ZAGREB, 18. srpnja (Hina) - Konačni prijedlog zakon o medijima biti će upućen Vladi u drugoj polovici kolovoza, a rujnu u saborsku proceduru, najavio je danas ministar kulture Antun Vujić.
ZAGREB, 18. srpnja (Hina) - Konačni prijedlog zakon o medijima biti
će upućen Vladi u drugoj polovici kolovoza, a rujnu u saborsku
proceduru, najavio je danas ministar kulture Antun Vujić.#L#
Vujić je na konferenciji za novinare pozvao novinare, njihove
udruge i sve zainteresirane da do izrade konačnog prijedloga zakona
o medijima iznesu primjedbe i prijedloge kako bi zakon u što većem
suglasju s novinarskom strukom, medijskim stručnjacima i javnosti
bio upućen Vladi i Saboru na usvajanje.
Kazao je da će zakon biti donesen u jednom čitanju zbog rokova za
usklađivanje sa zakonodavstvom Europske unije, te da zbog toga
Ministarstvo provodi prethodnu javnu raspravu radi poboljšanja
zakona.
Napomenuo je da rasprava o zakonu traje godinu i pol dana, te da je
posljednjih dana intenzivirana, što je već rezultiralo izmjenom
radnog nacrta zakona. Najavio je da će posljednja verzija nacrta od
ponedjeljka biti dostupna na web stranici Ministarstva.
"Izmjene radne verzije Zakona nisu demisija Vlade pred oštrim
kritikama, već je to u skladu s nastojanjima Ministarstva da se
donose što bolji zakon utemeljen na europskim vrijednostima i
standardima", rekao je Vujić.
Kazao je da je uvažen prijedlog da za naknadu štete ne odgovara
glavni urednik, već kao i do sada nakladnik, da informaciju tijela
državne vlasti mogu uskratiti samo u slučaju državne i vojne tajne,
a ne i poslovne ili službene tajne, te da se za uskraćivanje
informacije propiše prekršajna kazna. Objasnio je da će to pitanje
podrobnije biti regulirano i posebnim zakonom o pravu na
informaciju.
Među najvažnijim novostima u zakonu o medijima Vujić ističe odredbe
o transparentnosti vlasništva, rada i djelovanja medija,
poboljšanju statusa novinara i distribucija medija.
Napomenuo je da su u novi radni nacrt zakona ugrađene i primjedbe
stručnjaka OESS-a koji su, kako tvrdi, osobito pohvalili dio zakona
koji regulira javnost vlasništva.
Osobita pozornost posvećena je objavi ispravaka kako bi se što
prije došlo do istine i izbjegle parnice za naknadu nematerijalne
štete zbog povrede časti i ugleda, takozvane duševne boli, kazao je
Vujić. Objasnio je da zakon, naime, više ne sadrži odredbe o naknadi
štete, već će se to rješavati po općim propisima odnosno Zakonu o
obveznim odnosima.
Uz napomenu kako treba voditi računa da kritički stavovi proističu
i iz različitih interesa, Vujić je rekao da se ne može složiti sa
stajalištima da je novi medijski zakon povratak u "crni mrak
Balkana" i da se temelji na staljinističkim idejama. Tvrdi da to
upravo demantira demokratski način donošenja zakona.
Ministar kulture ne slaže se ni s kritičarima koji domaću javnost
nisu izvijestili o svojim stavovima koje su iznosili u inozemstvu i
međunarodnim institucijama. Kao primjer naveo je njemu
neprihvatljiv zahtjev o dekriminalizaciji klevete u tranzicijskim
zemljama koji je prikazan kao stav međunarodnih institucija, a
ustvari je, tvrdi Vujić, rezultat neformalnog sastanka u Vijeću
Europe na kojom su sudjelovali i sada najžešći kritičari medijskog
zakonodavstva i Kaznenog zakona u Hrvatskoj.
"Kleveta je nesporno kazneno djelo i prema europskim se
zakonodavstvima ona kažnjava, čak i zatvorom", kazao je Vujić,
dodavši da je to preventivno upozorenje da je laž kažnjiva.
"Oni koji se zalažu za dekriminalizaciju približavaju se
razmišljanju da je svejedno hoće li se pisati laži ili istina, a za
demokraciju je važno da mediji razotkrivaju laž i razlikujući
istinu od laži", zaključio je Vujić.
(Hina) ggrb/ta so