FRANCUSKA: USPJEŠAN RAD KONVENCIJE O BUDUĆNOSTI EUROPE

Piše: Frano Cetinić PARIZ, 13. srpnja (Hina) - U Francuskoj se netom okončani rad Konvencije o budućnosti Europske unije ocjenjuje vrlo uspješnim, brojne su pohvale na račun predsjedavajućeg, Valeryja Giscarda d'Estainga, a ne krije se ni zadovoljstvo što je u posljednjem trenutku usvojen francuski zahtjev da kulturna dobra ne podliježu proceduri odlučivanja načelom kvalificirane većine. #L# Nakon nepunih sedamnaest mjeseci rada u četvrtak je Europska konvencija završila svoju zadaću slikom koja će ostati zapamćena: bivši francuski predsjednik Valery Giscard d'Estaing, pruža dva lista zelene salate kineskoj kornjači - amajlija u obliku skulpture - koja je tako konačno došla do cilja. Idućeg petka će predsjednik Konvencije predati usuglašeni nacrt europskoga Ustava talijanskom premijeru Siviju Belrusconiju, predsjedavajućem Europske unije u ovom polugodištu. Francuska je zadovoljna zbog usvajanja načela o "kulturnoj iznimnosti" - po kojem kulturna dobra, audiovizualna proizvodnja, obrazovanje, zdravstvo - ostaju područje u kojem se odlučuje jednoglasno, ili zadržava pravo veta, jer ona tako želi zaštititi svoju kulturnu proizvodnju - i "kulturnu raznolikost u svijetu" - od američke hegemonije koju provodi trgovački liberalizam. Najvećeg protivnika izuzimanju kulturnih dobara iz okvira koje nameće Svjetska trgovinska organizacija francusko izaslanstvo je našlo u Francuzu Pascalu Lamyju - europovjereniku za vanjsku trgovinu: bilo je potrebno čak i pismo francuskog ministra kulture Jean-Jacquesa Aillagona prvom čovjeku francuskih socijalista Francoisu Hollandu da podsjeti "svoga prijatelja" kako su načelo kulturne iznimnosti branili socijalisti dok su bili na vlasti. Velika Britanija je već prije dobila prava veta u stvarima vanjske politike i u poreznoj politici, dok je Njemačka pak zadnjeg dana, kao i Francuska za svoju kulturnu iznimnost, dobila ono što bismo mogli nazvati "imigrantska iznimnost" - pravo svake zemlje da sama presuđuje o broju useljenika koje želi primiti na svom teritoriju. Od vrlo malog broja novina unijetih u projekt koji je koncem prošlog mjeseca bio predstavljen Europskom vijeću u Solunu treba spomenuti u aneksu dodanu deklaraciju u osnutku, pri budućem europskom ministarstvu inozemnih poslova, "europske službe za vanjsku akciju", koju će činiti predstavnici Europske unije u 128 zemalja. Također i novi članak u kojem se poboljšava rad ekonomske vlasti u zoni eura dopuštajući vladama dvanaest zemalja članica koordinaciju njihovih ekonomskih i budžetskih politika. Zauzvrat, odlučivanje kvalificiranom većinom nije prošireno ni na jednu značajniju oblast zajedničke politike. "Ujedinjena u raznolikosti" - takvo će biti novo geslo Europske unije ako bude prihvaćen posljednji prijedlog Europske konvencije, dok su svi drugi simboli: zastava - dvanaest zlatnih zvjezdica na plavoj pozadini, himna - "Oda radosti" iz Beethowenove Devete simfonije, te Dan Europe - 9. svibnja - ostali isti. Nacrt Europskog ustava čeka sada nova faza: od sredine listopada o njemu će se izjašnjavati Međuvladina konferencija, ali i šefovi država ili vlada na Europskom vijeću, jedina dva tijela ovlaštena za usvajanja konačne verzije Europskoga ustava, do čega bi trebalo doći kako se očekuje, prije europskih izbora u lipnju iduće godine. Nakon što ga potpišu šefovi država ili vlada Europske unije i deset novih članica, taj Nacrt ustava čeka ratifikacija. Prođe li sve dobro, odnosno ako ga ni jedna zemlja ne odbaci, na referendumu ili tijekom parlamentarne procedure, novi Europski ustav stupit će na snagu koncem 2005. ili početkom 2006. godine. (Hina) fcet br