ZAGREB, 7. srpnja (Hina) - Od početka ove godine do kraja svibnja Hrvatska je na inozemna tržišta izvezla roba u vrijednosti od 16,7 milijardi kuna ili 2,4 milijarde američkih dolara, dok je vrijednost uvoza bila više nego dvostruko
veća i iznosila je 37,7 milijardi kuna ili 5,4 milijarde dolara, pokazuju privremeni podaci Državnog zavoda za statistiku (DZS).
ZAGREB, 7. srpnja (Hina) - Od početka ove godine do kraja svibnja
Hrvatska je na inozemna tržišta izvezla roba u vrijednosti od 16,7
milijardi kuna ili 2,4 milijarde američkih dolara, dok je
vrijednost uvoza bila više nego dvostruko veća i iznosila je 37,7
milijardi kuna ili 5,4 milijarde dolara, pokazuju privremeni
podaci Državnog zavoda za statistiku (DZS).#L#
Pokrivenost uvoza izvozom iznosila je niskih 44,3 posto, dok je
vanjskotrgovinski deficit na kraju svibnja iznosio gotovo 21
milijardu kuna ili više od 3,03 milijarde dolara.
Izražen u kunama, hrvatski je izvoz u prvih pet ovogodišnjih
mjeseci u odnosu na isto razdoblje lani povećan za 5,1 posto, a uvoz
za 13,9 posto, dok je izražen u dolarima izvoz veći za 27 posto, a
uvoz za 37,8 posto. Razlog takvoj razlici treba potražiti u
činjenici da je tečaj američke valute prema kuni u tom razdoblju
smanjen za više od 17 posto.
Više od polovice ukupnog izvoza u prvih pet mjeseci ove godine,
točnije 51,1 posto ili više od 1,2 milijarde USD ostvareno je
izvozom nakon unutarnje proizvodnje (sustav odgode plaćanja
carine), odnosno nakon doradnih ili tzv. lohn poslova. Istodobno je
udio redovitog izvoza, čija je vrijednost iznosila 1,1 milijardu
USD, bio je 46,2 posto.
Podaci DZS-a ipak pokazuju da je vrijednost redovnog izvoza u
odnosu na prvih pet mjeseci prošle godine, povećana za 52,9 posto,
dok je izvoz nakon unutarnje proizvodnje (odgoda plaćanja carine)
porastao po znatno manjoj stopi od 12,7 posto.
Glavninu hrvatskog izvoza u promatranim je mjesecima ostvarila
prerađivačka industrija, čiji je izvoz ukupno iznosio 2,26
milijardi USD. U odnosu na isto razdoblje lani izvoz prerađivačke
industrije povećan je za 25 posto, no istodobno je vrijednost uvoza
te grane povećana za 39,8 posto, na 4,8 milijardi USD.
U okviru prerađivačke industrije vrijednosno najveći izvoz - od
gotovo 264 milijuna USD, ostvarila je brodogradnja, koja se
statistički vodi kao djelatnost proizvodnje ostalih prijevoznih
sredstava. Izvoz brodogradnje u prvih je pet mjeseci ove godine
povećan za tek 0,5 posto.
Rast izvoza od siječnja do svibnja bilježe i ostale značajnije
grana prerađivačke industrije, poput proizvodnje hrane i pića
(38,1 posto), tekstila (30,4 posto) i namještaja (28,2 posto).
Promatrano prema Standardnoj međunarodnoj trgovinskoj
klasifikaciji, najveći dio hrvatskog izvoza u prvih pet mjeseci
odnosio na strojeve i transportne uređaje (672,5 milijuna USD) te
razne gotove proizvode (478,6 milijuna USD).
Hrane (i živih životinja) Hrvatska je istodobno izvezla u
vrijednosti od 233 milijuna USD ili 64,5 posto više nego u isto
vrijeme 2002., a uvezla za 379,4 milijuna USD ili 37,8 posto više. U
tom je segmentu vrijednosno najveći bio izvoz ribe i njenih
prerađevina (56,8 milijuna USD), dok je najveći porast u odnosu na
isto razdoblje lani zabilježen u izvozu šećera, proizvoda od šećera
i meda - za čak 154,4 posto.
Već uobičajeno, najznačajniji hrvatski vanjskotrgovinski partner
u prvih pet ovogodišnjih mjeseci ostale su zemlje Europske unije,
na koje 'otpada' najveći dio hrvatskog izvoza - 1,34 milijarde USD,
kao i više od polovice uvoza ili 3,11 milijardi USD.
Pojedinačno među njima predvodi Italija, u koju je izvezeno roba u
vrijednosti 605,7 milijuna USD (porast od 28,8 posto), a iz koje je
uvoz u Hrvatsku iznosio 931,8 milijuna USD (rast od 31,30 posto).
Po vrijednosti izvoza nakon Italije slijedi Bosna i Hercegovina,
dok je prema veličini uvoza na drugom mjestu Njemačka. U BiH je,
naime, u pet mjeseci izvezeno roba za 328,3 milijuna USD (rast od
35,2 posto), dok je uvoz iz te zemlje iznosio 71,5 milijuna dolara
(24,1 posto više).
U Njemačku je, pak, istodobno izvezeno roba za 302,2 milijuna
dolara (porast od 29 posto), a iz te je zemlje uvoz iznosio 863,1
milijun dolara (37,4 posto više).
BiH tako ostaje jedna od rijetkih europskih zemalja s kojima
Hrvatska bilježi značajan višak u vanjskotrgovinskoj razmjeni. Uz
tu zemlju u prvih je pet mjeseci to bio slučaj još i u razmjeni s,
primjerice Rusijom i Srbijom i Crnom Gorom.
(Hina) rub ds