REAKCIJE U FRANCUSKOJ NA SOLUNSKI SUMMIT EU-A

Piše: Frano Cetinić PARIZ, 22. lipnja (Hina) - Rezultatima upravo završenog summita u Solunu Francuska može biti zadovoljna, jer osim činjenice da je nekoliko njenih stajališta prihvaćeno, treba imati na umu da je ovom skupu prethodila najdublja kriza i podjele unutar Europske unije oko američkog rata protiv Iraka. #L# Na solunski se summit stoga iz francuskog ugla gleda kao na uspješan diplomatski rendez-vous: nakon polugodišnje krize oko iračkog pitanja atmosfera je bila opuštena, a prijedlog Europskoga ustava, koji je izradila Konvencija pod predsjedanjem bivšeg francuskog predsjednika Valery Giscard d'Estalnga naišao je punu podršku te će, prema unaprijed utvrđenom kalendaru, od listopada preći u nadležnost Međuvladine konferencije. Osim toga, francuski je predsjednik Jacques Chirac bez poteškoća dobio podršku za kandidaturu Jean-Claude Tricheta na čelo Središnje europske banke, a oko reforme Zajedničke poljoprivredne politike (PAC) dobio za saveznika i Njemačku, pa je rasprava oko ovog za Francusku značajnog pitanja zaleđena do 2006. godine, što je od početka Pariz i zagovarao. Naposljetku, usvajanjem zajedničke deklaracije i "Solunske agende o Zapadnom Balkanu" pet zemalja jugoistočne Europe je po prvi put na tako jasan način steklo "europsku vokaciju" i u tome Francuska vidi "pozitivan signal" (Noelle Lenoir, ministrica za europske poslove). Govoreći u subotu, završnog dana euro-summita, Chirac je pozvao pet zemalja da "učine napore u demokratizaciji, pomirenju i regionalnoj suradnji koji će biti uvelike nagrađeni", te podsjetio kako je proces proširenja, pokrenut u Zagrebu 2000. godine, "omogućio do jučer nezamislive napretke". Pred predstavnicima pet zemalja Zapadnog Balkana "stoji još mnogo posla, poglavito u borbi protiv organiziranog kriminala"...te da "potvrde vaše europske vokacije znači nove obaveze za jedne i za druge", rekao je Chirac. Solunski summit u nečemu je svakako bio prvijenac - prvi put u povijesti europskih sastanaka na vrhu sastali su se najviši predstavnici Petnaestorice, plus deset budućih članica, plus tri kandidata (Bugarska, Rumunjska i Turska) plus pet zemalja zapadnog Balkana (Albanija, BiH, Hrvatska, Makedonija i SiCG) od kojih je jedino Hrvatska službeno podnijela kandidaturu - ukupno 33. Unatoč golemim zadacima koje ih očekuju na "europskom" putu, predstavnici pet zemalja odlaze iz Soluna zadovoljni, u iščekivanju idućeg sastanka u ovom sastavu - koncem godine u Italiji. Za primjer u francuskim medijima navodi se izjava hrvatskog predsjednika Stjepana Mesića: "summit je opravdao naša očekivanja koja su bila velika...neizvjesnost je sada uklonjena", ili predsjednika Srbije/Crne Gore, Svetozara Marovića: "Za nas ovo je veoma značajan, historijski sastanak. Sada uistinu možemo reći da smo bliži europskoj integraciji". S izuzetkom Hrvatske, čiji se bruto unutarnji proizvod per capita izjednačava s prosječnim u deset novoprimljenih zemalja (5449:5519 dolara), ostale zemlje ove skupine imaju i do četiri puta niži BDP, što ukazuje kakvi se napori moraju poduzeti radi zadovoljenja kopenhaških kriterija u sljedećim godinama. Da bi ih u tome ohrabrila, Unija je odlučila izdvojiti dodatnih 210 milijuna eura za razdoblje 2004-2006. koji se dodaju sumi od 4,65 milijardi izdvojenih za razdoblje 2000-2006., a radi se o iznosu kojeg francuski mediji smatraju nedovoljnim te ukazuju kako je prvobitni grčki prijedlog iznosio 900 milijuna eura. Ostalo, najbolje je izrazio Chris Patten kad je rekao da je "u interesu Europe širenja stabilnosti i sigurnosti" k onim zemljama "čiji su narodi povijesno europski". (Hina) fcet dj