HOĆE LI EKSTREMNA KLIMA OSUŠITI HRVATSKE ZALIHE VODA?

Piše: Ivo Lučić ZAGREB, 26. srpnja (Hina)- Što hrvatski gradovi mogu očekivati nastavi li se ekstremna suša u jednoj od vodom najbogatijih europskih zemalja, sve se češće pita domaća javnost.#L# Ovogodišnju sušu stručnjaci su proglasili nezapamćenom. Traje od prve polovice veljače i znatno je uništila hrvatsku poljoprivredu, a rijeke svela na minimalne količine vode. Budući se očekuju još dva uobičajeno suha mjeseca, pitanje je hoće li vode ponestati za piće? Nestašica vode za piće mogla bi se u nekim dijelovima Hrvatske dogoditi kao tehničko pitanje povezano sa sušom, a ne kao bezuvjetna posljedica smanjenja zaliha, smatra stručnjak za podzemne vode Božidar Biondić. Hrvatska prosječno godišnje raspolaže s 5.897 kubičnih metara vode po stanovniku, što je stavlja u sami europski vrh zemalja, službeni su podaci. Krški dio Hrvatske ima trostruko više od panonskog dijela, ali su podzemne vode znatno stabilnije u panonskim dijelovima Hrvatske, zbog sastava tla i stabilnijeg napajanja. Devedeset posto hrvatskih voda nalazi se u podzemlju krša, gdje se jake sezonske oborine procjeđuju kroz velike podzemne pukotine koje djeluju kao vodonosnici, objašnjava Biondić. Tako, količina vode teorijski ovisi o sposobnosti terena koliko će zadržati tu vodu, jer mi praktično koristima njezin minimalni dio, koji se iz vodonosnika prelijeva u izvore, vodne tokove ili more, dodaje. Zapravo, ogromne količine istječu "beskorisno" ili ostaju nedohvatljive duboko u kršu. Samo rijetki gradovi poput Rijeke zahvaćaju iz vodonosnika dubljih od preljeva, dok drugi, poput Splita ili Dubrovnika za to nemaju potrebe. "Ne vjerujem da bi veći gradovi trebali osjetiti nedostatak vode", smatra hidrogeolog Instituta za geologiju iz Zagreba Božidar Biondić. Sušu najprije mogu osjetiti neki dijelovi Gorskog kotara, koji koriste veći broj manjih izvora koji prvi u ovakvim ekstremnim uvjetima presuše, kaže Biondić i dodaje kako istodobno obilje vode odlazi Kupom u Crno more. Biondić, kome su podzemne vode stručna specijalnost, napominje da jadranski otoci i obalno područje, osobito Ravni kotari, rano osjete sušu. "Sreća je da smo imali debeli snježni pokrivač koji je povećao zalihe vode. Potraje li suša i u jesen, ne isključujem mogućnost da se podzemne vode spuste ispod razine na koje su postavljene crpke za vodovode", kaže Biondić. "Ovo su ekstremni uvjeti s kojima nismo imali puno iskustava, a crpke su nekada postavljane možda plitko za ovakve uvjete". Ekstremne prilike uvjerljivo nalikuju na scenariji Svjetske meteorološke organizacije koji predviđa globalno zatopljenje i sve snažniju polarizaciju klimatoloških elemenata. "Dođe li do toga, najviše će pogoditi obalno područje zbog podizanja razine mora, te uzvodno zaslanjenja rijeka i priobalnih zaliha vode", kaže hidrogeolog Božidar Biondić. (Hina) iluc ln