ZAGREB, 17. srpnja (Hina) - Zakon o izmjenama i dopunama Kaznenog zakona (KZ) za koji oporba na čelu s HDZ-om smatra da nije izglasan s potrebnim brojem glasova stupio je na snagu, a primjenjivat će se od 1. prosinca ove
godine.
ZAGREB, 17. srpnja (Hina) - Zakon o izmjenama i dopunama Kaznenog
zakona (KZ) za koji oporba na čelu s HDZ-om smatra da nije izglasan s
potrebnim brojem glasova stupio je na snagu, a primjenjivat će se od
1. prosinca ove godine.#L#
Izmjene KZ-a stupile su na snagu 15. srpnja, danom objave u Narodnim
novinama, a koje su tek od danas dostupne korisnicima.
Izmjene i dopune Kaznenog zakon izglasane su u Saboru 9. srpnja, a
predsjednik Republike Stjepan Mesić je odluku o proglašenju zakona
donio dva dana kasnije.
Prema Ustavu Predsjednik Republike proglasit će zakone u roku od
osam dana od izglasavanja u Saboru, a ako ocijeni da proglašeni
zakon nije u skladu s Ustavom može pokrenuti postupak za ocjenu
njegove ustavnosti pred Ustavnim sudom.
HDZ je odmah nakon izglasavanja izmjena KZ-a najavio da će od Mesića
zatražiti da ne proglasi taj zakon jer smatraju da 58 glasova s
koliko je donesen nije dovoljno za njegovo usvajanje, već da je
potrebna natpolovična većina svih zastupnika, odnosno 76 glasova
jer je riječ o organskom zakonu.
Prema Ustavu organski zakoni koji razrađuju temeljna ljudska prava
i slobode donose se većinom glasova svih zastupnika.
S obzirom da Predsjednik ne može zaustaviti objavu zakona, HDZ je
sukladno Ustavu prije dva dana zatražio od Mesića pokretanje
postupka za ocjenu ustavnosti pred Ustavni sudom.
Mesić to može učiniti tek nakon proglašenja i stupanja zakona na
snagu jer Ustavni sud može ocjenjivati samo ustavnost važećih
propisa.
Ukoliko predsjednik Republike ne postupi po zahtjevu HDZ-a i ne
pokrene postupak ocjene ustavnosti tada, po Ustavu, ocjenu
ustavnosti mogu zatražiti zastupnici HDZ-a kao ovlašteni
predlagatelji. Kada zahtjev podnesu ovlašteni predlagatelji -
predsjednik Republike, Vlada, zastupnici, saborski odbori - tada
Ustavni sud ne može arbitrarno odlučivati hoće li pokrenuti
postupak već samo presuditi je li zahtjev osnovan ili ne, odnosno
prihvatiti ga ili odbiti.
Zbog pravne sigurnosti građana i izbjegavanja težih posljedica to
bi se ustavnopravno sporenje moralo dovršiti do 1. prosinca, kada
bi se zakon trebao početi primjenjivati.
Predsjednik saborskog Odbora za Ustav i poslovnika Mato Arlović
prilikom donošenja izmjena KZ-a nije uvažio primjedbe HDZ-a da
zakon nije donesen jer nije dobio potporu potrebne većine
zastupnika. Arlović smatra da je za donošenje zakona bilo dovoljno
59 glasova. U skladu s tim stajalištem je proveden i postupak
previđen za objavu zakona.
Profesor Ustavnog prava i član odbora za Ustav i poslovnik iz reda
pravnih stručnjaka Branko Smerdel nedavno je u medijima ocijenio da
je KZ nedvojbeno organski zakon jer razrađuje ljudska prava i da
treba biti donesen većinom svih zastupnika.
Ustavni je sud do sada zbog formalno pravnih razloga, odnosno
nedovoljnog broja glasova, ukinuo samo Zakon o javnom priopćavanju
i tada je zakonodavcu dao rok od šest mjeseci da to ispravi.
Izmjene KZ-a našle su se ovih dana u središtu pozornosti i zbog
mogućih novih izmjena i prije njegovog stupanja na snagu zbog
zahtjeva novinara da i dalje budu izuzeti od odgovornosti za
klevetu.
(Hina) ggrb so