ZAGREB, 3. kolovoza (Hina) - U podne, 5. kolovoza, navršit će se punih osam godina od kada su hrvatske vojne i redarstvene snage u akciji "Oluji" oslobodile Knin, središte srpske pobune od početka 90-ih.
ZAGREB, 3. kolovoza (Hina) - U podne, 5. kolovoza, navršit će se
punih osam godina od kada su hrvatske vojne i redarstvene snage u
akciji "Oluji" oslobodile Knin, središte srpske pobune od početka
90-ih. #L#
Te subote, 5. kolovoza 1995., na kninskoj se tvrđavi zavihorio
hrvatski stijeg, simbolizirajući svršetak okupacije Knina, ali i
drugih hrvatskih krajeva koji su pod svojom vlašću držali pobunjeni
Srbi.
Lokalni Srbi, pomognuti tzv. jugoslavenskom narodnom armijom u
kojoj su većina, također, bili Srbi, pobunili su se protiv vlasti
hrvatske države početkom 90-ih, kratko nakon prvih višestranačkih
izbora i uspostave nekomunističke vlasti.
Početak srpske pobune hrvatski građani pamte kao "balvan
revoluciju" - Srbi su, naime, rušenjem trupaca na glavne
prometnice, među njima i na državnu cestu D1 koja od Zagreba vodi
prema jugu Hrvatske, presjekli veze sjevera i juga države.
Iako je ta pobuna dugo skrivana iza fraze o ugroženosti Srba, njezin
je značaj bio isključivo velikosrpski - potvrdio je to kasniji
razvoj događaja kad su hrvatski Srbi formirali paradržavu s ciljem
da je priključe Srbiji.
U nešto više od četiri godine, koliko je potrajala ta paradržava,
Srbi su s okupiranih dijelova Hrvatske protjerali gotovo sve
Hrvate. Rijetki, uglavnom starci koji su preživjeli okupaciju,
svjedočili su o srpskim zločinima, teroru, pljački hrvatske
imovine.
Vojno-redarstvena akcija "Oluja" označila je svršetak te
paradržave. U opsežnoj akciji, koja je počela u petak, 4. kolovoza u
5 sati ujutro, u samo 84 sata oslobođeni su okupirani dijelovi
Hrvatske, od Svetog Roka, preko Gračaca, Benkovca, Plitvica do
Knina.
Oslobađanje Knina bio je vrhunac te akcije i u sjećanje na taj dan
slavi se Dan pobjede i Domovinske zahvalnosti, 5. kolovoza.
U najvećoj vojnoj akciji Domovinskog rata, u kojoj je s obje strane
sudjelovalo više od 200 tisuća vojnika, poginula su 174 hrvatska
branitelja, a 1430 ih je ranjeno.
Uoči "Oluje" tadašnji hrvatski predsjednik Franjo Tuđman pozvao je
hrvatske Srbe da ostanu u Hrvatskoj, no većina se odlučila otići,
mahom u Srbiju i dijelove BiH pod srpskom okupacijom.
Srpska promidžba dugo je tvrdila da se radilo o spontanu odlasku, no
naknadno pronađeni dokumenti i videozapisi, o čemu spoznaje imaju i
u Vladi, govore drukčije - to je bio pripreman i uvježbavan
odlazak.
"Oluja" i neki njezini zapovjednici, među kojima je i general Ante
Gotovina, zadnjih su godina predmet interesa Haaškog suda.
(Hina) um az