HRVATSKO BANKARSTVO ZAVRŠILO FAZU KONSOLIDACIJE

ZAGREB, 14. srpnja (Hina) - Hrvatsko bankarstvo završilo je fazu konsolidacije, a u prošloj je godini ostvarilo visoke financijske rezultate, ocijenjeno je na današnjem predstavljanju posebnog izdanja Privrednog vjesnika "Banke - Hrvatska & svijet". #L# Privredni vjesnik, u suradnji s Hrvatskom gospodarskom komorom, tu rang listu objavljuje već jedanaestu godinu. Prošlogodišnje rang liste, kao i prethodnih nekoliko godina, predvode Zagrebačka i Privredna banka, dvije vodeće banke koje kontroliraju oko 44 posto domaćeg tržišta, a grupa od desetak banaka kontrolira oko 80 posto ukupne bankarske industrije. S ocjenom da se hrvatsko bankarstvo uspješno razvija i završilo je fazu konsolidacije, složio se i ministar financija Mato Crkvenac. Ističe kako će rasti uloga države u području razvojnog bankarstva i fondova, te je pozvao bankare da više podržavaju razvoj, poduzeća, izvoz, a manje stanovništvo čiji se kreditni kapaciteti smanjuju. Ministar je najavio da će Vlada za Sabor pripremiti materijale o makroekonomskim okvirima za iduću godinu, te fiskalne projekcije do 2007., te pripremiti i radnu verziju proračuna za 2004. kojeg će završno oblikovati vlast nakon izbora. Prema njegovim riječima, proračunski deficit opće države s ovogodišnjih 4,6 posto BDP-a, iduće bi godine trebao biti smanjen na 3,8 posto. Već ove godine javni se dug stabilizirao na oko 51 posto BDP-a, a do kraja godine može iznositi oko 52 posto, te narednih godina ne bi trebao prijeći 55 posto BDP-a, kazao je. Analizirajući bankarski sustav Žarko Primorac ističe da hrvatski financijski sustav posljednjih godina relativno brzo raste, a ukupna je vrijednost tog sektora gotovo jednaka hrvatskom BDP-u. Međutim, taj je sustav izrazito "bankokratski" - u ukupnoj imovini udio banaka je 88 posto, osiguranja imaju udio od 6,4 posto, investicijski fondovi 3,2 posto, a svi ostali oko jedan posto. Uz 46 banaka u financijskom sustavu djeluje 25 osiguravajućih društava, 23 investicijska fonda, 7 obveznih i jedan dobrovoljni mirovinski fond, oko sto štednokreditnih zadruga i sl. U vlasničkoj strukturi bankarskog sektora izrazito dominira strano vlasništvo - stranci kontroliraju 85,1 posto temeljnog kapitala banaka, 90,1 posto aktive, sudjeluju sa 90,3 posto u kreditiranju, te ostvaruju 90,9 posto štednje. Primorac također ističe da kamatne stope snižene i stabilne, ali raste pritisak na njihov rast koji nije samo sezonskog karaktera. Stoga mu se čini prilično izvjesnim da će Hrvatska narodna banka morati novim ograničavanjima "kočiti" pregrijanu potražnju. Upozorio je pak na još uvijek visoke kamate kreditiranja stanovništva, ističući da ima prostora za njihovo snižavanje. Prošlogodišnji su financijski rezultati bankarskog sektora izuzetno visoki, neki i trostruko veći od prosjeka europskih zemalja, kao npr. prinos na kapital, što Primorac objašnjava i višim kamatnim spreadom, porastom nekamatnih prihoda (prijenos platnog prometa u banke), manjim rezerviranjima. Na rang listi hrvatskih banaka, prema temeljnom kapitalu, kao i proteklih nekoliko godina, na čelu su Zagrebačka (3,86 milijardi kuna temeljnog kapitala) i PBZ (2,46 milijardi kuna). Po tom kriteriju, a unatoč prošlogodišnjoj krizi, koja je bila i veliki test pouzdanosti bankarskog sustava, na trećem je mjestu Riječka banka (845 milijuna kuna). Slijede potom Raiffeisenbank, Splitska, Varaždinska, Hypo Alpe-Adria Bank, Nova banka, Erste und Steiermaerkische i Slavonska banka. I prema aktivi, koja je u prošloj godini porasla za 17,5 posto, a što je ponajviše temeljeno na rastu kredita privredi i stanovništvu, na prvom je mjestu Zagrebačka banka (46 milijardi kuna), a druga PBZ (30,6 milijardi), a slijede RBA (14,1 milijarda), Splitska (11,2 milijarde), te Hypo Alpe Adria Bank (11,2 milijarde kuna). Prema dobiti prije i nakon oporezivanja prvih pet mjesta drže Zagrebačka banka (591 milijun kuna nakon oporezivanja), PBZ (530 milijuna), Splitska (148 milijuna), Hypo (133 milijuna) i RBA (128 milijuna kuna nakon oporezivanja). (Hina) bn ds