ZAGREB, 22. srpnja (Hina)- U Hrvatskoj je nezapamćena suša koja najviše šteti poljoprivredi, pa se ponovo aktualizira pitanje navodnjavanja, zaštite zaliha vode te detaljnija i dugoročnija izrada sezonskih vremenskih prognoza, navode
stručnjaci.
ZAGREB, 22. srpnja (Hina)- U Hrvatskoj je nezapamćena suša koja
najviše šteti poljoprivredi, pa se ponovo aktualizira pitanje
navodnjavanja, zaštite zaliha vode te detaljnija i dugoročnija
izrada sezonskih vremenskih prognoza, navode stručnjaci.#L#
Zbog dugotrajne suše upozoravaju i na mogućnost manjka vode u
turističkim mjestima na vrhuncu sezone i apeliraju na racionalniju
potrošnju.
Ova suša aktualizira pitanje navodnjavanja, poboljšanja sezonskih
prognoza na kojima se u inozemstvu puno radi, i pitanje zaštite
zaliha voda, kazao je klimatolog Krešimir Pandžić.
Suša je započela u veljači, trajala je cijelo proljeće kada su
vegetaciji trebale zalihe vode i nastavlja se u kritičnom vremenu
sazrijevanja kultura, objasnio je agrometeorolog Dražen Kaočić.
Kod temperatura viših od 30 stupnjeva bilje je u stanju šoka i bojim
se da će one otežati pa i onemogućiti oplodnju kukuruza. Kukuruz bi
mogao dozrijeti dvadesetak dana ranije, moguća je krezavost (da
ostane bez zrna) i znatno manji prinos. Kod jabuka i krušaka već se
vide manji plodovi, koji počinju opadati, a i bobe grožđa su male.
Vlaga u zemlji na dubini od 20-30 centimetara je već dugo na razni
venuća bilja, a i na dubinama od 50-60 cm sve je manje bilju potrebne
fiziološki aktivne vlage. Temperatura golog tla na dva cm dubine
doseže 45-46 stupnjeva. Zamislite koliko je isparavanje u pitanju,
a još se radi o duboko ispucanoj zemlji, upozorio je Kaočić.
Na pitanje, ima li spasa poljoprivrednim kulturama odgovara da bi
svaka kiša dobro došla, ali da se za mnoge kulture stanje ne može
bitno popraviti. Ovakva se suša još ne pamti, zaključio je.
Prema podacima Hidrološkog sektora DHMZ svi vodostaji u hrvatskoj
su ispod razine uobičajene za ovo doba godine, ali neki su se
spustili kao nikada do sada.
Đurđa Petek, službenica u Hidrološkom sektoru, posebno ističe
gornje tokove Save. U Jesenicama je danas izmjereno -211, a najniži
poznati vodostaj Save kod Jesenica -182 bio je 15. rujna 2000.
Nizvodno od Zagreba Sava se približava najnižim razinama. Drava je
također vrlo niska, kao i Dunav, Kupa, Neretva i ostale rijeke.
Podzemne vode spustile su se vrlo nisko i u nekim područjima
vodozahvata, ali vodoopskrba još nigdje nije kritična.
Voditelj sektora korištenja i gospodarenja vodama Hrvatskih voda
Ivan Kolovrat upozorava na kritičnu opskrbu predvečer kada mnogi
polijevaju vrtove i dvorišta te peru automobile.
U Zagrebu trenutačno crpimo maksimalno dnevno 390 tisuća kubičnih
metara vode, dok je najveći kapacitet 430 tisuća kubičnih metara.
Srećom, mnogi su ljudi na moru, pa je potrošnja manja, kazao je
Kolovrat, dodajući da se problemi s vodoopskrbom očekuju na vrhuncu
turističke sezone, početkom kolovoza u Istri i na otocima, posebno
na Pagu.
(Hina) iluc sšh