ICTY: MILOŠEVIĆ DOKAZIVAO DA JE I KLJUJIĆ BIO ZA PODJELU BIH

DEN HAAG/ZAGREB, 15. srpnja (Hina)- Bivšeg člana predsjedništva BiH Stjepana Kljujića, koji je u utorak svjedočio na suđenju Slobodanu Miloševiću pred Haškim sudom (ICTY), optuženi je okrivio da se i sam zalagao za podjelu BiH, citirajući njegovu čestitku čelništvu Herceg Bosne.#L# Kljujić je prethodno, u glavnom dijelu ispitivanja, kao zagovornike politike podjele BiH označio bivšeg predsjednika SRJ Miloševića i prvog hrvatskog predsjednika Franju Tuđmana. "Čestitali ste Herceg Bosni ako mirnim putem uspije pripojiti zapadnu Hercegovinu Hrvatskoj i govorili da Banovina Hrvatska predstavlja crtu hrvatskih interesa na ovim prostorima", rekao je Milošević. Citirao je prosvjed SDP BiH zbog tog postupka Kljujića, člana Predsjedništva BiH i predsjednika HDZ-a BiH od 1990. do 1992. Kljujić je odgovorio da su to insinuacije i da je SDP bio vrlo kritičan prema njemu i optuživao ga da po mišljenje ide u Zagreb. Pobijajaući tvrdnje da je u Karađorđevu s Tuđmanom dogovarao podjelu BiH, Milošević je citirao transkript razgovora hrvatskog predsjednika sa suradnicima iz 1997. u kojem Tuđman govori da se s Miloševićem sastao samo dva puta bilateralno i jednom zajedno s Alijom Izetbegovićem, te da nikada nije bilo govora o podjeli BiH. Kljujić je rekao kako je "Hrvoje Šarinić to potvrdio u svojoj knjizi", a Milošević uzvratio da će Šarinić o tome sam svjedočiti. Svjedok je naglasio kako mu Tuđman nikada nije rekao da je u Karađorđevu s optuženim dogovarao podjelu BiH, već mu je jedino rekao da je "od Miloševića dobio Cazinsku krajinu". Kao potvrdu suradnje službenog Zagreba s bosanskim Srbima, svjedok je naveo tajni sastanak Mate Bobana i Radovana Karadžića u Grazu u svibnju 1992., ustvrdivši kako je "osovina Boban-Karadžić nanijela puno štete hrvatskom narodu i BiH". Milošević je ospravao vjerodostojnost svjedoka tvrdeći da se on javno zalagao za suverenu BiH, a tajno radio na pripajanju njezinog teritorija Hrvatskoj. Kljujić je to negirao ponavljajući da se "oduvijek zalagao za cjelovitu BiH i ravnopravnost tri naroda". Milošević je također dokazivao ovisnost HDZ-a BiH o matičnom HDZ-u, citirajući izvadak iz svjedočenja hrvatskog predsjednika Stjepana Mesića pred ICTY-em. "Mesić je rekao da je u formalnom smislu HDZ BiH bio odvojen, ali u stvarnosti su sve odluke donošene u Zagrebu", kazao je optuženi. "Ne dok sam ja bio predsjednik HDZ-a", odvratio je Kljujić na što je Milošević upitao "dakle Mesić ne govori istinu?", što je sudac Richard May ocijenio komentarom. Optuženi je posebno inzistirao na pitanjima o muslimansko- hrvatskom sukobu u BiH 1992/93. i angažiranju mudžahedina i Hrvatske vojske u njemu. Pritom je citirao podatke obavještajnih službi RH o pokoljima hrvatskih civila u BiH, pismo Izebegovića šefu njemačke diplomacije Klausu Kinkelu i druge dokumente. U pismu Izetbegović navodi kako je u BiH šest hrvatskih brigada, da su gradovi srednje Bosne etnički očišćeni od Muslimana te da časnici HV-a zapovijedaju HVO-om. Kljujić je rekao kako ne može potvrditi te navode jer tada nije bio na dužnosti, dodajući da je etničkog čišćenja bilo s obje strane. "Dovođenje mudžahedina nanijelo je veliku štetu višenacionalnom sastavu Armije BiH, a oni su korišteni jedino u sukobu s hrvatskim snagama", kazao je. Milošević je također iznio dokumente o naoružavanju Muslimana i Hrvata u BiH iz jeseni 1991., kao dokaz njihovih priprema za rat, te o logorima u BiH u kojima su bili srpski civili. Tužitelj Geoffrey Nice je na kraju svjedočenje konstatirao da je optužba uz Kljujićev iskaz uvela "jako malo dokaznih predmeta". Kljujić je uoči iskaza preslušao tonske zapise Tužiteljstva s prisluškivanim razgovorima tadašnjih srpskih dužnosnika i identificirao glasove Miloševića, Karadžića, Momčila Krajišnika, Biljane Plavšić, Borisava Jovića, Branka Kostića i drugih. Uz transkripte razgovora Kljujić je dopisao i komentare s opisom konteksta u kojima su vođeni. Članovi sudskog vijeća osporili su dokaznu vrijednost tih komentara, a optuženi je rekao da "osporava sve snimke dok im se stručno ne utvrdi autentičnost". Transkripti razgovora, po odluci raspravnog vijeća, neće biti uvedeni u dokazni materijal dok o podrijetlu snimaka iskaz ne daju drugi svjedoci. (Hina) dh dv