ICTY: MILOŠEVIĆ OSPORAVAO NAVODE AMERIČKE POVJESNIČARKE

DEN HAAG/ZAGREB, 24. srpnja (Hina) - U vrlo opširnom protuispitivanju američke povjesničarke Audrey Budding, ekspertne svjedokinje tužiteljstva ICTY-a, bivši jugoslavenski predsjednik Slobodan Milošević optužio ju je u četvrtak na svom suđenju u Den Haagu za minimaliziranje, selektiranje i iskrivljavanje srpske povijesti s ciljem dokazivanja "da su Srbi krivi za sve".#L# "Gospođo Budding, vi cijelo vrijeme selekcijom činjenica tvrdite da su Srbi krivi za baš sve", rekao je Milošević na kraju protuispitivanja i odmah zaradio prijekor predsjedavajućeg suca Richarda Maya. Audrey Budding američka je povjesničarka s harvardskim doktoratom na temu srpskog nacionalnog pitanja, a po narudžbi haškog tužiteljstva izradila je studiju "Srpski nacionalizam u 20. stoljeću". Milošević je svoje protuispitivanje u četvrtak ujutro nastavio čuđenjem kako je Budding korjene događanja koncem 20. stoljeća uspjela pronaći u srpskom nacionalizmu iz sredine 19. stoljeća. "Sredinom 19. stoljeća javlja se ideja okupljanja svih srpskih zemalja u jednu cjelinu (Ilija Garašanin, "Načertanije"), a poveznica je što se 80-ih godina 20. stoljeća javljaju srpske pretenzije na iste teritorije", odgovorila je Budding. Sljedeća Miloševićeva primjedba odnosila se na korištenje izvora u izradi studije. On naime smatra da se Budding previše oslanjala na strane povjedničare, uključujući i Ivu Banca, a premalo na srpske poput Viktora Novaka, Milorada Ekmečića ii Čede Popova. Budding mu je odgovrila da se navedinima, istina, nije koristila, ali je to činila s nekim drugim istaknutim srpskim historiografima. Milošević je zatim upitao stručnu svjedokinju zašto je u svojoj studiji govorila o caru Dušanu, a zatim preskočila čitavih pet stoljeća srpske povijesti, ne spomenuvši uopće značajan "doprinos Srba u borbi protiv Turaka i njezinom značaju za cijelu Europu", nazvavši to primijerom "selektivne analize". Budding je odgovorila da je tužiteljstvo naručilo studiju na 50 stranica i da nije imala prostora. Činjenicu da je prvi i drugi srpski ustanak protiv Turaka nazvala "pobunama", Milošević je ocijenio "minimaliziranjem srpske narodne i socijalne revolucije protiv Turaka, kao jedne u nizu građanskih revolucija u Europi". Bivši jugoslavenski predsjednik je, zatim, američkoj povjesničarki zamjerio i "zamjenu teza" jer je oslobađanja srpskih područja od Turaka u 19. stoljeću i tijekom Balkanskih ratova nazvala "osvajanjima". Milošević je također izjavio da je Garašaninovo "Načertanije" bilo rezultat britanske i francuske politike prvog dijela 19. stoljeća, a da su propagandu da se radi o velikosrpskom projektu započeli neki njemački i hrvatski povjesničari (Jaroslav Šidak i Petar Šimunić) između dva svjetska rata. Ustvrdio je da ideju jugoslavenstva u 19. stoljeću nisu širili samo hrvatski intelektualci već i srpski vladari (knez Mihajlo Obrenović). Milošević je američku povjesničarku upitao zašto Nišku deklaraciju 1914. godine Nikole Pašića i regenta Aleksandra Karađorđevića smatra širenjem velikosrpske ideje. Budding mu je odgovorila da smatra da oni nisu radili razliku između stvaranja jugoslavenske države i velike Srbije. Također joj je uputio zamjerku što je umanjila ukupan broj žrtava u Drugom svjetskom ratu u Jugoslaviji (Milošević 1.7 milijuna, Budding oko milijun) i broj srpskih žrtava u Jasenovcu (Milošević 700.000, Budding 300.000). Upitao ju je i zašto smatra da je ustaška emigracija bila minorna grupa, kada su uspjeli organizirati fašističku državu, njome vladati četiri godine i počiniti genocid nad Srbima. "Zato jer su došli na vlast uz ogromnu pomoć Nijemaca i Talijana, a nisu uopće uspjeli imati kontrolu nad velikim dijelom teritorija", odgovorila je Budding. Iako su ga suci upozoravali da troši previše vremena na činjenice iz dalje povijesti, Milošević se nije previše obazirao i nije stigao protuispitati navode američke povjesničarke iz nedavne povijesti. Dodatno vrijeme mu nije odobreno, što je Milošević nazvao "nasiljem" i suđenjem u kojem je "najbitniji faktor sat". Tužiteljstvo je zatim izvelo svjedoka Stanka Erstića, Hrvata iz sela Medveđa, na granici općina Obrovac i Benkovac. Erstić djelomično svjedoči uz pravilo 92-bis što znači da će raspravno vijeće prihvatiti dijelove njegova svjedočenja u obliku pisane izjave. Tako je tužiteljica pročitala da je u njegovom selu, u kojem je prije rata živjelo miješano stanovništvo, postojao kafić u kojem je nakon referenduma o hrvatskoj nezavisnosti izvješen natpis da je Hrvatima i psima ulaz zabranjen. Erstića su u listopadu 1992. u njegovu selu zarobili 'martićevci' i držali ga mjesec dana u zatvoru u Kninu. Tamo je bio premlaćen i slomljena su mu dva rebra. Erstić je usmeno posvjedočio da je krugu zatvora vidio Ratka Mladića, Milana Martića, kapetana Dragana i rezerviste JNA. Svoje će svjedočenje ovaj zidar iz Medveđe nastaviti u petak. (Hina) dj dv