio uvoza ili 3,77 milijardi USD.
Među njima predvodi Italija, u koju je izvezeno roba u vrijednosti
772 milijuna USD (porast od 35,1 posto), a iz koje je uvoz u Hrvatsku
iznosio čak 1,14 milijardi USD (rast od 27 posto).
Po vrijednosti hrvatskog izvoza nakon Italije slijedi Bosna i
Hercegovina, dok je prema veličini uvoza na drugom mjestu Njemačka.
U BiH je, naime, u prvih šest ovogodišnjih mjeseci izvezeno roba za
gotovo 400 milijuna USD (rast od 33,2 posto), dok je uvoz iz te
zemlje iznosio 91,9 milijuna dolara (25 posto više).
U Njemačku je, pak, istodobno izvezeno roba za 364,5 milijuna
dolara (porast od 28,9 posto), a iz te je zemlje uvoz iznosio više od
milijardu dolara (33,7 posto više nego lani).
BiH je tako i u prvoj polovici ove godine ostala jedna od rijetkih
europskih zemalja s kojima Hrvatska bilježi značajan višak u
vanjskotrgovinskoj razmjeni. Uz tu zemlju u prvih je šest mjeseci
to bio slučaj još samo u razmjeni s Albanijom, Letonijom i Litvom,
Maltom te Srbijom i Crnom Gorom.
(Hina) rub ds