ZAGREB, 20. srpnja (Hina) - Za svakog ponešto - koncept je novog kola edicije Sretne ulice "Meandra", u kojem je upravo objavljeno šest knjižica, izvijestio je taj zagrebački nakladnik.
ZAGREB, 20. srpnja (Hina) - Za svakog ponešto - koncept je novog
kola edicije Sretne ulice "Meandra", u kojem je upravo objavljeno
šest knjižica, izvijestio je taj zagrebački nakladnik.#L#
Objavljeni su esej o arhitekturi Adolfa Loosa "Ornament i zločin",
zbirka "Ruska fantastična pripovjetka", priča "Nježna
palisadrovina" Milka Valenta te zbirke priča Edgara Allana Poea
"Anđeo svega čudnog", Leopolda von Sacher-Masocha "Matrena" i
Rikarda Jorgovanića "Dada".
Esej Adolfa Loosa "Ornament i zločin" bavi se modernošću,
ornamentom i kulturnim fenomenom arhitekture, predočenim jezikom
socijalnog aktivizma. Loosa se uz Le Corbusiera smatra jednim od
najznačajnih svjetskih arhitekata-pisaca.
"Matrena" je prvi hrvatski prijevod priča kultnog austrijskog
književnika Leopolda von Sacher-Masocha. Dok su ga jedni slavili
kao prvog njemačkog naturalističkog pripovjedača, a drugi
izjednačivali s književnim kičem, Sacher-Masoch ostao je zapamćen
kao produktivan, uspješan i rado čitan autor.
Izbor Poeovih priča "Anđeo svega čudnog" neuobičajen je jer
obuhvaća njegove satire i humoristične priče koje nisu šire
poznate, a čine vrijedan i zanimljiv dio njegova stvaralaštva. Tu
se Poe otkriva kao autor koji ne štedi duhovne, književne i
društvene konvencije svog doba.
Nikolaj V. Gogolj, Ivan S. Turgenjev, Fjodor M. Dostojevski, Leonid
N. Andrejev i Aleksandar S. Grin autori su pripovjetki zbirke
"Ruska fantastična pripovjetka". Rusku fantastiku obilježile su
bajke, legende, utopijske ideje, alkoholna buncanja, religiozni
zanos, znanstvene spoznaje i snovi. Pomoću nestvarnoga autori
govore o stvarnome, o onome što se nije smjelo vidjeti.
Rikardu Jorgovaniću pripada važno mjesto u hrvatskoj književnosti
sedamdesetih godina 19. stoljeća. U "Dadi" se pojavljuju motivi
karakteristični za modernu prozu, fabula je podređena analizi
psihičkih stanja junaka i njihovom unutarnjem životu.
Priča "Nježna palisadrovina" Milka Valenta prva je u hrvatskoj
književnosti koja se bavi incestuoznim erotskim kanibalizmom. Prvi
put priča je objavljena 1986. u časopisu "Quorum".
(Hina) ag ln